Akisy. 44 - EbaibulEkopo a Yosepu 1 Tolimok nai Yosepu ekapolokiniton ŋiketiyak alokai keŋ tema, “Kilelebikisi akimuj locweei a ŋikilyok a lu, lotyae ŋolo epedoryata ikes akiwok, kiwuakisi ŋisiliŋa a ŋolokile tooma ecwee keŋ. 2 Kiwuakisi ekopo kaŋ ŋolo itiyaunitae a esilipa tooma ecwee a ŋolo cici kec kaapei ka ŋisiliŋa keŋ ŋulu sek ayaunit agyelya akimuj.” Kitiya eketiyan ŋol ŋun lopite ŋolo alimokinitor Yosepu iŋes. 3 Anenipei taparacu elomuni akoloŋ, kitorotokinoe ŋikilyok ŋul tomyaasi ŋisigirya kec. 4 Ani kedaut ikes alosit neni alwana iwadio alotaun, tema Yosepu neni a ŋolo apolokinit ŋiketiyak alokai keŋ, “Ape, totupak ŋikilyok ŋul; ani irukauni iyoŋ ikes, tema neni kec, ‘Nyo itiyaata iyes neni kaŋ ŋuna aronok, etiyate bo ayoŋ neni kus ŋuna ajokak? Kaanukiro ikokoiyaryata iyes ekopo kaŋ ŋolo itiyaunitae a esilipa? 5 Meere mono ekopo emasya ekapolon kaŋ lo a? Meere iŋes isitiyae ekapolon adwarya ŋakiro a? Etiyae iyes ŋuna nyiyookino aŋuna itiyaata nu.’ ” 6 Ani erukauni iŋes ikes, tolimok ikes ŋakiro a Yosepu. 7 Kiŋita ikes iŋes temasi, “Kaanukiro irworor ekapolon kosi ŋakiro ŋuna ikote nen? Toriwo ŋun aneni a ŋiketiyak kon, ikotere nyitiyata ikes ŋakiro ŋuna ikote nen! 8 Kiira iyoŋ, aponi isua kinyakunae neni kon anakwap a Kanaan ŋisiliŋa ŋulu aryamunio alocweei kosi; nyo nai ikitokokoiyari isua esilipa, kori egolid alokai a ekapolon kon? 9 Ani kiryamu iyoŋ aneni kosi a idio aloketiyak kon a lu ekopo, emaikina ŋin totwan, ido oruworos isua ŋuluce ŋipi a ekapolon kosi.” 10 Tema eketiyan ŋol, “Kikote neni daŋ, kimyek ŋakiro kitiyakin ikwapei ilimunio iyoŋ: Iŋes ŋini eryamunio eyakar ekopo ŋol, eruwor epito kaŋ, nai iyes ŋuluce, ilosete emam ŋace.” 11 Abu nai ŋinituŋanan kec atipei tolacu ecwee keŋ kwap toŋaa. 12 Tosak eketiyan ŋol ŋicweei kec, kisyak aneni a ŋolo kiyae tari neni a ŋolo cici; toryamu ekopo eyai locwee a Benjamin. 13 Ani etakanunete ŋun, tocila ikes ŋilowi kec, toenik ŋinituŋanan kec esigirya keŋ, toboŋosi lotaun. 14 Todolut Yuda ka ŋikaitotoi keŋ kai a Yosepu eriŋa Yosepu nyeloto; toramakinos kwap kiŋaren keŋ. 15 Kiŋit Yosepu ikes tema, “Anukiro nu ŋuna itiyata iyes? Nyiyenete mono iyes atemar epedori ituŋanan ŋini ikoni ayoŋ akidwar ŋakiro a?” 16 Kiŋit Yuda iŋes tema, “Anukiro tokona elimunio isua ekapolon kosi? Anukiro ikirworikini? Alipite elemarere isua ŋileec aneni kosi? Adau Akuj aryamun asecit a ŋiketiyak kon; isua nai tokona lu ŋipi a ekapolon kosi, isua kaapei ka ŋolo aryamunere ekopo.” 17 Nai tema Yosepu, “Toriwo ŋun aneni kaŋ, ikotere nyetiya ŋun! Ŋolo aryamunio ekopo aneni keŋ bon iŋes eruwor epito kaŋ, nai iyes, toloto kitipeiyosi neni a papa kus a ekisil.” Todyekanar Yuda tolacakinae Benjamin 18 Toapiya Yuda neni ayai Yosepu tema, “Okoe ekapolon kaŋ, kimyekinae ayoŋ eketiyan kon okolimok iyoŋ ekapolon kaŋ ŋakiro nu, nyikiŋoik ayoŋ eketiyan kon; anerae ipol iyoŋ ikoni Parao elope. 19 Ibu iyoŋ ekapolon kosi ikiŋit isua ŋiketiyak kon tema, ‘Eyai iyes papa kus, kori lokaato kus a?’ 20 Aponi isua itoboŋokin iyoŋ ekapolon kosi temarae, ‘Eyai isua papa kosi, erae ekasikout, ido ikiyakar lokaato kosi ŋolo cici, ikoku ŋini auruuni papa kosi kemojoŋ. Atwana lokaato keŋ; iŋes bon idoŋit neni a toto kec erae ikoku alokal kec, ido emina papa keŋ iŋes nooi.’ 21 Nai ibu iyoŋ tema neni kosi a ŋiketiyak kon, ‘Yautu ikoku ŋin neni kaŋ, ikotere eŋolik ayoŋ iŋes.’ 22 Aponi isua ikilimokin iyoŋ ekapolon kosi ebe, ‘Nyepedori idya ŋin akimyekin papa keŋ, anerae, ani kimyek iŋes papa keŋ, etwani papa keŋ.’ 23 Nai ibu iyoŋ ikilimok isua ŋiketiyak kon tema, ‘Mati kitiyaunotor iyes lokaato kus ŋolo cici iyaut ne, iŋes ikicamakinere iyes aanyun ayoŋ.’ 24 Ani eboŋoryo isua neni a eketiyan kon a papa kaŋ, aponi isua tolimokinae iŋes ŋakiro kon, a ekapolon kaŋ. 25 Ani nai apaki ŋina atemarya papa kosi neni kosi, ‘Toboŋosi nabo, togyelut akimuj adio aŋuna yok,’ 26 aponi isua temarae, ‘Nyikipedori isua alosit atiyaar kwap ama, mati jik kikiruko isua ka lokaato kosi ŋolo cici, iŋes erotokinere isua totiyaaretei kwap ama, anerae nyikicamakinio isua akiŋolikin ekile ŋolo egyelanari akimuj mati kikiruko isua ka lokaato kosi ŋolo cici.’ 27 Ŋun nai abunio papa kaŋ eketiyan kon temarya neni kosi, ‘Iyenete iyes atemar abu aberu kaŋ toto a Yosepu ka Benjamin touru ŋidwe kaŋ ŋul ŋiarei; 28 abu epei todaun, ido abu ayoŋ otema, kire anyilinyiliar iŋes, nyiŋolikina ayoŋ iŋes ŋinapei. 29 Ani nai kiya iyes lo daŋ aneni kaŋ towanae, ikitolomarete iyes ayoŋ kwap aŋuna ikisiyaloloŋioto.’ 30 Aŋun nai, kaboŋo tokona ayoŋ neni a papa kaŋ a eketiyan kon, pa ikirukit isua ka edya, torae bo eyarya papa kosi neni eyarya edya lo, 31 etwani papa kosi kiŋolik pa ikirukit isua ka edya. Toruwor isua ŋiketiyak kon ikitoloma papa kosi eketiyan kon kwap aŋuna ikisiyaloloŋiyorya isua iŋes. 32 Ayoŋ eketiyan kon abu oruwor ŋolo edari edya aŋuna a papa kaŋ. Abu otema, ‘Ani pa kenyaku ayoŋ iŋes neni kon, ayoŋ aruwor ŋolo elamam aneni a papa kaŋ ŋirwa daadaŋ ŋulu ka akiyar kaŋ.’ 33 Aŋun nai, ekemaimai ayoŋ iyoŋ, ikimyek ayoŋ eketiyan kon edoŋ ne arae epito kon ekapolon kaŋ, akilo edya lo akidoŋ. Kimyek edya torukosi ka ŋikaitotoi keŋ, 34 anerae alipite aboŋorya ayoŋ neni a papa kaŋ pa ikirukit ka edya? Akuryana ayoŋ akiŋolikin aryeba ŋina eryamuni papa kaŋ.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda