Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Akisy. 42 - Ebaibul


Toloto ŋikaitotoi a Yosepu Ijipit

1 Ani iirari Yakob atemar eyai akimuj Ijipit, tolimok ŋidwe keŋ ŋulusapa tema, “Nyo mono tokona eriŋa iyes iŋolyanakinotor make?

2 Adau ayoŋ akiirar ebe eyai akimuj Ijipit; toloto totiyaaros nakwap ŋin, togyelut akimuj aŋuna yok, ikotere ikiyari nyikitwaka.”

3 Aŋun, apotu ŋikaitotoi a Yosepu ŋitomon toloto totiyaaros Ijipit agyelun akimuj.

4 Nai pa eyakiyarit Yakob Benjamin lokaato a Yosepu kaapei ka ŋikaitotoi keŋ, anerae abu iŋes totamak atemar, kori etakanikinete ŋadi ŋuna aronok neni a Benjamin.

5 Torukosi ŋidwe a Isirael ŋulusapa ka ŋituŋa ŋuluce ŋulu alosete agyelun akimuj, anerae keris eron kelomu nakwap a Kanaan.

6 Arae Yosepu ekapolon anakwap a Ijipit apaki ŋin, arae iŋes agyelanari akimuj neni a ŋituŋa a daadaŋ. Todolut ŋikaitotoi a Yosepu, toryediko alokiŋaren a Yosepu, kijuuroto.

7 Ani iŋolikini Yosepu ŋikaitotoi keŋ, toyen ikes, nai nyiteyenikin iŋes ikes, kisirwor ikes eryenyaana, kiŋit tema, “Ai iponitotor iyes?” Toboŋokis ikes temasi, “Ikiponit isua anakwap a Kanaan akigyel akimuj.”

8 Tari daŋ ŋina ayenitor Yosepu ŋikaitotoi keŋ, pa ayenito ikes Yosepu.

9 Totamu daŋ Yosepu ŋakirujaeta ŋuna erujat iŋes aŋuna kec. Tema neni kec, “Irae iyes ŋirototin; iponito iyes akiŋolikin epite ŋolo elapatya akwap na!”

10 Toboŋokis ikes iŋes temasi, “Mam, ekapolon, ikiponit isua ŋiketiyak kon akigyel akimuj.

11 Ikirae isua daadaŋ ŋidwe a ekile a epei ŋulusapa. Ikirae isua ŋikilyok ŋulu kikinyoma; nyeruworo isua ŋiketiyak kon ŋinapei ŋirototin.”

12 Nai toboŋok iŋes ikes tema, “Mam, iponito iyes akiŋolikin epite ŋolo elapatya akwap na!”

13 Toboŋokis ikes temasi, “Isua ŋiketiyak kon, ikirae ŋikaitotoi ŋitomon ka ŋiarei, ŋidwe ŋulusapa ŋulu a ekile a ece anakwap a Kanaan, nai idoŋito ŋolo cici ka papa kosi, ido abu epei todaun.”

14 Nai tema Yosepu neni kec, “Ikote ca ŋakiro nenipei akalimokinitor ayoŋ iyes ebe, irae iyes ŋirototin!

15 Epite lo iŋes ikikatakinere iyes: Ekoŋi ayoŋ alokiro a Parao atemar, nyirotokinete iyes anakwap a na, mati kebu ne lokaato kus ŋolo cici.

16 Kimyekisi epei alokidiŋ kus toboŋo yau lokaato kus. Tosodi iyes ŋuluce kiboiyosi lojera, ikotere toanyunere ŋakiro ŋuna irworosi iyes, erae kire kirworosi iyes ŋuna iyookino, ani pa kikote nen, ekoŋi ayoŋ alokiro a Parao. Kire jik, irae iyes ŋirototin.”

17 Kiwuak Yosepu ikes daadaŋ lojera ŋirwa ŋiuni.

18 Ani epete ŋirwa ŋiuni, tema Yosepu neni kec, “Kitiyata nu ikotere toyara, anerae etopoloorit ayoŋ Akuj:

19 Ani kirae iyes ŋikilyok ŋulu kikinyoma, kimyekisi epei a ŋikaitotoi kus kidoŋ ne neni ikienitere iyes; toboŋosi iyes ŋuluce yaasi akimuj aŋuna a ŋikalya kus a ŋulu enyamit akoro,

20 ido iyaut lokaato kus ŋolo cici neni kaŋ. Ikotere nai eyenunio kiyookino ŋakiro kus ka nyikiaryo iyes.” Tocamut ikes akitiya ŋun.

21 Kirworikinos ikes make temasi, “Kire jik, ikiboŋokis iwon ŋakiro ŋuna aponi iwon kitiyae neni alokaato yok; ikipotu iwon eŋolikisi epite ŋolo anomoritor iŋes atwanare apaki ŋina ikidyekitor iŋes iwon, nai aponi iwon nyepupokin adyekitoi keŋ. Ŋakiro ŋun nai abunio anomorit na ŋina ka atwanare neni yok.”

22 Kiŋit nai Ruben ikes tema, “Pa mono akalimokinit ayoŋ iyes akimyekin akitiya ŋuna aronok neni a edya a? Nai ipotu iyes nyipupokis ŋakiro kaŋ. Aŋun nai, adolu tokona akisicanio neni yok aŋuna a ŋaokot keŋ.”

23 Apaki ŋin, pa ayenete ikes atemar apupi Yosepu ŋakiro ŋuna erworosi ikes, anerae ekobio erwor kec ka Yosepu.

24 Kiŋoliya Yosepu iwace aneni kec, kikalou; tosodi nai kiŋoliu neni kec kisirwor ikes. Tolemu Yosepu Simeon aneni a ŋuluce, toen iteete ikes.

25 Tolimu nai Yosepu tema, “Emaikina kiturakinae akimuj locweei kec ka kinyakakinae ŋisiliŋa a ŋolokile locwee keŋ, ido inakinae ikes akimuj ŋina iitana aŋuna a erot.” Aponi kitiyae ŋun aŋuna kec.


Toboŋosi ŋikaitotoi a Yosepu Kanaan

26 Toenikis ŋikaitotoi a Yosepu akimuj losigirya, torotokis.

27 Ani eŋaari epei kec ecwee keŋ, ecamit ainakin esigirya keŋ ŋinya aneni aperete ikes, kiŋolik ŋisiliŋa keŋ eya nakituk a ecwee.

28 Tema neni a ŋikaitotoi keŋ, “Kinyakakin ŋisiliŋa kaŋ, elu eya locwee kaŋ!” Aŋakiro a ŋun, abu ikes kiil ŋitai, kiŋolikinos emaranete temasi, “Anukiro nu ŋuna etiya Akuj neni yok?”

29 Ani edolunete ikes neni a Yakob a papa kec, nakwap a Kanaan, tolimokis papa kec ŋakiro daadaŋ ŋuna apotu totakanut neni kec temasi,

30 “Abu ekile ŋolo epolokinit akimuj anakwap a ŋin ikisirwor isua eryenyaana, tema ikirae isua ŋirototin anakwap a ŋin.

31 Nai aponi isua temarae iŋes, ‘Ikirae isua ŋikilyok ŋulu kikinyoma, nyikirae isua ŋirototin.

32 Ikirae isua ŋikaitotoi ŋitomon ka ŋiarei, ŋidwe a ekile a epei ŋulusapa; abu epei todaun, ido idoŋito ŋolo cici ka papa kosi nakwap a Kanaan.’

33 Tosodi nai ekile ŋolo erae ekapolon a akwap a ŋin tema neni kosi, ‘Ŋakiro nu iŋes ayenunia ayoŋ atemar irae iyes ŋikilyok ŋulu kikinyoma: Kimyekisi lokaato kus epei edoŋo ka ayoŋ, yaasi akimuj aŋuna a ŋikalya kus a ŋulu enyamit akoro, torotokis.

34 Yautu lokaato kus ŋolo cici neni kaŋ, ikotere ayoŋ ayenuni atemar nyirae iyes ŋirototin, nai ŋikilyok ŋulu kikinyoma. Apaki ŋin nai akalacakinia ayoŋ iyes lokaato kus, topedosi nai akicuruta anakwap a na.’ ”

35 Ani ebukete ikes akimuj alocweei kec, toryamu ŋinituŋanan ŋisiliŋa keŋ alocwee keŋ. Ani iŋolikinete ikes ka papa kec ŋaeneta a ŋisiliŋa, tobul ikes.

36 Tema Yakob papa kec neni kec, “Iyes ikitotwakiyasi ayoŋ ŋidwe: Adaun Yosepu ka adaun Simeon, ido tokona icamito iyes akiya Benjamin. Nyejokak ŋakiro nu daadaŋ aneni kaŋ!”

37 Tema nai Ruben neni a papa keŋ, “Ipedori iyoŋ akiar ŋidwe kaŋ ŋulusapa ŋiarei, erae pa kenyaku ayoŋ Benjamin neni kon. Kicikakinae iyoŋ ayoŋ iŋes, ido enyakuni ayoŋ iŋes neni kon.”

38 Nai toboŋok papa keŋ tema, “Nyelosi lokoku kaŋ nyetiyaar kaapei ka iyes kwap ama, anerae atwana lokaato keŋ, iŋes bon idoŋit. Ani kewani iŋes analosit a ŋina eapi iyes akisyakin, ikitolomarete iyes ayoŋ kwap aŋuna ikisiyaloloŋioto.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan