Akisy. 38 - EbaibulYuda ka Tamar 1 Apaki ŋin, topakari Yuda aneni a ŋikaitotoi keŋ, towot totiyaar kwap a nen, toten neni ayai ekile ŋolo anakwap a ŋina ka Adulam ŋolo anyaritae Ira. 2 Kiŋolik Yuda a nen nakoku a Sua a ekile a ece a ŋolo arae ekanakwap a Kanaan; kiit Yuda apese ŋin toruwor aberu keŋ. 3 Topoti apese, ŋin kidou ikoku ŋinisapat, tolimok ekiro keŋ Er. 4 Topoti nabo, kidou ikoku ŋinisapat, tolimok iŋes ekiro keŋ Onan. 5 Topoti nabo daŋ, kidou ikoku ŋinisapat, tolimok iŋes ekiro a ŋin Sela. Ayai iŋes Kesiba apaki ŋina edounere Sela. 6 Kiitak Yuda Er lokoku keŋ ŋolo kiyae aberu ŋina anyaritae Tamar. 7 Nai, arae Er lokoku a Yuda ŋolo apolon edya ŋolo arono alokiŋaren Ekapolon, ido abu Ekapolon toar iŋes. 8 Tolimok nai Yuda Onan tema, “Ape kirum aberu alokaato kon, kitiya ŋun ikwapei eraakar iŋes aberu alokaato kon. Touru ŋidwe aŋuna alokaato kon.” 9 Nai aŋuna ayenia Onan atemar nyepedorete ŋidwe ŋul aruwor ŋulu keŋ, emianakini iŋes ŋaokot keŋ ebukonor kwap apaki daadaŋ ŋina iryamakinotor iŋes ka aberu alokaato keŋ; ikotere nyeuru ŋidwe anaberu alokaato keŋ. 10 Pa ajokak alokiŋaren Ekapolon ŋakiro ŋuna etiyae Onan, aŋun, abu Ekapolon toar iŋes daŋ. 11 Tolimok nai Yuda Tamar nateran keŋ tema, “Kiboi irae apuserut alokal a papa kon akitodol ŋina epolounio lokoku kaŋ Sela.” Alimuni iŋes ŋun aŋuna atamya atemar etwani Sela daŋ ikwapei ŋikaitotoi keŋ. Aŋun, abu Tamar tolot akiboi alokal a papa keŋ. 12 Kelunyar apaki ŋina aoyan, abu nakoku, a Sua aberu a Yuda totwana. Ani ekaku ka akiyaloloŋ, tolot Yuda Timina neni a ŋikilyok a ŋulu atubete ŋajul a ŋamesekin keŋ, torukosi ka lokone keŋ Ira ŋolo arae Edulamait. 13 Ani elimokinio Tamar atemar, alot papaa kon etipeiyo Timina akitub ŋajul a ŋamesekin, 14 tolaca ŋilowi keŋ ŋulu ka apuserut, tonap akitambara anakou, kimuko akuwan keŋ, kiboikin kwap lopuke ŋolo ka Enaim. Ewasi epuke ŋol a lorot a ŋolo elosi Timina. Abu iŋes taanyu atemar apolou Sela, nai pa aponi inakinae iŋes toruwor ekile keŋ. 15 Ani iŋolikini Yuda Tamar, totamak atemar, kori erae amalaat, anerae emukorit Tamar ereet. 16 Tori neni ayai Tamar anawae erot, tema, “Bua, tocamakinae ayoŋ eryamakinos ka iyoŋ.” Alimuni iŋes ŋun, anerae pa ayeni atemar arae ŋin nateran keŋ. Kiŋit Tamar iŋes tema, “Nyo ikiini iyoŋ ayoŋ, ikotere okocamak ayoŋ iyoŋ eryamakinos ka ayoŋ?” 17 Toboŋok iŋes tema, “Ekeyakikini ayoŋ iyoŋ ikale anakinei.” Toboŋok Tamar tema, “Mati jik kikiinak iyoŋ ayoŋ ibore kon idio ŋini inyakari iyoŋ iyauni ikale kon ŋin.” 18 Kiŋit Yuda Tamar tema, “Anibore icamit iyoŋ okoinak ayoŋ iyoŋ?” Toboŋok Tamar tema, “Ekaboboot kon ŋolo a etal ka anapet a ekaboboot ta ebela ŋolo eyai nakan kon ŋol.” Inak nai Yuda Tamar ŋiboro ŋul, tosodi kiryamakinos ka iŋes, kitopoti Yuda Tamar. 19 Tonyou Tamar a nen tolot iwace, tolaca akitambara anakou, tonap ŋilowi keŋ ŋulu ka apuserutanu. 20 Ani iyakiyari Yuda lokone keŋ ŋolo arae Edulamait akiya ikale aŋuna ka akinyakunia ŋiboro keŋ aneni a Tamar, nyeryamu ekile ŋol Tamar. 21 Kiŋit iŋes ŋikilyok ŋulu anakibois a Tamar tema, “Ai eyai amalaat ŋina kuwar ayai Enaim diyete erot?” Toboŋokis ŋikilyok ŋul temasi; “Amam amalaat ayai ne.” 22 Aŋun, toboŋo iŋes neni a Yuda tema, “Nyeryamuna ayoŋ aberu ŋin; apotu tari ŋikilyok ŋulu ka akibois a ŋin temasi, ‘Amam amalaat ayai ne.’ ” 23 Toboŋok Yuda tema, “Kimyekisi iŋes ya ŋiboro ŋul erae ŋulu keŋ, ikotere nyikikyenatar ŋituŋa iwon; topupok ca iyoŋ daŋ, abu ayoŋ eyakik iŋes ikale en, nai ibu iyoŋ nyiryamu iŋes.” 24 Ekaku a ŋilapyo a ŋiuni, tolimokinae Yuda temarae, “Kelom nateran kon Tamar ka daŋ epoti iŋes ikoku ŋinilomuna.” Tolimu Yuda tema, “Yautu iŋes kiŋa, emaikina kicunyae iŋes.” 25 Ani apaki ŋina ayaunere iŋes kiŋa, kiyakiya iŋes akirot na neni a papaa keŋ ebe, “Arae elope a ŋiboro a lu eketopoti ayoŋ.” Tosodi tema, “Ekelipit ayoŋ iyoŋ, toyen ŋiboro lu: ŋolo a ŋae ekaboboot lo ŋolo a etal ka anapet a ekaboboot na ta ebela lo.” 26 Toyen Yuda ŋiboro ŋul erae ŋulu keŋ tema, “Erae iŋes ŋina iyookino akilo ayoŋ, anerae abu ayoŋ nyainak iŋes neni a Sela alokoku kaŋ.” Anyoun apaki ŋin, nyiryamakina ikes nabo jik. 27 Ani edoli ŋirwa ŋulu ka akidoun a Tamar, toryamunae eyakasi ŋimuu nakook keŋ. 28 Ani eryebakin iŋes akidoun, kirepu ipei akan kiŋa; tosodi akesidoununon kikamu akan ŋin toenik eusi ŋolo kipurat areŋan tema, “Ŋini esyauni alomun kiŋa en.” 29 Nai apaki ŋinapei, kinyaka ikoku ŋin akan keŋ, tolomuni lokaato keŋ anakook; tema akesidoununon ŋin, “Ali kipumune kiŋa lo ŋolo ipumunor iyoŋ!” Aŋun, aponi tolimokinae ekiro a ikoku a ŋin Peres. 30 Ekaku, tolomu lokaato keŋ kiŋa enapit eusi ŋolo kipurat areŋan anakan; tolimokinae ekiro keŋ Sera. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda