Akisy. 32 - Ebaibul1 Torotok Yakob daŋ a nen, kiryamunos ka ŋimalaikan ŋulu ka Akuj; 2 ani iŋolikini Yakob ŋimalaikan tema, “Erae na ajore ŋina ka Akuj!” Aŋun, tolimok iŋes ekiro a akibois a ŋin Makanaim. Kiyakiya Yakob ŋainakineta neni ke Esau 3 Kiyakiya Yakob ŋituŋa neni ke Esau alokaato keŋ, a ŋolo ayai Seir nakwap ŋina enyaritae Edom. 4 Tema neni kec, “Tolimokisi ekapolon kaŋ Esau ŋakiro nu: Ebala eketiyan kon Yakob ebe, ‘Ikiboi ayoŋ ka Laban tari tokona arae egelaanot. 5 Ayakar ayoŋ ŋaatuk, ŋisigirya, ŋamesekin ka ŋamee, ŋiketiyak ka ŋaketiyak. Eyakuunit tokona ayoŋ ŋituŋa lu neni kon, ekapolon kaŋ, ikotere oruwor ayoŋ ŋolo eketalakarit iyoŋ.’” 6 Ani eboŋorete ŋituŋa ŋul neni a Yakob, tolimokis iŋes temasi, “Aponi isua tolotoi neni alokaato kon ke Esau, ebunit iŋes tokona akisiryam iyoŋ, erukunito iŋes ka ŋikilyok ŋamiae ŋaomwon.” 7 Tobul Yakob nooi ka kiyaloloŋ. Totyak ŋituŋa ŋulu arukito ka iŋes ŋaarei. Totyak ŋamesekin, ŋaatuk ka ŋikaala; 8 etami ebe, “Ani keryamu Esau awi apei torem, idoŋi ŋinace.” 9 Tosodi Yakob tema, “Okoe Akuj a papa kaŋ a Aburaam, Akuj a papa kaŋ a Isaka, okoe Ekapolon ŋolo ibu itolimok ayoŋ ebe, ‘Toboŋo nakwap kon ka loyeneta kon, etiyae ayoŋ ŋuna ajokak neni kon.’ 10 Eketimit ayoŋ ŋolo arae eketiyan kon tari epite ŋolo ikitoodikinia iyoŋ ayoŋ atemar irae iyoŋ ŋolo ka amina a ŋina nyiryaŋiryaŋa ka akiyookino. Apaki ŋina adokya aŋolol Yorodan, ayakar ayoŋ ebela bon, nai tokona, ayakar ayoŋ ŋauyoi ŋaarei. 11 Ekelipit, toiunae ayoŋ anakan a ŋuna alokaato kaŋ ke Esau, anerae akerit ayoŋ iŋes, acepaki ebuni akiar isua daadaŋ ŋaberu ka ŋidwe. 12 Nai idau iyoŋ Akuj atemar itiyae ŋuna ajokak neni kaŋ, ido italalauni ŋiletok kaŋ ikwa asinyon ŋina ananam ŋina nyepedor akimarun.” 13 Akuwar ŋin, toper Yakob nen, tolemu ŋainakineta alobaren a ŋulu amyat iŋes, ya neni ke Esau alokaato keŋ. 14 Togolok ŋamee ŋamiae ŋaarei ka ŋikorwa ŋatomoniarei, ŋamesekin ŋamiae ŋaarei ka ŋimeesekin ŋatomoniarei, 15 ŋakaala ŋatomoniuni ka ŋitak kec, ŋaatuk ŋatomoniomwon ka ŋimoŋin ŋitomon, ŋasigirya ŋatomoniarei ka ŋisigirya ŋitomon. 16 Inak Yakob ŋiketiyak keŋ ŋibaren ŋul tomyaasi, tomyaarae ŋolokabila a ŋibaren ka a kec. Tolimok Yakob ŋiketiyak keŋ tema, “Toberaros kiŋaren eriŋa ayoŋ nyebuno, ido nyisudunyito ŋibaren imeto.” 17 Tolimok ŋulu eŋarenete tema, “Ani iryamasi iyes ka lokaato kaŋ Esau, ido ikiŋit iŋes iyes tema, ‘Ŋulu a ŋae iyes? Ai ilosete iyes? Ŋae ilope a ŋibaren a lu imeto iyes a lu?’ 18 Toboŋokisi iyes iŋes temasi, ‘Erae ŋulu a Yakob a eketiyan kon, erae ŋibaren lu ainakinet neni kon a ekapolon keŋ, ebunit iŋes alokaku.’ ” 19 Tolimok ikwaŋinapei ŋulu a ŋiarei ka ŋulu a ŋiuni ta ŋuluce daŋ ŋulu ameto ŋibaren tema, “Tolimokisi Esau ŋakiro ŋunapei ŋun apaki ŋina iryamyata ka iŋes. 20 Totenito alimokin iŋes ebe, ‘Ebunit eketiyan kon Yakob alokaku;’ ” anerae atami Yakob atemar italakari iŋes Esau a ŋainakineta a ŋuna esiŋareniyorit iŋes, ikotere nai ani iryamun iŋes ke Esau ekaku, tocamu Esau akijaun iŋes. 21 Aŋun, toloto ŋainakineta a Yakob kiŋareniyosi, nai abu Yakob toper akuwar ŋin nawi keŋ. Kisilyakae Yakob alo Peniel 22 Akuwar ŋinapei ŋin, tonyou Yakob nakwaare ya ŋaberu keŋ ŋunaarei, ŋaketiyak keŋ ŋunaarei ka ŋidwe keŋ ŋulutomon ka ipei, todoka ayonae ŋina enyaritae Yabok. 23 Kedau akitodokar ŋituŋa keŋ ekekwaye ayonae, kitodoka ibore daadaŋ ŋini ayakar iŋes. 24 Kidoŋ iŋes bon lokekwat ŋoloce, kisilek ekile ece iŋes akuwar kia akitodol iwalari akwap. 25 Ani eyenuni ekile ŋol atemar pa apedorit iŋes akiloun Yakob, kidicak ekile ŋol Yakob lokalokot kai aloŋole, tolomu akai aloŋole alokalokot a Yakob apaki ŋina elyakatar ikes. 26 Tema nai ekile ŋol neni a Yakob, “Kimyekinae ayoŋ olot, anerae ewala akwap.” Toboŋok Yakob tema, “Nyekemyekini ayoŋ iyoŋ tolot, mati kikiterereŋ iyoŋ ayoŋ.” 27 Kiŋit nai ekile ŋol Yakob tema, “Ŋae ekiro kon?” Toboŋok Yakob tema, “Yakob.” 28 Tema iŋes neni a Yakob, “Nyenyarao nabo ekiro kon Yakob, nai enyarao Isirael, anerae idayu iyoŋ akisilek Akuj ka ŋituŋa, ido ibu iyoŋ kidaŋidaŋ.” 29 Kiŋit nai Yakob ekile ŋol tema, “Ŋae mono ekiro kon.” Toboŋok nai ekile ŋol tema, “Kaanukiro iŋisitor iyoŋ ekiro kaŋ?” A nen, kiterereŋ ekile ŋol Yakob. 30 Tolimok Yakob ekiro a akibois a ŋin Peniel, ebala, “Erae nu aŋuna ikiŋolikinor ayoŋ ka Akuj ŋireetin, ido nyeara Akuj ayoŋ.” 31 Aris akoloŋ kelomu apaki ŋina atubio Yakob alo Peniel icodo, anerae awanan ekalokot keŋ. 32 Aŋun, anyoun akoloŋit ŋin, nyenyamete Ŋisirael ŋamori ŋuna eya kai aloŋole alokalokot a ŋolotyaŋ daadaŋ, anerae aponi kidicakinae Yakob namoriit ŋina a alokai aloŋole. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda