Akisy. 30 - Ebaibul1 Ani eanyuni Rakel atemar emam ŋidwe edoe iŋes aŋuna a Yakob, torakaanik nakaato keŋ; tolimok Yakob tema, “Kiteryamunae ayoŋ ŋidwe, ani kemam atwani ayoŋ!” 2 Toŋoik Yakob Rakel nooi, kiŋit tema, “Arae mono ayoŋ Akuj ŋina ikimiki iyoŋ akidore a?” 3 Tema Rakel, “Bila na, aketiyan kaŋ, kiryamanakinos ka iŋes, ikotere kidoununu ŋidwe odak ayoŋ anakejen kaŋ, oryamu ayoŋ daŋ ŋidwe aneni keŋ.” 4 Aŋun, abu Rakel inak Yakob aketiyan keŋ Bila, toruwor aberu keŋ; kiryamakinos Yakob ka Bila, 5 topoti Bila, kidou ikoku a Yakob ŋinisapat. 6 Tolimu nai Rakel tema, “Etiya Akuj neni kaŋ eriyan, eira daŋ etoil kaŋ, akainaki ikoku ŋinisapat”; aŋun, abu tolimok ekiro a ikoku a ŋin Dan. 7 Topoti nabo Bila, kidou ikoku a Yakob ŋini a ŋiarei ŋinisapat. 8 Tolimu nai Rakel tema, “Anakilyaka a ŋina agogoŋon, ikilyak ayoŋ ka nakaato kaŋ, ido adau ayoŋ akiloun”; aŋun, abu iŋes tolimok ekiro a edya a ŋol Naputali. 9 Ani eanyuni Lea atemar ajoŋo iŋes akidounun, ya aketiyan keŋ Silpa neni a Yakob toruwor aberu keŋ. 10 Kidou Silpa ikoku a Yakob ŋinisapat. 11 Tema Lea, “Nyapeirereŋu ajokan!” Aŋun, abu tolimok ekiro a ikoku Gad. 12 Kidou nabo Silpa ikoku a Yakob ŋinisapat ŋini a ŋiarei. 13 Tema Lea, “Alakara ayoŋ nooi, anerae akanyaraete ayoŋ ŋaberu ebe ŋina elakara”; aŋun, abu iŋes tolimok ekiro a ikoku a ŋin Aser. 14 Ani edoli ŋirwa ŋulu alemere ŋaganoi, abu Ruben tolot lomanikor, toryamu ŋaraito ŋuna anupito ŋituŋa atemar ikiinakinete aurere ka esitiyao erae ekitoe ŋoloryamunet aminanar. Yau Ruben ŋaraito ŋun neni a toto keŋ Lea. Tolimok Rakel Lea tema, “Inakinae kare ca ayoŋ daŋ ŋaraito alokoku kon ŋadi.” 15 Nai tema Lea neni a Rakel, “Erae mono ŋakiro ŋuna irumiyarya iyoŋ ekile kaŋ ŋuna ecaryooko a? Ipedori iyoŋ akiya ŋaraito a ikoku kaŋ daŋ a?” Tema Rakel, “Ani kikiinak iyoŋ ayoŋ ŋaraito alokoku kon, iryamakinosi lolo iyoŋ ka Yakob.” 16 Ani eboŋuni Yakob eboŋ alomanikor, tolot Lea akisiryam iŋes, tema, “Emaikina iyoŋ ibu kai kaŋ nakuwar na, anerae adau ayoŋ akipaŋgaun iyoŋ a ŋaraito alokoku kaŋ.” Kiryamakinos Yakob ka Lea akuwar ŋin. 17 Kiira Akuj ŋakiro a Lea, topoti kidou ikoku a Yakob ŋini abu toruwor ŋolo a ŋikan alodyain a Lea aneni a Yakob. 18 Tema Lea, “Akainaki ayoŋ Akuj akitalakaret kaŋ, anerae abu ayoŋ oinak aketiyan kaŋ neni alokile kaŋ”; aŋun, abu iŋes tolimok ekiro a ikoku Isakar. 19 Topoti nabo Lea, kidou ikoku a Yakob ŋinisapat ŋini a ŋikanikapei. 20 Tosodi nai Lea tema, “Akainaki tokona ayoŋ Akuj ainakinet ŋina ajokan; epedori tokona ekile kaŋ akiboi ka ayoŋ, anerae edou ayoŋ ŋisapa ŋikanikapei aŋuna keŋ”; aŋun, abu iŋes tolimok ekiro a ikoku Sebulon. 21 Ekaku, kidou Lea ikoku ŋinipese, tolimok ekiro keŋ Dina. 22 Totamu nai Akuj Rakel, kiira ŋakiro keŋ, toŋaa akook keŋ. 23 Topoti Rakel kidou ikoku ŋinisapat, tema Rakel, “Alema Akuj ŋileec kaŋ”; 24 tolimok iŋes ekiro a ikoku Yosepu, ebala, “Elipit Ekapolon ekeyatak ikoku ŋinisapat ice.” Tobar Yakob a ŋibaren a Laban 25 Kedau Rakel akidoun Yosepu, tolimok Yakob Laban tema, “Kitolotoi ayoŋ, ikotere oboŋo lore kosi ka nakwap kosi; 26 inakinae ayoŋ ŋaberu kaŋ ka ŋidwe kaŋ ŋulu adaunia ayoŋ akitiya neni kon, ido ikimyek ayoŋ olot; anerae iyeni iyoŋ etic ŋolo adau ayoŋ akitiyakin iyoŋ.” 27 Nai tema Laban neni a Yakob, “Kimyekinae ayoŋ okolimok ŋuna acamit alimun, adau ayoŋ ayenun anakisileerekinet ke Ekapolon atemar eketerereŋ ayoŋ Ekapolon aŋuna kon. 28 Tolimokinae ayoŋ eropit kon, ikotere okoinak ayoŋ iyoŋ.” 29 Tema Yakob neni keŋ, “Iyeni iyoŋ elope epite ŋolo etiyaa ayoŋ neni kon ka epite ŋolo eyakatar ŋaatuk kon ŋinapei eyoki ayoŋ. 30 Kire, paaran eriŋa ayoŋ nyebuno akiyok, akudyoko ŋaatuk kon, ido tokona apitutu nooi ka ikiterereŋ Akuj iyoŋ aneni daadaŋ abu ayoŋ olosyo ikes. Nai tokona, ori mono etanunia ayoŋ ŋituŋa a ekal kaŋ daŋ.” 31 Kiŋit Laban Yakob tema, “Nyo akainakini ayoŋ iyoŋ?” Tema Yakob, “Emam ibore ikiini iyoŋ ayoŋ; erae kitiya iyoŋ nu neni kaŋ, arubakini ayoŋ eyoki ŋamesekin kon. 32 Tocamakinae ayoŋ oloma nakinei kon nakuwar na, oseanana ŋunakoliyek daadaŋ ka ŋunameriyek, ŋikaalei ŋulukiryonok daadaŋ ka ŋamee daadaŋ ŋunameriyek ka ŋunakoliyek; toruwor ŋibaren ŋul eropit kaŋ. 33 Ekaku ileereuni akiyookino kaŋ, elimori ŋuna etiya ayoŋ, ileereunete ŋun apaki daadaŋ ŋina ibunio iyoŋ akiŋolikin eropit ŋolo aryamu ayoŋ aneni kon. Ŋamee daadaŋ ŋuna nyekoliyaka ka ŋuna nyemeriyaka ŋuna iryamuni iyoŋ aneni kaŋ ta ŋikaalei ŋulu nyiryoko, kimarak erae ŋuna akokoiyarit ayoŋ.” 34 Tema Laban, “Ejok! Kimyek kitiyakin lopite ŋolo ilimunio iyoŋ.” 35 Nai akoloŋit ŋin, abu Laban kigegeiya ŋikorwa ŋulububuwo, ŋulumeriyek ka ŋamee ŋunakoliyek ta ŋunameriyek daadaŋ, ŋuna elimakinit neni akwaŋan ka ŋikaalei daadaŋ ŋulukiryonok, inak ŋidwe keŋ ŋulusapa akidar, 36 torama neni alwanan aneni ayai Yakob, neni ipedori alosit ŋarwa ŋauni. Nai torubak Yakob iyoki ŋibaren a Laban ŋuluce. 37 Tolemu Yakob ŋibelae alokito a lu: Popilari, Alimond ka Pulane, topoiyana ŋapoco aiwace totakanu akitoe neni akwaŋan, kidoŋo ŋibelae eesyaaka. 38 Kiperik ŋibelae ŋul kiŋaren ŋibaren natakerin ŋuna aya neni amasyata ŋibaren. Ewuakini iŋes ŋibelae ŋul nen, anerae asuposi ŋibaren epote akimat. 39 Togeut ŋibaren asupo alokaku ŋibelae ŋulu eriwokina natakerin; touryata ŋibaren ŋikaalei ŋulububuwo, ŋulukoliyek ka ŋulumeriyek. 40 Kipaka Yakob ŋikaalei anakinei, ido kigaŋ ŋakinei lowae ŋolo aya ŋibaren a Laban ŋulububuwo ka ŋulukiryonok cuc; kipaka ŋakinei keŋ nawae, nyimorik ka ŋuna a Laban. 41 Apaki daadaŋ ŋina isyakiniata ŋibaren ŋulu agogoŋ ŋawat asupo, eriwonokini Yakob ŋibelae ŋul natakerin kiŋaren ŋakinei, ikotere esuposi ŋakinei alodiyete ŋibelae. 42 Nai ani esuposi ŋakinei ŋuna nyegogoŋ ŋawat, nyiriwok Yakob ŋibelae kiŋaren kec; aŋun, apotu ŋakinei ŋuna pa agogoŋ toruwor ŋuna a Laban, ido ŋuna agogoŋok apotu toruwor ŋuna a Yakob. 43 Apotu ŋun kitabara Yakob nooi, tolalata ŋakinei keŋ nooi ka ŋikaala ta ŋisigirya, ŋaketiyak ka ŋiketiyak. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda