Akisy. 24 - EbaibulKiit Isaka Rebeka 1 Apaki ŋin, aris Aburaam kemojoŋ kelalata ŋikaru nooi, ido aris Ekapolon kiterereŋ iŋes a ŋiboro a daadaŋ. 2 Tolimok Aburaam eketiyan keŋ ŋolo apoloiyorit alokal keŋ ka torae iŋes apolokinit ibore daadaŋ ŋini ayakar Aburaam tema, “Kiwuak akan kon kwap amuro kaŋ, 3 ido ekesikoŋ ayoŋ iyoŋ alokiro ke Ekapolon a Akuj a ŋina erae nakuj ka akwap ŋuna keŋ, kikoŋ ebe, nyiitakini iyoŋ lokoku kaŋ aberu anapesur a ŋuna eurito ŋituŋa a Kanaan, ŋulu tokona eboi ayoŋ aneni kec. 4 Nai ilosi iyoŋ nakwap kaŋ neni a ŋiyeneta kaŋ, iyau aberu aŋuna alokoku kaŋ a Isaka.” 5 Kiŋit eketiyan ŋol Aburaam tema, “Acepaki nyecamuni apese atupakin ayoŋ abunore nakwap na, nyemaikina mono ayoŋ orukosi ka lokoku kon oboŋosi nakwap ŋina kibunio iyoŋ a?” 6 Tolimok Aburaam eketiyan keŋ ŋol tema, “Topupok, tocoite inyakari lokoku kaŋ inaa. 7 Akuj ŋina erae nakuj ŋina keŋ, iŋes abu okoyau ayoŋ alokal a papa kaŋ ka anakibois a ŋina ekedounere ayoŋ; abu daŋ kirwor ka kikoŋ neni kaŋ tema, ‘Ainakini ayoŋ akwap na neni a ŋiletok kon.’ Iyakiyari Akuj emalaika keŋ ama eriŋa iyoŋ nyedolo ama, ido ani ilosi iyoŋ, iyau aberu aŋuna alokoku kaŋ aina. 8 Ani kewou aberu ŋin akiwuapakin iyoŋ, emam ŋuna ikikamunete iyoŋ anakikoŋ kaŋ a na, akinyakar bon nyemaikina iyoŋ kinyaka lokoku kaŋ ama.” 9 Kiwuak eketiyan ŋol akan keŋ kwap amuro ka Aburaam ke ekapolon keŋ, ido kikoŋ neni keŋ aŋuna a ŋakiro a ŋun a daadaŋ. 10 Torotok nai eketiyan ŋol, tomyaa ŋikaala a ekapolon keŋ ŋitomon; ya daŋ aneni a ekapolon keŋ ŋainakineta ŋuna ajokak ŋuna agelegelya; torotok tolot Aramanaraim lotaun a Naor. 11 Kimyek ŋikaala touryanikin kiŋa etaun diyete akare; apaki ŋin ariŋa akoloŋ nyedoiyoro, esaa ŋolo anaitotor ŋaberu akiok ŋakipi. 12 Kilip eketiyan ŋol tema, “Okoe Ekapolon, Akuj ŋina a ekapolon kaŋ Aburaam, ekemaimai iyoŋ, ikiinak ayoŋ arereŋu anakiyakit a na nakoloŋit na, kitoodik arimao kon neni a ekapolon kaŋ Aburaam. 13 Awoi ayoŋ a ne alodiyete akare, ido eponito ŋidwe ŋulupesur, ŋulu a ŋituŋa a etaun akiok ŋakipi. 14 Kimyek kitiyakin nu, ani alimokini ayoŋ apese ŋakiro nu ebe: ‘Toatou kare ca nakaato amot kon ikiinak ŋakipi omat,’ ido toboŋok iŋes tema, ‘Tomat, ido etamat ŋikaala kon daŋ,’ kimyek ŋin toruwor iŋes iseu iyoŋ aŋuna a eketiyan kon Isaka. Ŋun nai ayenunia ayoŋ atemar itoodik iyoŋ arimao kon neni a ekapolon kaŋ.” 15 Ani eriŋa iŋes ilipi, bu Rebeka nakoku a Besuel a ŋolo arae lokoku a Milika a ŋina arae aberu a Naor alokaato ka Aburaam. Bu iŋes eryoŋit amot ŋinaokyet ŋakipi. 16 Ebus nooi apese ŋin, arae iŋes apese ŋina pa eryamakina ke ekile. Todoka iŋes tooma akare kilelebik ŋakipi namot ŋina atiŋit iŋes aokunio ŋakipi, tosodi todoku alokare. 17 Toem eketiyan ka Aburaam ŋol akisiryam iŋes tema, “Inakinae kare ca ŋadikipi omat anamot a ŋina iryoŋit iyoŋ.” 18 Toboŋok iŋes tema, “Tomat ekapolon kaŋ,” toatou iŋes amot atipei, totiŋak eketiyan ŋol ŋakipi tomat. 19 Ani kedau ainakin eketiyan ŋol ŋakipi, tolimok iŋes tema, “Eruwakini ayoŋ ŋikaala kon daŋ tari ŋina emasyata daadaŋ.” 20 Tobukok atipei ŋakipi nataker, ido todokona nabo kare, kiruwak ŋikaala a eketiyan a ŋol daadaŋ. 21 Kitek ekile ŋol iŋes ekililiŋat ecamit ayenun kisiyookinit, kori pa kisiyookinit Akuj ŋuna alosyo iŋes. 22 Ani kedaut ŋikaala akimat, tolemu eketiyan ka Aburaam ŋol ekaboboot ŋolo a ekume ŋolo etiyaunitae a egolid, arae apotis keŋ atutubet ŋina a ecekel, tolemu daŋ ŋasuwa ŋaarei ŋuna a ŋakan, arae apotis kec ŋicekelya ŋitomon, etiyaunitae a egolid, inak apese ŋin. 23 Kiŋit iŋes apese ŋin tema, “Tolimokinae, irae iyoŋ nakoku a ŋae? Eyai lore kus iwadio neni ikipedori isua akiper a?” 24 Toboŋok apese ŋin tema, “Arae ayoŋ nakoku a Besuel a ŋolo erae lokoku a Milika a ŋina erae aberu a Naor.” 25 Tema nabo, “Eyakare isua eoot ka ŋinya ŋice ŋulu iŋadatae itoonitoe, elalak nooi, eyai tari neni perot.” 26 Kijuuru ekile ŋol, kilip neni ke Ekapolon, 27 tema, “Toyai arereŋu neni ke Ekapolon, Akuj ka Aburaam a ekapolon kaŋ, a ŋolo eriŋa eyakar amina keŋ ŋina nyiryaŋiryaŋa ka akikinyomit keŋ neni ke Ekapolon kaŋ. Ani eruwor ayoŋ, adau ekapolon akitenun ayoŋ kai a eyenet a ekapolon kaŋ.” 28 Toem apese ŋin alocor lokal a toto keŋ tolimok ŋituŋa ŋakiro daadaŋ. 29 Ayakar Rebeka lokaato keŋ, ekeekiro Laban; toem Laban neni a ekile a ŋol a ŋolo ayai kare. 30 Aemi iŋes nen apaki ŋina eŋolikinia ekaboboot ka ŋasuwa ŋuna a ŋakan enapit nakaato keŋ ka daŋ kedau akiirar ŋuna abala nakaato keŋ, “Kire jik, abu ekile ŋol ekesirwor ayoŋ.” Bu Laban neni ayai ekile ŋol, toryamu iŋes ewoi alodiyete ŋikaala aneni ayai akare. 31 Tolimok Laban ekile ŋol tema, “Tolomu tooma, ikiterereŋit iyoŋ Ekapolon. Kaanukiro iwuar iyoŋ alokiŋa? Adau ayoŋ akitemokin akai ka neni eperete ŋikaala.” 32 Tolomu ekile ŋol kai; tosodi Laban tolacu ŋiboro alokaala, inak neni a ekile a ŋol aŋuna a ŋikaala eoot ka ŋinya ŋice ŋulu eŋadatae itoonitoe. Inak ŋakipi daŋ kilotarya ŋakejen keŋ ka kilotaryata daŋ ŋikilyok ŋulu arukitotor iŋes ŋakejen kec. 33 Yau Laban akimuj kiwuak kiŋaren a ekile a ŋol, ikotere imuji, nai tema ekile ŋol, “Nyemuji ayoŋ eriŋa nyelimuno ŋuna abunitor.” Tema Laban, “Tolimu.” 34 Tema iŋes, “Arae ayoŋ eketiyan ŋolo ka Aburaam. 35 Adau Ekapolon akiterereŋ nooi ekapolon kaŋ, abar iŋes nooi, ainaki Ekapolon iŋes ŋamesekin, ŋaatuk, ŋikaala ka ŋisigirya, esilipa ka egolid, ŋiketiyak ka ŋaketiyak. 36 Alorwa a ŋulu arisyo Sara kemojoŋ, abu kidou ikoku ŋinisapat aŋuna a ekapolon kaŋ, ido ainaki ekapolon kaŋ ikoku ŋin ibore daadaŋ ŋini eyakar iŋes. 37 Abu ekapolon kaŋ ekesikoŋ ayoŋ tema, ‘Nyiitakini iyoŋ lokoku kaŋ aberu anapesur a ŋuna eurito ŋituŋa a Kanaan, ŋulu tokona eboi ayoŋ aneni kec; 38 nai ilosi iyoŋ lokal a papa kaŋ neni a ŋiyeneta kaŋ, iyau aberu aŋuna alokoku kaŋ.’ 39 Abu ayoŋ otema neni a ekapolon kaŋ, ‘Acepaki nyecamuni apese abunore atupakin ayoŋ.’ 40 Nai abu iŋes okolimok ayoŋ tema, ‘Ekapolon ŋolo ekinyomit ayoŋ, iŋes iyakiyari emalaika keŋ kaapei ka iyoŋ, ido isiyookini iŋes ŋuna ilosyo iyoŋ. Iryamikini iyoŋ lokoku kaŋ aberu aloyeneta kaŋ, alokal a papa kaŋ. 41 Emam ŋace ikikamunete iyoŋ anakiro kaŋ a ŋuna ikoŋ iyoŋ. Apaki ŋina idolyo iyoŋ loyeneta kaŋ, tari daŋ pa kikiinakis ikes iyoŋ aberu ŋina ilosyo iyoŋ, emam ŋuna ikikamunete iyoŋ anakiro a ŋuna ikoŋ iyoŋ.’ 42 “Ani adoluni ayoŋ kare nakoloŋit na, abu elip otema, ‘Okoe Ekapolon Akuj ŋina a ekapolon kaŋ Aburaam, ani tokona kipedori akisiyookin ŋuna alosyo ayoŋ, 43 awoi ayoŋ a ne alodiyete akare; kimyek apese ŋina ebuni akiok ŋakipi, ŋina alimokini ayoŋ atemar. Toatou kare ca nakaato amot kon ikiinak ŋakipi omat,’ 44 ido toboŋok iŋes tema, ‘Tomat, ido etamat ŋikaala kon daŋ,’ kimyek ŋin toruwor iŋes aseu Ekapolon aŋuna alokoku a ekapolon kaŋ.” 45 “Ani eriŋa ayoŋ elipi alotau kaŋ, eŋolik Rebeka elomuni alotaun ebunit locor, eryoŋit amot a ŋakipi, bu jik tari kare, tooku ŋakipi. Eŋit ayoŋ iŋes otema, ‘Kitamatae kare ca.’ 46 Toatou iŋes atipei amot ŋina aryoŋit aokunio ŋakipi tema, ‘Tomat, ido eruwak ŋikaala kon daŋ.’ Abu ayoŋ omat, ido abu iŋes kiruwak ŋikaala daŋ. 47 Ekaku, abu ayoŋ eŋit iŋes otema, ‘Irae iyoŋ nakoku a ŋae?’ Toboŋok iŋes tema, ‘Arae ayoŋ nakoku a Besuel a ŋolo erae lokoku a Naor, nakoku ka aberu a Besuel a ŋina enyaritae Milika.’ Aŋun, abu ayoŋ oenik ekaboboot lokume keŋ ka ŋasuwa a ŋakan nakan keŋ. 48 A nen, abu ayoŋ ejuuru elip neni ke Ekapolon, olakar neni ke Ekapolon a ŋolo erae Akuj a ekapolon kaŋ Aburaam, Akuj ŋina abu eketenu ayoŋ eyoun neni ka apese a ŋina erae nakoku a eyenet a ekapolon kaŋ, ikotere ayai iŋes toruwor aberu a lokoku a ekapolon kaŋ. 49 Tokona nai, ani kipedori akitiya neni a ekapolon kaŋ anakereru ka anakiyookino, tolimokinae, ani pa kipedori, tolimokinae, ikotere ayenuni ŋuna emaikina ayoŋ etiya.” 50 Toboŋokis Laban ka Besuel temasi, “Erae neni ke Ekapolon eponitotor ŋakiro nu, emam ŋuna aronok, kori ŋuna ajokak ŋuna ikilimokinio isua iyoŋ. 51 Kiŋolik iyoŋ, Rebeka ŋin, eyai kiŋaren kon, ya iŋes torotokinio, ido toruwor iŋes aberu alokoku a ekapolon kon ikwapei adaunia Ekapolon alimun.” 52 Ani iirari eketiyan ka Aburaam ŋuna alimunete ikes, kijuuru todol ereet kwap, tolakari neni ke Ekapolon. 53 Tolemu ŋinapito ŋulu etiyaunitae a esilipa ka egolid, tolemu ŋilowi daŋ, inak Rebeka; inak daŋ lokaato ka toto a Rebeka ŋinapito ŋulu epol egyelit kec. 54 Ekaku a ŋun, kimuja ka tomata nai iŋes ka ŋikilyok ŋulu arukitotor, topero daŋ nen. Ani taparacu enyounete ikes, tema eketiyan ŋol, “Kitolotoi ayoŋ neni a ekapolon kaŋ.” 55 Temasi lokaato ka toto a Rebeka neni a eketiyan a ŋol, “Kimyek mono apese eboiyoto ka isua apaki ŋina euruwuana, ŋirwa ca ŋitomon bon, ido nai ekaku toloto.” 56 Toboŋok eketiyan ŋol ikes tema, “Nyikitidido ayoŋ, anerae adau Ekapolon akisiyookin ŋuna alosyo ayoŋ, kimyekinae olot, ikotere aboŋori neni a ekapolon kaŋ.” 57 Temasi ikes, “Enyaraunio tokona isua apese, ido kiŋitae.” 58 Tonyaraut ikes Rebeka, kiŋita temasi, “Irukorete iyoŋ ke ekile lo a?” Toboŋok Rebeka tema, “Ikirukori.” 59 Aŋun, apotu ikes kitoloto Rebeka kaapei ka apese ŋina arae aketeni keŋ, ta eketiyan ka Aburaam ka ŋikilyok ŋulu arukitotor sek eketiyan ŋol. 60 Kiterereŋo ŋituŋa a Rebeka Rebeka temasi, “Nakoku kosi, ikilipakini isua iyoŋ topit ŋituŋa ŋalipyo ka ŋalipyo, ikilipakini ŋiletok kon kikamasi ŋitaunio daadaŋ a ŋimoe kec.” 61 Tonyout nai Rebeka ka ŋaketiyak keŋ, todokasi lokaala, totupakis eketiyan ka Aburaam ŋolo abu ya Rebeka torotokinio. 62 Apaki ŋin, aris Isaka kewotu alo Beerilairoi kelom Negeb. 63 Ataboŋ apei, toloma Isaka kiŋa akirimor nariet, ani eŋoleŋolekini iŋes, kiŋolik ŋikaala eponito. 64 Apaki ŋin kiŋoliya Rebeka daŋ lowae ŋolo ayai Isaka, ani iŋolikin Rebeka Isaka, todoku atipei alokaal. 65 Kiŋit Rebeka eketiyan tema, “Ŋae ekile ŋolo ebunit anariet akisiryam iwon ye?” Toboŋok eketiyan tema, “Erae ekapolon kaŋ,” Tolemu Rebeka anaŋga keŋ ŋina ka akou kimukokin. 66 Tolimok eketiyan Isaka ŋakiro daadaŋ ŋuna abu iŋes kitiya. 67 Yau nai Isaka Rebeka loeema neni ayai toto keŋ. Tosodi ya Isaka Rebeka toruwor aberu keŋ, tominak iŋes nooi. Apotu ŋun nyisiyaloloŋ Isaka kedaun toto keŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda