2 Sam. 3 - EbaibulToriwo Abiner ka Daudi 1 Abu ejie ŋolo ajioto ŋituŋa a Saul ka ŋulu a Daudi ya apaki ŋina aoyan. Kileereu Daudi erae ŋolo eata agogoŋu alowae keŋ, nai kileereut ŋituŋa a Saul erae ŋulu eata apalagu alowae kec. 2 Abu Daudi touru ŋidwe ŋulusapa apaki ŋina eboiyo iŋes alo Eburon. Lokoku keŋ ŋolo ke ekiŋaren arae Aminon lokoku ka Ainoam a ŋina alo Yesireel; 3 ŋolo a ŋiarei arae Kileab lokoku ka Abigail a ŋina alo Karimel, apuserut a Nabal; ŋolo a ŋiuni arae Abusalom lokoku ka Maaka a ŋina arae nakoku a Talimai a erwosit a ŋolo a Gesur; 4 ŋolo a ŋiomwon arae Adoniya lokoku ka Agis; ŋolo a ŋikan arae Sepatia lokoku ka Abital; 5 ŋolo a ŋikanikapei arae Isiream lokoku ka aberu a Daudi a ŋina anyaritae Egila. Arae ŋul ŋidwe ŋulu abu Daudi touru apaki ŋina ayakar Eburon. 6 Ani eriŋa ŋituŋa a Saul ka ŋulu a Daudi ejiete, kebu Abiner torwoniar nooi alotuŋa a Saul. 7 Apaki ŋin, kebu Abiner tolom aberu a Saul ŋina pa eitit, ŋina anyaritae Risipa, nakoku ka Aia. Kiŋit Isiboses Abiner tema, “Kaanukiro ilomya iyoŋ aberu a papa kaŋ?” 8 Kitoŋoa Abiner ŋakiro a Isiboses nooi, kiŋit Abiner Isiboses tema, “Itami iyoŋ atemar arae ayoŋ epei a ŋulu eriito ka ŋituŋa a Yudaya a? Akitodol akoloŋit na, eriŋa ayoŋ ewuapit ŋakiro a ŋituŋa a Saul a papa kon, ŋakiro a ŋikaitotoi keŋ, a ŋikonei keŋ, nyipotokino ayoŋ iyes neni a Daudi, nai tokona ikisitakinit iyoŋ ayoŋ aŋuna alomya aberu na. 9 Elipi ayoŋ Akuj kitiya ŋuna aronok neni kaŋ, ata keroko nooi adepar daŋ! Erae pa keŋarak ayoŋ Daudi etiya ŋakiro ŋuna abu Akuj kiik iŋes ikoŋi nu: 10 Elemario apukan aneni a Saul inakinae neni a Daudi kipuka Isirael ka Yudaya ameun alo Dan tari Beriseba.” 11 Todaun ŋakiro eboŋokini Isiboses Abiner apei daŋ, anerae abu iŋes tokuryaniar aŋuna ka Abiner. 12 Kiyakiya Abiner ŋituŋa Eburon neni a Daudi akiŋita nu ebe, “Ŋae ipukae akwap na? Ocamunos ka ayoŋ, ido ekeŋarakini ayoŋ iyoŋ toreu Isirael daadaŋ kipuka.” 13 Toboŋok Daudi iŋes tema, “Ejok; ikicamun ayoŋ ka iyoŋ. Nai ipeibore bon ekeŋisit ayoŋ iyoŋ, nyibu neni kaŋ aanyun ayoŋ mati iyaunit Mikal nakoku a Saul.” 14 Kiyakiya nai Daudi ŋituŋa neni a Isiboses alokoku a Saul ebala, “Inakinae ayoŋ aberu kaŋ Mikal, ŋina aponi ekeikin ayoŋ akiit erae kaar Ŋipilistin amiat, eleŋer ikes, oyau ŋamunyin kec oinak Saul.” 15 Kiyakiya Isiboses ŋituŋa neni a Mikal, yaut ŋul Mikal aneni alokile keŋ a ŋolo anyaritae Palitiel, a ŋolo arae lokoku a Lais. 16 Nai abu lokile keŋ totupak iŋes, igworo iwuapit iŋes alokaku ŋinapei a nen tari Baurim. Kiŋenyak nai Abiner iŋes a nen tema, “Toboŋo lore!” Aŋun, abu Palitiel toboŋo lore. 17 Kiyakiya nai Abiner ŋituŋa neni a ŋikasikou alo Isirael, alimokin ikes ebe, “Ŋapakio ŋace ŋuna alunyarosi, ipotu iyes tolomakis akiitanit Daudi aruwor erwosit kus. 18 Kisiyookisi nai tokona ŋakiro ŋun; anerae iikinit Ekapolon Daudi ŋakiro nu ebe, ‘Neni a Daudi a eketiyan kaŋ, iŋes aiunia ayoŋ ŋituŋa kaŋ Ŋisirael aneni a Ŋipilistin ka alomoe kec a daadaŋ.’” 19 Abu daŋ Abiner elope kirwor neni a ŋituŋa a Benjamin; ani irikakin, tolot Eburon neni a Daudi alimokin iŋes ŋakiro daadaŋ ŋuna etenito Ŋisirael ka ŋituŋa a Benjamin daadaŋ akitiyakin. 20 Ani edolunete Abiner ka ŋirukitos keŋ ŋatomoniarei Eburon neni ayai Daudi, kitemok Daudi ŋasuban aŋuna ka Abiner ka ŋirukitos keŋ. 21 Tema Abiner neni a Daudi, “Kimyekinae ayoŋ olot ocunak Ŋisirael daadaŋ aŋuna kon erwosit ekapolon kaŋ, ikotere iyoŋ icamunosi ka ikes, ido nai kipuka iyoŋ ibore daadaŋ ŋini ecamit etau kon.” Aŋun, abu Daudi kitolot Abiner, torotok a nen emam ŋace. Toar Yoab Abiner 22 Apaki ŋinapei ŋin, toboŋunete ŋituŋa a Daudi anajore erukito ka Yoab. Aŋatunito ikes ŋiboro ŋulu alalak nooi. Aris apaki ŋin Abiner kerotoki alo Eburon; aris Daudi kitorotok iŋes a nen emam ŋace. 23 Ani edoluni Yoab nen kaapei ka ŋasigarya daadaŋ ŋuna arukitotor iŋes, kebu ituŋanan tolimok Yoab tema, “Abunit Abiner lokoku a Ner neni ke erwosit, ido etorotok erwosit iŋes a ne emam ŋace.” 24 Abu nai Yoab tolot neni ke erwosit kiŋit iŋes tema, “Anukiro itiya iyoŋ? Abu Abiner bu neni kon; kaanukiro itorokinio iyoŋ iŋes tolot iwace? 25 Emaikina iyoŋ toyeni atemar abunit Abiner lokoku a Ner ne amodikin iyoŋ ka ayenun epite ŋolo iyakar iyoŋ a ne ta ibore daadaŋ ŋini itiyae iyoŋ.” 26 Ani elomuni Yoab aneni arukitotor ka Daudi, kiyakiya ŋituŋa kiwuapakis Abiner, ido apotu ŋituŋa ŋul kinyakut Abiner alokare a ŋina ayai Sira. Nai pa ayeni Daudi atemar enyakut ikes Abiner. 27 Ani eboŋuni Abiner Eburon, toriko Yoab iŋes nawae, lopuke akirworikin ka iŋes make a ŋuluarei. A nen, abu Yoab totamu akinyaŋar Asael lokaato keŋ, ido abu kicum Abiner nakook toar. 28 Ani ekaku iirari Daudi ŋakiro ŋun, tema, “Mam ayoŋ ka apukan kaŋ ŋikaru ka ŋikaru ŋakiro ŋuna ikikamunito alokiŋaren Ekapolon aŋuna ka atwanare ka Abiner alokoku a Ner. 29 Pena ŋakiro ka atwanare ka Abiner nakou a Yoab ka neni a ŋituŋa a ekal a papa keŋ daadaŋ. Agasi ayoŋ nyebucar ŋituŋa a ekal a Yoab nyebucar ipei daŋ emam ajeme ŋina iposiposi, kori atapon, kori ŋini elosi a ŋakito, kori ŋini nyearyo ke ekileŋ, kori ŋini nyicanakin akimuj.” 30 Kepotu Yoab ka Abisai lokaato keŋ toara Abiner, anerae enyaŋete ikes Asael lokaato kec ŋolo kebu Abiner toar alojie a ŋolo keyai Gibeon. 31 Tema nai Daudi neni a Yoab ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu arukito ka Yoab, “Tocilicileta ŋilowi kus, tonapa ŋiguniyae, kigworo aŋuna ka Abiner.” Kiwuapak erwosit Daudi ŋituŋa edakito ibore ŋini eperikinitoe akuwan ka Abiner. 32 Tonuka ikes akuwan ka Abiner Eburon. Kiworou erwosit nooi, kikalou analyal ka Abiner, ido apotu ŋituŋa daadaŋ kikalout. 33 Kigwor erwosit aŋuna ka Abiner eeo ete lo ebala, “Amaikina mono Abiner totwana ikwa etwakyata ŋasyaanisya a? 34 Pa ikirocitae iyoŋ ŋakan, pa ikirocitae iyoŋ a ŋiriko ŋakejen ibu iyoŋ imin nakan a ŋulu aronok. lopite ŋolo eminio ituŋanan nakan a ŋulu aronok.” Kikalout nabo ŋituŋa daadaŋ aŋuna ka Abiner. 35 Ani ekaku, potu ŋituŋa daadaŋ neni a Daudi akimaima iŋes kimuj akimuj adio eriŋa apaaran. Nai abu Daudi kikoŋ tema, “Elipi ayoŋ Akuj kitiya ŋuna aronok neni kaŋ, ata keroko nooi adepar daŋ; erae keir ayoŋ amugati adio, kori idiobore daadaŋ eriŋa akoloŋ nyedoiyoro!” 36 Kiirasi ŋituŋa daadaŋ ŋakiro ŋun, tolakaros; lopite ŋolopei sek etalakaritor ikes daadaŋ ibore daadaŋ ŋini etiyae erwosit. 37 Aŋun, apotu ŋituŋa ŋul daadaŋ ka ŋituŋa a Isirael daadaŋ toyenut akoloŋit ŋin atemar pa arae erwosit etaari ŋituŋa Abiner lokoku a Ner. 38 Kiŋit nai erwosit ŋiketiyak keŋ tema, “Nyiyenete iyes atemar atwana nakoloŋit na ekarikon ekile ŋolo ajion alo Isirael a? 39 Mam ayoŋ agogoŋu eyai nakoloŋit na tari daŋ karae ayoŋ erwosit ŋolo akaseunitae. Ededeŋ ŋidwe a Seruia ŋulusapa lu ekeloito ayoŋ, elipi ayoŋ Ekapolon kitiya aronis neni a ŋolo ityae aronis, lopite ŋolo ka aronis keŋ!” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda