2 Sam. 2 - EbaibulKituruworoe Daudi erwosit a Yudaya 1 Ekaku ke eete a ŋol, abu Daudi kiŋit Ekapolon ŋuna emaikina iŋes kitiya tema, “Alosi ba etipeiyo lotaun a Yudaya edio?” Toboŋok Ekapolon iŋes tema, “Kitipeiyo.” Kiŋit Daudi iŋes tema, “Lotaun ali etipeiyori?” Toboŋok Ekapolon tema, “Ape Eburon.” 2 Aŋun, abu Daudi kitipeiyo Eburon, torukosi ka ŋaberu keŋ ŋunaarei, Ainoam ŋina alo Yesireel ka Abigail ŋina alo Karimel apuserut a Nabal. 3 Torukosi Daudi ka ŋirukitos keŋ, ŋinituŋanan ka ekal keŋ; kiboikinos ikes Eburon ka lotaunio ŋulu edunyatar Eburon. 4 Apotu nai ŋituŋa alo Yudaya potu Eburon, kituruwosi Daudi a nen erwosit ŋolo a Yudaya. Ani elimokinete ikes Daudi ŋakiro nu ebe, “Arae ro ŋituŋa a Yabes-Gilead apotu tonuka Saul,” 5 Kiyakiya Daudi ŋituŋa neni a ŋituŋa a Yabes-Gilead, tema neni kec, “Ikiterereŋ iyes Ekapolon, anerae ipotu iyes kitoodiut akitopoloorit kus Saul ekapolon kus, ido ipotu tonuka iŋes. 6 Aŋun, elipi ikiinak iyes Ekapolon amina ŋina nyiryaŋiryaŋa ka akikinyoma. Ayoŋ daŋ, etiyae ŋuna ajokak neni kus aŋuna idaut iyes akitiya. 7 Aŋun, totitinyoto ka todedeŋiata, anerae atwana Saul ekapolon kus, ido adaut ŋituŋa a Yudaya aseun ayoŋ aruwor erwosit kec.” Toruwor Isiboses erwosit a Isirael 8 Ekaku ka atwanare a Saul, kebu Abiner lokoku a Ner ŋolo arae ekarikon a ŋasigarya a Saul, ya Isiboses lokoku a Saul Manaim. 9 Keponi Isiboses kituruworoe a nen erwosit ŋolo a ŋakiboisyo a nu: Gilead, Asurit, Yesireel, Epuraim, Benjamin ka Isirael daadaŋ. 10 Arae ŋikaru a Isiboses a lokoku a Saul ŋatomoniomwon apaki ŋina esyakina akipuka Isirael. Abu iŋes kipuka Isirael ŋikaru ŋiarei. Nai apotu ŋituŋa a Yudaya toruwor ŋulu a Daudi. 11 Abu Daudi kipuka ŋituŋa a Yudaya alo Eburon ŋikaru ŋikanikaarei ka ŋilapyo ŋikanikapei. Ejie ŋolo ayai Gibeon 12 Apeikoloŋit, kepotu Abiner lokoku a Ner ka ŋiketiyak a Isiboses a lokoku a Saul torotokis alo Manaim, toloto Gibeon. 13 Kepotu Yoab lokoku a Seruia ka ŋiketiyak a Daudi toloto nen, kiryamunos ka ikes nabwal ŋina a Gibeon. Kiboikin ajore apei abwal epeiwae, kiboikin ŋinace abwal lowae ŋoloce. 14 Tema Abiner neni a Yoab, “Kimyek ŋisorok potu laalo kiŋaren, kiiryakin alokiŋaren yok ebolosi.” Tema Yoab “Emyekisi ikes potu kiŋaren.” 15 Aŋun, apotu ŋul kikomaut kiŋaren, kimarae ikes elunyete, kimarunae ŋulu a Benjamin ka Isiboses lokoku a Saul erae ŋitomon ka ŋiarei, kimarunae ŋiketiyak a Daudi daŋ ŋitomon ka ŋiarei. 16 Kirepasi ŋikilyok ŋul, totiŋ ŋolokile ekileket keŋ akou, ido kicum a ekileŋ keŋ losyep; kimasakin ikes daadaŋ kwap. Aŋun, aponi tonyarae ekiro a akibois a ŋin Elikas-Asisurim. Eyai akibois ŋin Gibeon. 17 Aryanyaaka ŋituŋa alojie a ŋol nooi akoloŋit ŋin, apotu ŋiketiyak a Daudi kilout Abiner ka Ŋisirael. 18 Ayakasi lojie ŋol ŋidwe a Seruia ŋulusapa lu: Yoab ka Abisai ta Asael. Apirana Asael nooi ekwaan epirana ka agete. 19 Kiwuap Asael Abiner, nyeri jik kedyeny, kori teten iwuapit iŋes. 20 Ani nai iŋoliyari Abiner kaku, kiŋolik Asael kiŋit tema, “Iyoŋ pei Asael a?” Toboŋok Asael tema, “Ee, erae ayoŋ.” 21 Tema Abiner neni ka Asael, “Tori lowae ŋolo aloteten kon, kori ŋolo alokedyeny kon, kikamu esorokit epei, ido tolema ŋiboro ŋulu eŋatunit iŋes.” Nai abu Asael nyeri nyimyek akiwuapit Abiner. 22 Tema nabo Abiner neni ka Asael, “Tori, tojoŋo akiwuapit ayoŋ; kaanukiro icamitor iyoŋ ayoŋ okaar iyoŋ? Alipite nai edodiyaror ayoŋ neni a Yoab alokaato kon?” 23 Nai abu Asael towou akiri. Aŋun, abu Abiner kicum iŋes nakook a esipet a akwara keŋ, kiropo akwara alokaku ka Asael. Toramakin iŋes nen, totwanik nen. Ani edolunete ŋituŋa ŋuluce daadaŋ neni atwanikini Asael, towua a nen. 24 Nai apotu Yoab ka Abisai torubakis iwuapito Abiner. Ani ewaiyari akoloŋ, todolut ikes lomukura ŋolo enyaritae Ama, ŋolo epetakina kiŋaren neni enyaritae Gia alorot a ŋolo elosi naloŋisat ŋina a Gibeon. 25 Tocunakinos ŋikilyok ŋulu alo Benjamin, kirimokis Abiner kidiŋ, toyeut ajore kec apei, toloto towua alomukura ke ece. 26 Tonyara nai Abiner Yoab, kiŋit tema, “Emaikina mono ekileŋ torubak eari ŋituŋa jik a? Nyiyeni iyoŋ atemar erokyata ŋakiro ekaku a? Ori mono ilimokinia iyoŋ ŋirukitos kon tojoŋoto akiwuapit ŋiyeneta kec?” 27 Toboŋok Yoab tema, “Ekoŋi ayoŋ alokiro ka Akuj a ŋina eyari atemar, ani kerae nyirworikinit iyoŋ, kerubakinito ŋituŋa iwuapito ŋikaitotoi kec, pa kieŋunito akitodol taparacu iwalari.” 28 Tokutak nai Yoab abureryaŋ a emesek, ido towua ŋituŋa daadaŋ, tojoŋoto akiwuapit Ŋisirael, kori akitijiore ikes jik. 29 Toloto Abiner ka ŋirukitos keŋ akuwar ŋin daadaŋ kya, etubete aneni enyaritae Araba. Todokasi ikes ekekwaye Yorodan, toloto apaaran ŋin daadaŋ akitodol ŋina adolunioto Makanaim. 30 Toboŋo nai Yoab toesik akiwuapit Abiner. Ani kedau iŋes acunakin ŋirukitos keŋ daadaŋ, toryamu ŋirukitos a Daudi ŋitomon ka ŋikanikaomwon emam, pa imarakinitae Asael. 31 Nai kepotu ŋirukitos a Daudi daŋ toara ŋirukitos ka Abiner, ŋituŋa a Benjamin ŋamiae ŋauni ka ŋatomonikanikapei. 32 Apotu ikes todakasi Asael tonukakis nalyal a papa keŋ ŋina eyai Betelem. Torotokis Yoab ka ŋirukitos keŋ a nen toloto akuwar daadaŋ kya. Ani iwalari, todolut Eburon. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda