Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Sam. 15 - Ebaibul


Kikama Abusalom apukan

1 Ekaku a ŋakiro a ŋun, abu Abusalom tolemu aŋuna keŋ agaari ka ŋaŋolei ta ŋikilyok ŋatomonikan ŋulu eŋarenikinete iŋes.

2 Amina Abusalom anyounun eriŋa ataparacu, ido tolot towo alodiyete erot ŋolo elosi lopuke ke etaun. Apaki daadaŋ ŋina ebunio ituŋanan neni ke erwosit ecamit akisitakin ŋinice, ikotere totub erwosit ŋakiro kec, amina Abusalom anyaraanar ŋinituŋanan ebuni, kiŋit tema, “Lotaun ali ibunitor iyoŋ?” Ani eboŋokini ituŋanan ŋin ebe, “Abunit ayoŋ alotaun ebe ati ka anateker ebe ati a ŋina alo Isirael,”

3 atemanari Abusalom neni keŋ ebe, “Kiira, ejokak ka iyookino ŋakiro ŋuna icamit iyoŋ ikilimokin, nai mam ituŋanan ŋini itiyaete ka erwosit, ŋini epedori akiŋarakin iyoŋ.”

4 Toropak Abusalom irworo tema, “Ani kerae orae ayoŋ ekatubon ŋakiro anakwap a na, kapedo ayoŋ akiŋarakin ŋituŋa ŋulu eya ŋakiro iburaata ka ŋulu isitasi, oanyu kire ejok atemar esil ŋinituŋanan.”

5 Nabo daŋ, apaki daadaŋ ŋina ebunio ituŋanan neni ka Abusalom, toryedik itopoloorit iŋes, amina Abusalom atunenen ŋituŋa ŋul tonu.

6 Abu Abusalom kitiya ŋun neni a Ŋisirael a daadaŋ a ŋulu aponeneete aanyun erwosit, ikotere totub ŋakiro ŋuna aponitotor ikes. Aŋun, abu Abusalom kisupa ŋitai a Ŋisirael.

7 Ani elunyar ŋikaru ŋiomwon, tema Abusalom neni a erwosit, “Kimyekinae ayoŋ olot Eburon, ikotere esiyook ŋakiro ŋuna abu ayoŋ ekoŋ neni ke Ekapolon;

8 anerae, abu ayoŋ eketiyan kon ekoŋ neni a Ekapolon, apaki ŋina ayakar Gesur nakwap ŋina ka Aram. Abu ayoŋ otema, ‘Ani ca kekenyaka ayoŋ Ekapolon Yerusalem, elipi ayoŋ neni keŋ alo Eburon.’ ”

9 Tema erwosit neni keŋ, “Ape ke ekisil” Aŋun, abu Abusalom tonyou, tolot Eburon.

10 Nai abu Abusalom kiyakiya anakimunono ŋikaripiripak natekerin a Isirael daadaŋ tema, “Ani iirarete iyes abureryaŋ a emesek eruuni, tocelutu atipei temasi, ‘Aruwor Abusalom erwosit alo Eburon!’ ”

11 Apotu Abusalom torukosi ka ŋikilyok ŋamiae ŋaarei alo Yerusalem. Arae Abusalom iŋes anyarit ikes nen, ido apotu ikes toloto nen emam pa eyenete ŋuna eyeunit Abusalom akitiyakin.

12 Apaki ŋina ainakinia Abusalom ŋamuronisya neni ke Ekapolon, abu iŋes kiyakiya ituŋanan neni ka Aisopel a ŋolo a Gilo, a ŋolo arae ekeŋarakiniton Daudi. Aboi Aisopel lotaun a ŋolo anyaritae Gilo. Kiyatakin nooi acamit ŋina ka akikamar apukan aneni a erwosit, torubakis ŋituŋa ŋulu ariito ka Abusalom iyatasi.


Toem Daudi alo Yerusalem

13 Apaki ŋin, bu ituŋanan ice neni a Daudi tema, “Esupa Abusalom ŋitai a Ŋisirael a daadaŋ.”

14 Tema nai Daudi neni a ŋikapolok a daadaŋ a ŋulu epukatotor iŋes, a ŋulu ayakasi Yerusalem ka iŋes, “Tonyoutu, apena oema! Acepaki nyikibucar iwon aneni ka Abusalom. Kiwonyutu ikotere nyikirukau iŋes iwon, ikimunya; toar ŋituŋa alotaun.”

15 Temasi ŋulu epukatotor erwosit, “Erwosit, isua ŋiketiyak kon, ikitenit akitiya daadaŋ ŋuna ilimuni iyoŋ ekapolon kosi.”

16 Aŋun, abu erwosit torotok, kiwuapakis ŋituŋa a ekal keŋ daadaŋ, mati ŋaberu keŋ ŋatomon ŋuna pa eitit, ŋuna abu iŋes kicikak akitere akai.

17 Abu erwosit torotok, kiwuapakis ŋituŋa daadaŋ iŋes, ani edolete ikes kai ŋina ewasyan, towua mono a nen.

18 Kimyekis tolunyar mono ŋikapolok daadaŋ ŋulu epukatotor erwosit ka Ŋikeresi daadaŋ, Ŋipelesi daadaŋ ta Ŋigitaiti daadaŋ ŋamiae ŋakanikapei ŋulu arukunete ka Daudi alo Gas. Tolunyar ŋituŋa ŋul daadaŋ alokiŋaren erwosit.

19 Kiŋit nai erwosit egititait ŋolo anyaritae Itai tema, “Kaanukiro ibunio iyoŋ daŋ arukor ka isua? Toboŋo, toruko ka erwosit, anerae irae iyoŋ egela, ŋolo isiunit ne alore kon.

20 Ariŋa iyoŋ bien idoluni ne, ido ekokini ayoŋ akacamakini iyoŋ apaki na alosit ka isua neni daadaŋ alosi ayoŋ ai? Toboŋo, kinyaka ŋiyeneta kon. Elipi ayoŋ Ekapolon itominak iyoŋ a amina keŋ a ŋina nyiryaŋiryaŋa, toruwor ŋolo ikinyoma aneni kon.”

21 Nai abu Itai toboŋok erwosit tema, “Ekoŋi ayoŋ alokiro ke Ekapolon a ŋolo eyari ka alokiro a ekapolon kaŋ a erwosit atemar, neni daadaŋ ilosi iyoŋ ekapolon kaŋ erwosit, kerae natwanare, kori nakiyar, nen iŋes alosi ayoŋ daŋ eketiyan kon.”

22 Tema Daudi neni a Itai, “Ape kiŋaren, torubak ilosi.” Aŋun, abu egititait ŋolo anyaritae Itai ŋol torubak elosi kiŋaren erukito ka ŋirukitos keŋ daadaŋ ka ŋidwe daadaŋ ŋulu arukitotor iŋes.

23 Kikalout ŋituŋa anakwap a ŋin daadaŋ, kiworout apaki ŋina arotokinioto Daudi ka ŋirukitos keŋ. Todoka erwosit ekekwaye ayonae ŋina enyaritae Kidiron. Kikomaasi ŋituŋa ŋulu arotokinete daadaŋ lowae ŋolo ka aloŋisat.

24 Potu Abiasar ka Sadok ta ŋilepi daadaŋ, edakito Asaduku ŋina ka Acamunet. Kiwuakis kwap nen akitodol ŋina alunyarotor ŋituŋa daadaŋ esunyunotor alotaun.

25 Tema nai erwosit neni a Sadok, “Todakasi Asaduku ŋina ka Acamunet, kinyakasi lotaun. Ani kakarimaki ayoŋ Ekapolon, ekenyakuni iŋes ayoŋ eŋolik Asaduku ŋina ka Acamunet ka akibois ŋina iwuakinitae iŋes.

26 Nai ani ketema Ekapolon, ‘Nyakarimanikinit ayoŋ iyoŋ,’ ayoŋ lo kimyekisi iŋes kitiya neni kaŋ ŋuna ebala iŋes ejokak aŋuna kaŋ.”

27 tema daŋ erwosit neni a Sadok a esacaradoti, “Kiira, toboŋo a ekisil lotaun torukosi ka Abiasar ka ŋidwe kus ŋulusapa ŋuluarei, Aimas lokoku kon ka Yonasan lokoku ka Abiasar.

28 Ekedaruni ayoŋ iyes alodoketa a ŋayona a ŋuna eyakasi naloŋisat, nyarotokini ayoŋ a nen mati kiyakuut iyes akirot neni kaŋ.”

29 Aŋun, apotu sadok ka Abiasar tonyout kinyakasi Asaduku ŋina ka Acamunet Yerusalem ka apotu ikes kiboiyoto a nen.

30 Nai torotok Daudi a nen, kitipek emoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa, igworo elosi pa enapit ŋamuk; kimukite akou. Emukito ŋituŋa daadaŋ ŋulu arukito ka iŋes ŋakyes, kigworosi itipeete emoru.

31 Apaki ŋin, keris kelimokin Daudi ebe, “Erae Aisopel epei a ŋulu ariwo ka Abusalom.” Aŋun, abu Daudi kilip tema, “Okoe Ekapolon, kituruwo Aisopel ebaŋ anakiro a ŋuna elimuni.”


Toruwor Usai ekaripiripan ŋakiro aŋuna a Daudi

32 Ani edoluni Daudi kidiama emoru ŋol, neni aminatar ŋituŋa akilipya neni ka Akuj, bu Usai ŋolo arae Earikait aanyun Daudi a nen. Anapit Usai ekaaso ŋolo arocom ka eleleba apuwa nakou keŋ.

33 Tema Daudi neni keŋ, “Ani kikiruko ayoŋ ka iyoŋ, ikiteryamuni iyoŋ ayoŋ ŋatyokisyo.

34 Nai ani kiboŋo iyoŋ lotaun, ido tolimok Abusalom ebe, ‘Okoe erwosit, kimyekinae ayoŋ oruwor eketiyan kon, arae paaran ayoŋ eketiyan a papa kon, nai tokona acamuni ayoŋ aruwor eketiyan kon.’ Ipedori nai iyoŋ aŋuna kaŋ akitepeg ka awoun ŋakiro ŋuna elimuni Aisopel.

35 Iryamuni iyoŋ ŋisacaradotin Sadok ka Abiasar alo Yerusalem, toruko ka ikes. Tosodi nai ŋakiro daadaŋ ŋuna iirari iyoŋ a lore ke erwosit tolot tolimok ŋisacaradotin Sadok ka Abiasar;

36 erukito ikes ka ŋidwe kec ŋulusapa ŋuluarei, Aimas lokoku a Sadok ka Yonasan lokoku ka Abiasar. Ipedori iyoŋ akinyakun ŋidyain ŋul okolimokis ayoŋ ŋakiro daadaŋ ŋuna iirari iyoŋ alore ke erwosit.”

37 Abu nai Usai lokone keŋ a Daudi tolot Yerusalem, todol nen apaki ŋinapei adolunio Abusalom nen alomarya lotaun.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan