Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Sam. 14 - Ebaibul


Toboŋo Abusalom Yerusalem

1 Apaki ŋin, ayeni Yoab lokoku a Seruia atemar etamatamae erwosit aŋuna ka Abusalom.

2 Aŋun, abu Yoab kiyakiya ituŋanan ice Tekoa ayaun aberu ŋina aoson a nen. Tema Yoab neni ka aberu a ŋin, “Kiredak, totakan esibit igworo ituŋanan ŋini atwana, tonap ŋilowi ŋulu kigworet, nyiosakin akimyet adio, nai kitoodiu ŋipitesyo daadaŋ ŋulu esibitor kigwor iyoŋ ŋirwa ŋulu alalak aŋuna a ituŋanan a ŋini etwanit.

3 Ape neni a erwosit, tolimok iŋes ŋakiro ŋuna akalimokini ayoŋ iyoŋ.” Tolimok Yoab aberu ŋin ŋakiro daadaŋ ŋuna amaikina tolimok erwosit.

4 Ani edoluni aberu ŋina alo Tekoa neni a erwosit, kijuuru todol ereet kwap, kitoodiu akitopoloorit keŋ erwosit, ido tema, “Kiŋarakinae ayoŋ, okoe erwosit!”

5 Kiŋit erwosit iŋes tema, “Anukiro ikiryebete iyoŋ?” Toboŋok iŋes tema, “Arae ayoŋ apuserut, adau ekile kaŋ atwanare.

6 Ayakasi ayoŋ aketiyan kon ŋidwe ŋulusapa ŋiarei, kepotu ikes make ŋiarei tojioto anariet, ido kemam a nen ituŋanan ŋini kerae totyak ikes, aŋun, kebu epei kidic ŋoloce toar.

7 Nai tokona erwosit, ekekaloikis ayoŋ aketiyan kon ŋituŋa ŋulu ka ateker kaŋ daadaŋ ebasi, ‘Torikokinae isua esapat ŋolo aari lokaato keŋ, ikotere toarae iŋes daŋ aŋuna aarya lokaato keŋ. Emaikina isua toarae tari ŋolo emaikina erae ekeruman.’ Ecamito ŋituŋa ŋul ademar ayoŋ esapat ŋolo erae akoŋu kaŋ, ecamito akitasalun ekiro, kori ŋiletok alokile kaŋ anakwap a na.”

8 Tema erwosit neni ka aberu a ŋin, “Ape kai kon, eciki ayoŋ ŋituŋa tosubakis ŋakiro kon.”

9 Tema Atekoat ŋin neni a erwosit, “Ekapolon kaŋ erwosit, kimyek ŋakiro daadaŋ ŋuna itiyakini iyoŋ pena nakou kaŋ ka nakyes a ŋituŋa a ekal a papa kaŋ, nyemaikina ŋakiro ŋun pena neni kon erwosit, kori napukan kon.”

10 Toboŋok erwosit tema, “Ani kikilimok iyoŋ ituŋanan ŋakiro ŋun nabo, yau ituŋanan ŋin neni kaŋ, ido nyeboŋokini akicanit iyoŋ nabo.”

11 Tema aberu ŋin, “Ekapolon, kilip kare ca neni a Ekapolon Akuj kon, ikotere ekenyaŋan ŋolo ecamit akiar lokoku kaŋ nyiatak atwanare, nyear lokoku kaŋ.” Tema erwosit, “Ekoŋi ayoŋ alokiro ke Ekapolon a ŋolo eyari atemar, mam tari epeitimat anakou alokoku kon ŋolo edoe kwap.”

12 Tema nai aberu ŋin, “Kimyekinae ayoŋ aketiyan kon okolimok iyoŋ akirot apei bon, ekapolon kaŋ erwosit.” Tema erwosit, “Tolimu.”

13 Kiŋit aberu ŋin iŋes tema, “Kaanukiro bo idaunia iyoŋ ayere akitiya ŋakiro ŋun neni a ŋituŋa ka Akuj? Ani mono ŋina elimunio erwosit ŋakiro ŋuna ikote ŋun, nyerae mono asecit aneni keŋ a? Erae ŋun asecit, anerae eriŋa iŋes nyinyakuna lokoku keŋ ŋolo abu toem iwace.

14 Kire jik, ikitwaki iwon daadaŋ, ikikoni iwon ŋakipi ŋuna ebukokinio nalup, ŋuna emam ituŋanan eokuni nabo. Nyikirikiranari Akuj alemar akiyar a ituŋanan, nai eye Akuj ŋirotin ŋulu eboŋunio neni keŋ ituŋanan ŋini eluŋakina aneni keŋ.

15 Abu tokona ayoŋ alimokin iyoŋ ŋakiro nu ekapolon kaŋ erwosit, anerae eketukuryana ayoŋ ŋituŋa. Abu ayoŋ aketiyan kon otamak ebe, ‘Alosi olimok erwosit ŋakiro nu, acepaki itiyakini erwosit ŋadi ŋuna eŋita ayoŋ aketiyan keŋ.

16 Acepaki ecamuni erwosit alakun ayoŋ aketiyan keŋ anakan a ituŋanan a ŋini ecamit akitasalun ayoŋ ka lokoku kaŋ ka alemar isua anakwap a ŋina abu Akuj inak ŋituŋa keŋ.’

17 Ayoŋ tokona aketiyan kon abala, ‘Kisieŋarae ayoŋ anakirot a ŋina ilimuni iyoŋ, ekapolon kaŋ erwosit, ikoni iyoŋ emalaika anatyakatyak ŋakiro ŋuna ajokak ka ŋuna aronok. Elipi toyai Ekapolon Akuj kon kaapei ka iyoŋ.’”

18 Toboŋok nai erwosit aberu ŋin tema, “Nyimunon aneni kaŋ ŋakiro daadaŋ ŋuna ekeŋisi ayoŋ iyoŋ.” Tema aberu ŋin, “Ekapolon kaŋ erwosit, kiŋitae ayoŋ ŋakiro ŋuna icamit iyoŋ daadaŋ.”

19 Kiŋit erwosit iŋes tema, “Mam kire nyirworito iyoŋ ka Yoab ŋakiro ŋun daadaŋ a?” Toboŋok aberu ŋin tema, “Ekoŋi ayoŋ ekapolon kaŋ erwosit neni kon atemar ani ca kire eriŋa iyoŋ iyari, mam ituŋanan emaikina ikimunon iyoŋ ŋakiro ŋadi ŋuna iŋita iyoŋ ekapolon kaŋ erwosit. Iyookino, Yoab eketiyan kon abu ekecik ayoŋ, erae iŋes abu okolimok ayoŋ aketiyan kon ŋakiro daadaŋ ŋuna akalimok ayoŋ iyoŋ.

20 Abu Yoab eketiyan kon kitiya ŋakiro ŋun, ikotere kilocokinos ŋakiro ŋuna tokona itiyasi. Nai iyakar iyoŋ ekapolon kaŋ erwosit aosou ŋina ke emalaika ka Akuj, iyeni iyoŋ ŋakiro daadaŋ ŋuna itiyasi anakwap a Isirael.”

21 Tema nai erwosit neni a Yoab, “Ejok nooi, acamu ayoŋ akitiyakin ŋun, kinyaku esorokit Abusalom.”

22 Toryedik Yoab alokwap, kijuuru todol ereet kwap, itoodiunit akitopoloorit keŋ erwosit. Kilip iŋes arereŋu toyakaun neni a erwosit, ido tema, “Aanyu ayoŋ eketiyan kon nakoloŋit na atemar ajok aneni kon ekapolon kaŋ erwosit, anerae icamu iyoŋ erwosit akitiya ŋuna eŋita ayoŋ eketiyan kon.”

23 Aŋun, abu Yoab torotok, tolot Gesur, ido abu yau Abusalom Yerusalem.

24 Tema erwosit, “Kimyekisi Abusalom toboŋo kai keŋ a elope, nyemaikina iŋes ebuni neni ayai ayoŋ.” Aŋun, abu Abusalom tolot kai keŋ a elope, abu nyelot neni ayai erwosit.


Kisyonik Daudi Abusalom

25 Ŋapakio ŋun, mam ituŋanan alo Isirael ŋini epuritoe nooi aŋuna ka akibuses, akilo Abusalom, ameun anakejen aneni dapal tari lotim keŋ, mam ibore abasi ŋituŋa arono.

26 Ani etubi Abusalom ŋitim anakou keŋ (amina iŋes akitub ŋitim anakou keŋ a ŋolokaru, apaki ŋina eoyakuniata kinuwa iŋes) kipim anakipimeta a ŋuna epimenenea erwosit, toryamu erae apotis kec ŋakiloi ŋuna eapiyarito 2.3.

27 Abu Abusalom touru ŋisapa ŋiuni ka apese apei ŋina anyarita Tamar, arae Tamar apese ŋina ebusan.

28 Kiboi nai Abusalom alo Yerusalem ŋikaru ŋiarei nyedoluno neni ayai erwosit.

29 Ekaku, abu Abusalom kiyakiya ituŋanan anyaraun Yoab, ikotere kiyakiya iŋes Yoab neni a erwosit. Nai abu Yoab nyebu neni keŋ. Kiyakiya nabo Abusalom ituŋanan ice, nai abu Yoab nyebu.

30 Tema nai Abusalom neni a ŋiketiyak keŋ, “Kiirasi, idunyasi emanikor a Yoab ka ŋolo kaŋ, itat iŋes ŋikinyom ŋulu esibit erau nen; apesi kicunyakisi.” Aŋun, apotu ŋiketiyak ka Abusalom kicunyakis emanikor a Yoab.

31 Abu nai Yoab tonyou tolot kai ka Abusalom neni ayai Abusalom, kiŋit iŋes tema, “Kaanukiro ecunyakiniata ŋiketiyak kon emanikor kaŋ?”

32 Toboŋok Abusalom Yoab tema, “Kiira, abu ayoŋ eyaku ituŋanan neni kon alimokin iyoŋ ebe, ‘Bua laalo, ikotere ekeyakiya ayoŋ iyoŋ neni a erwosit kiŋit iŋes ŋakiro nu: Kaanukiro ekenyakunere ayoŋ alo Gesur? Kejok aneni kaŋ kerae toriŋa ayoŋ ayai ama.’ Kimyekinae ayoŋ tokona olot neni a erwosit, ani keyai aronis etiyat ayoŋ, itemokino iŋes okoar ayoŋ!”

33 Tolot nai Yoab neni a erwosit, tolimok erwosit ŋakiro ka Abusalom, ido abu erwosit tonyarau Abusalom abunore neni keŋ. Aŋun, abu Abusalom bu neni a erwosit, toryedik alokwap kijuuru todol ereet keŋ kwap alokiŋaren erwosit, tosodi abu erwosit tonu Abusalom.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan