2 Sam. 13 - EbaibulAminon ka Tamar 1 Ekaku ka apaki a ŋina auruwuana, abu Aminon lokoku a Daudi kibusik Tamar nakaapa keŋ. Arae Tamar apese ŋina ebus; ido arae iŋes nakaato ka Abusalom alokoku a Daudi. 2 Toryeba Aminon nooi ŋakiro a nakaato keŋ Tamar kitedyakakis, anerae kerae Tamar apese ŋina pa kiryamakina ke ekile, ido asibit aneni ka Aminon mam epite ŋolo epedorya iŋes akiryamakin ka Tamar. 3 Apaki ŋin ayakar Aminon ekone keŋ ŋolo anyaritae Yonadab, lokoku a Simea a ŋolo arae lokaato a Daudi. Arae Yonadab ekile ŋolo aratana ka aos. 4 Kiŋit Yonadab Aminon tema, “Kaanukiro okoe ikoku a erwosit isiliyoritor iyoŋ a ŋinataparacu? Nyo nyikilimokinia iyoŋ ayoŋ ŋakiro?” Tema Aminon neni a Yonadab, “Amina ayoŋ nooi Tamar nakaato alokaapa kaŋ Abusalom.” 5 Tema Yonadab neni ka Aminon, “Ape toper alokitaada kon, kiredak esibit idyaka, ido ani ebuni papa kon aanyun iyoŋ, tema iyoŋ neni keŋ, ‘Kimyek nakaapa kaŋ Tamar bu laalo okoinak ayoŋ akimuj adio emuj ayoŋ, eŋolik ayoŋ epite ŋolo itemonokinio iŋes, ido emuj edakit iŋes.’ ” 6 Aŋun, abu Aminon tolot, toper alokitaada keŋ, kiredak esibit edyaka, ani ebuni erwosit aanyun iŋes, tema Aminon neni a erwosit, “Kimyek kareca nakaapa kaŋ Tamar bu laalo, ekepoki ayoŋ ŋamugati ŋadi ete ayoŋ, ido emuj edakit iŋes.” 7 Kiyakiya nai Daudi ituŋanan kai anyaraun Tamar, tolimok Daudi Tamar tema, “Ape kai alokaapa kon Aminon, kipoki iŋes akimuj adio.” 8 Aŋun, abu Tamar tolot kai alokaapa keŋ Aminon, neni aperyo Aminon esibit edyaka. Tolemu amurat, tomunak, kiluŋuluŋ ŋamugati ite Aminon, ido kipou. 9 Ani kedau akipore tolema asipirya alokeno, inak Aminon ŋamugati, nai abu Aminon toŋer akinyam ŋamugati. Tema neni a nakaapa keŋ, “Kirita ŋituŋa daadaŋ toloto a ne.” Aŋun, apotu ŋituŋa daadaŋ torotokis a nen. 10 Tema nai Aminon neni a Tamar, “Yau akimuj laalo nagule ŋina aperyo ayoŋ, ikotere emuj ayoŋ idakit iyoŋ.” Ya nai Tamar ŋamugati ŋuna epounit iŋes neni a lokaapa keŋ, nagule ŋina aperyo iŋes. 11 Nai ani edakakini Tamar iŋes ŋamugati ikotere imuji, kikamu Aminon Tamar tema, “Bua eryamakinos ka ayoŋ nakaapa.” 12 Toboŋok Tamar iŋes tema, “Mam, lokaapa, nyikireik ayoŋ akiryamakin ka iyoŋ, anerae mam ituŋanan itiyae ŋakiro ŋuna ikote ŋun alo Isirael; nyitiya ŋakiro ŋun, erae akapil. 13 Ani eruwor ayoŋ, ai alosi ayoŋ ka ŋileec kaŋ? Ani bo iyoŋ, iruwor iyoŋ epei a ŋibaŋaanotin a ŋulu alo Isirael a? Ekemaimai ayoŋ iyoŋ, ape tolimok erwosit ŋakiro nu, nyekeretakini iŋes ayoŋ akiit iyoŋ.” 14 Nai abu Aminon toŋer ŋakiro a Tamar, ido ikwapei agogoŋio Aminon akilo Tamar, abu iŋes toreik Tamar akiryamakin ka iŋes. 15 Ani irikakin, toronik Aminon nakaapa keŋ nooi, tojamuwa Aminon Tamar akilo tari neni sek aminar ekiŋaren. Tema iŋes neni a Tamar, “Tonyou, toloma kiŋa!” 16 Nai abu Tamar tema neni keŋ, “Mam, eroko nooi ŋakiro ŋuna icamitor iyoŋ akiritar ayoŋ tokona akilo tari ŋuna itiya iyoŋ neni kaŋ.” Nai abu Aminon toŋer ŋakiro a Tamar ŋun. 17 Tonyarau Aminon eketiyan keŋ tema, “Kirita aberu na aneni kaŋ, ido togolok epuke keloma iŋes kiŋa.” 18 Aŋun, abu eketiyan ka Aminon kirita Tamar kiŋa, ido togolok epuke keloma iŋes kiŋa. (Apaki ŋin, anapit Tamar ekaaso ŋolo aoyan a ŋakan, anerae arae ŋol epite ŋolo anapitotor ŋidwe a ŋirwosi ŋulupesur ŋulu nyiryamakina ka ŋikilyok.) 19 Nai abu Tamar kiwuak ekuron nakou keŋ, ido tocilicili elou ŋolo anapit iŋes, kidokok akan keŋ nakou keŋ, torotok a nen igworo nooi, iwololoe elosi. 20 Kiŋit Abusalom lokaato keŋ iŋes tema, “Ikirat iyoŋ Aminon lokaapa kon a? Kililiŋ iyoŋ ikaato kaŋ, erae Aminon ikaapa kon. Kiurya nyikinomosi ŋakiro ŋun etau.” Abu nai Tamar kidoŋ nen, kiboi alokai ka Abusalom alokaato keŋ erae aberu ŋina pa acamit ayakau lotuŋa ŋuluce. 21 Ani iirari erwosit ŋakiro ŋun daadaŋ, toŋo iŋes nooi, nai abu iŋes nyisican lokoku keŋ Aminon, anerae amina Daudi Aminon aŋuna araakar ikoku keŋ ŋini kiyae. 22 Abu Abusalom nyelimok Aminon ŋakiro ŋadi, ŋuna ajokak, kori ŋuna aronok, anerae abu Abusalom kiman Aminon aŋuna abunio iŋes toreik Tamar nakaato keŋ akiryamakin ka iŋes. Kinyaŋa Abusalom ŋakiro ŋuna arasere nakaato keŋ 23 Ekaku a ŋikaru a ŋiarei, apaki ŋina ayakatar ŋikatubok ŋajul a ŋamesekin ka Abusalom Baal-Asor, diyete etaun Epuraim, abu Abusalom tonyarau ŋidwe a erwosit daadaŋ ŋulusapa aponare Baal-Asor. 24 Tolot iŋes neni a erwosit tema, “Apotu neni kaŋ ŋikatubok ŋajul a ŋamesekin, akanyarit ayoŋ iyoŋ erwosit ka ŋiketiyak kon orukosi ka ayoŋ eketiyan kon.” 25 Nai abu erwosit tema neni ka Abusalom, “Mam, lokoku, nyikilot iwon daadaŋ, acepaki ikisicanio isua iyoŋ koŋin.” Tari daŋ ŋina abunio Abusalom torubak imaimai iŋes, abu erwosit towou alosit, nai abu kiterereŋ Abusalom. 26 Tema Abusalom, “Ani pa kilosi iyoŋ, kimyek lokaapa kaŋ Aminon orukosi ka isua.” Kiŋit erwosit iŋes tema, “Kaanukiro emaikina iŋes torukosi ka iyoŋ?” 27 Abu Abusalom torubak imaimai iŋes, ido abu erwosit tocamak Abusalom arukor ka Aminon ta ŋidwe ke erwosit daadaŋ ŋulusapa. Kitemok Abusalom ŋasuban ŋuna etya ŋuna itemokinit erwosit. 28 Kicik Abusalom ŋiketiyak keŋ tema, “Kiirasi! Ani emerakin Aminon nooi kedau akimat epiini, apaki ŋina akalimokinia ayoŋ iyes ebe, ‘Toara Aminon,’ emaikina iyes toara iŋes. Nyikuryaketa, meere mono ayoŋ abala iyes toara a?” 29 Aŋun, apotu ŋiketiyak ka Abusalom kitiyata neni ka Aminon ŋuna ecikit Abusalom ikes. Tonyout nai ŋidwe a erwosit ŋulusapa daadaŋ, todokak ŋinituŋanan aŋole-sigirya keŋ, toem. 30 Ani eriŋa ikes ekerete alorot, tolimokinae Daudi atemar aar Abusalom ŋidwe a erwosit daadaŋ ŋulusapa, mam ŋini idoŋit ipei daŋ. 31 Tokuraun erwosit aneni eboiyo, tocilicili ŋilowi keŋ, ido toper alokwap ewuasi ŋiketiyak keŋ anawae keŋ, irimokinito iŋes kidiŋ, ecilicilito ŋilowi kec. 32 Nai tema Yonadab lokoku a Simea lokaato a Daudi, “Nyitamak ekapolon atemar aari ŋidwe kon ŋulusapa daadaŋ, Aminon bon iŋes aari. Arae ŋun ŋakiro ŋuna acamit Abusalom akitiyakin akisyakin anakoloŋit a ŋina areikinia Aminon Tamar akiryamakin ka iŋes. 33 Aŋun, nyinup, ekapolon kaŋ erwosit ŋakiro ŋuna ebasi ŋituŋa aari ŋidwe kon ŋulusapa daadaŋ. Erae Aminon bon aari.” 34 Apaki ŋin, kebu Abusalom toem iwace. Ani eŋoleŋolekini ekile ŋolo erere etaun, kiŋolik ŋituŋa ŋulu alalak eponito emeunito erot ŋolo alo Oranaim, isyepikinito emukura ŋolo ayai diyete erot. 35 Tema Yonadab neni a erwosit, “Kiŋolik adolut ŋidwe a erwosit ŋulusapa, ikwapei akalimokinitor ayoŋ iyoŋ eketiyan kon, aŋun, eyookinosi ŋakiro ŋuna abala ayoŋ.” 36 Akirikakin Yonadab erwor bon, todolunete ŋidwe a erwosit ŋulusapa, kiworout nooi, kikalout, kikalout erwosit daŋ ka ŋiketiyak keŋ daadaŋ nooi. 37 Nai aris Abusalom keem neni a Talimai a erwosit a ŋolo a Gesur a ŋolo arae lokoku ka Amiud. Kigwor Daudi a ŋinakoloŋit aŋuna alokoku keŋ. 38 Abu Abusalom kiboi alo Gesur ŋikaru ŋiuni. 39 Ani ekaku, kisyak Daudi atamatam, kimyek aŋoikinit Abusalom, anerae apotu ŋituŋa kisirworiut iŋes aŋuna ka atwanare ka Aminon. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda