2 Ŋirw. 9 - EbaibulKiosakinae Yeu akimyet kituruworoe erwosit 1 Tonyarau Elisa ŋolo arae ekadwaran, epei anatukot a ŋikadwarak tema, “Kitemokin, totiŋ ecupa lo ŋolo eyai akimyet, tolot Ramos-Gilead. 2 Ani idoli nen, kiwaru Yeu lokoku a Yeosapat a ŋolo erae lokoku a Nimisi. Toseta iŋes nawae aneni a ŋirukitos keŋ, tosodi ya iŋes tooma agule adio. 3 Tolemu nai ecupa ŋolo eyai akimyet, tobukok nakou keŋ, tema, ‘Ebala Ekapolon, ekeosak ayoŋ iyoŋ akimyet kotere toruwor erwosit a Isirael.’ Ani irikakin, toŋaa atipei ekek tomatar mam adidikin.” 4 Tolot nai ekadwaran ŋolo asorokana ŋol Ramos-Gilead 5 Ani edoli iŋes nen, toryamu ŋikapolok a ŋasigarya etukokina ianete. Kirworik iŋes tema, “Ekapolon, eya ŋakiro ŋuna ayaunit ayoŋ neni kon.” Kiŋit Yeu iŋes tema, “Ŋae aneni kosi isirwori iyoŋ?” Toboŋok ekadwaran tema, “Iyoŋ ekapolon.” 6 Tonyou nai Yeu toloma tooma, tobukok ekadwaran ŋolo asorokana ŋol akimyet nakou a Yeu irworo ebala, “Ebala Ekapolon ŋolo erae Akuj a Isirael, ekeos ayoŋ iyoŋ aruwor erwosit ŋolo a ŋituŋa ke Ekapolon, erwosit ŋolo a Isirael. 7 Itemokino iyoŋ tomunya ŋituŋa ŋulu ka Aab a erwosit kon, ikotere ayoŋ enyaŋa aneni a Yesebel ŋaokot ŋuna a ŋikadwarak a ŋulu arae ŋiketiyak kaŋ ka daŋ ŋaokot ŋuna a ŋiketiyak a daadaŋ a ŋulu ke Ekapolon. 8 Emunyario ekal ka Aab daadaŋ; aari ŋisapa ka Aab daadaŋ alo Isirael, kerae ŋipi kori ŋidwe a Isirael. 9 Esicani ayoŋ ekal ka Aab ikwa ŋolo a Yeroboam a lokoku a Nebat; esicani nabo ekal keŋ ikwa ŋolo a Baasa a lokoku ka Aija. 10 Enyamete ŋiŋokwo Yesebel alo Yesireel, mam ituŋanan ŋini enuki akuwan keŋ.” Toŋaa nai ekadwaran ŋolo asorokana ŋol ekek tosodi toem. 11 Ani eboŋori Yeu neni a ŋikapolok a ŋasigarya a ŋuna ke ekapolon keŋ, kiŋita ikes iŋes temasi, “Eya ŋakiro eroko a? Kaanukiro abunitor ŋolo a ŋibaŋibaŋ ŋol neni kon?” Toboŋok iŋes tema, “Iyenete iyes iŋes ka ŋakiro ŋuna irworo iŋes.” 12 Temasi ikes, “Ilyokono iyoŋ! Tolimokinae isua ŋakiro ŋuna erworo iŋes!” Tolimu nai Yeu tema, “Akalimoki iŋes ayoŋ atemar ebala Ekapolon, ekeos ayoŋ iyoŋ toruwor erwosit a Isirael.” 13 Apotu ŋikapolok a ŋasigarya daadaŋ ŋulu sek arukito ka Yeu tolacut ŋilowi kec atipei, topetakis neni edokere elomaryo kai, towo Yeu a nen. Tokutakis ikes ŋarupepe tocelut ebasi, “Yeu iŋes erae erwosit!” Toarae Yoram erwosit a Isirael 14 Aŋun, abu Yeu lokoku a Yeosapat a ŋolo arae lokoku a Nimisi kiman akiar Yoram. Apaki ŋin arukito Yoram ka Ŋisirael daadaŋ alo Ramos-Gilead neni eyokiyete ikes ikotere Asael erwosit ka Aram nyerem. 15 Nai aris erwosit Yoram keboŋo lotaun Yesireel akimad ŋajemei ŋuna awanitotor iŋes ŋasigarya ka Aram apaki ŋina ajioto Yoram ka Asael erwosit ka Aram. Abu nai Yeu tolimok ŋikapolok a ŋasigarya ŋulu arukitotor tema, “Ani kiriito iyes lowae kaŋ, kiuryaasi ituŋanan tari ipei nyesi alo Ramos-Gilead tolot Yesireel alimor ŋakiro nu.” 16 Todokak nai Yeu agaari keŋ ŋina eritae a ŋaŋolei, tolot Yesireel neni aperyo Yoram eryeba. Abunit Aasia ŋolo arae erwosit a Yudaya nen apaki ŋin aanyun Yoram. 17 Ayai Yesireel, eketeon etaun ŋolo erere alokidiyama adukeetait ŋina aoyan. Kirereiyo iŋes kiŋolik Yeu ka ŋituŋa keŋ eponito, tosodi tocelu tema, “Ete ayoŋ ŋituŋa edokito ŋaŋolei eponito.” Tolimu erwosit Yoram tema, “Kiyakiya ituŋanan tomea aŋole, tolot kisiryam ikes kiŋit tema, ‘iponito iyes a ekisil kori ejie?’ ” 18 Tolot nai ekile ŋolo adokit aŋole akisiryam Yeu ka ŋituŋa keŋ kiŋit tema, “Ebala erwosit, ‘Ibunit iyoŋ a ekisil kori arem?’ ” Toboŋok Yeu tema, “Ekai kon ekisil, tomana kaku kaŋ ikiwuapaki ayoŋ.” Tolimo eketeon ŋolo erere anaduketait a ŋina aoyan ke etaun tema, “Abu ekile ŋolo eyakitae todol neni kec, nai awou aboŋun.” 19 Kiyakiya erwosit ekile ece edokit aŋole. Todol iŋes daŋ kiŋit tema, “Ebala erwosit, ‘Ibunit iyoŋ a ekisil kori ejie?’ ” Toboŋok Yeu tema, “Ekai kon ekisil, tomana kaku kaŋ ikiwuapaki ayoŋ.” 20 Tolimo nabo eketeon alotaun tema, “Abu ekile ŋolo eyakitae todol neni kec, nai awou aboŋun. Etakani esibit erae Yeu lokoku a Nimisi, anerae ekeri ŋolo a ituŋanan a ŋini a ŋikerep.” 21 Kirworik Yoram tema, “Totena!” Kitemokis ikes agaari keŋ ŋina eritae a ŋaŋolei. Tosodo erwosit Yoram kaapei ka erwosit Aasia ŋolo a Yudaya todokasi nagaari kec ŋuna eritae a ŋaŋolei, toloto akisiryam Yeu. Kiryama ikes ka iŋes lomanikor a Nabos a ŋolo alo Yesireel. 22 Ani iŋolikini Yoram Yeu, kiŋit tema, “Yeu ibunit iyoŋ a ekisil kori ejie?” Toboŋok Yeu tema, “Ikokini ekisil eyakaun ai toriŋa akilip neni a ŋakujo ka akikukuja ŋina koloŋ esyakini toto kon Yesebel eyai” 23 Kitoboboŋ Yeoram agaari keŋ toem ecela ebala, “Aasia, erae ibore en aruruma ŋinademaret erwosit apukan!” 24 Tosodi Yeu kiketak nooi akau ŋina a ŋikaleŋeleŋe, togum Yoram popire akau, kiporo ekaleŋeleŋet todol loliŋa, totwanik Yoram tooma agaari keŋ. 25 Tolimok Yeu ekapolokiniton ŋasigarya keŋ Bidikar tema, “Todakutu akuwan keŋ anagaari, kimasakis tooma emanikor ŋolo paaran a Nabos a ŋolo alo Yesireel. Totamunite mono iyoŋ apaki ŋina paaran emetere iwon ŋagaari yok ŋuna eritae a ŋaŋolei ibakiyaritae, iwuapitae erwosit Aab ŋolo arae papa keŋ a Yoram, abu Ekapolon tolimu ŋakiro a Yeu tema, 26 ‘Eŋolik bien ayoŋ Nabos ka ŋidwe keŋ ŋulusapa earyo. Nai kire jik, akaari ayoŋ iyoŋ daŋ Yoram alomanikor alopei a lo.’ Todakutu tokona akuwan keŋ kiŋa, kimasakis lomanikor, lopite ŋolo erworitor Ekapolon.” Toarae Aasia erwosit a Yudaya ( 2 Ŋakiro a ŋirwa 22:7-9 ) 27 Ani iŋolikini erwosit Aasia ŋolo a Yudaya ŋakiro ŋuna etiyasi, kigaŋ agaari keŋ toem lowae ŋolo ayai etaun ŋolo anyaritae Bes-agan. Erisit Yeu iŋes ka abu tolimok ŋirukitos keŋ tema, “Toguma iŋes daŋ toara!” Togumakis ikes iŋes nagaari alorot a ŋolo elosi Gur, togumakis ikes iŋes diyete etaun ŋolo enyaritae Ibileam. Toem Aasia tari lotaun Megido totwana a nen. 28 Todakasi ŋikapolok a ŋasigarya keŋ akuwan keŋ kiwuakis nagaari yaasi tonuka Yerusalem. Tonukae iŋes neni anukitae atapapaa keŋ alotaun a Daudi. 29 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ke epei ipukat Yoram lokoku ka Aab, aris Aasia kisyak akipuka Yudaya. Toarae Yesebel ŋina arae aberu ka Aab a erwosit 30 Ani edoluni Yeu lotaun Yesireel, abu Yesebel kiira, ŋun, kios iŋes emunyen nakonyen keŋ, tooik ŋitim keŋ ka kidodo, tosodi towo alodirisa a agule a ŋina alokidiama akai ke erwosit, kirereiyo lorot. 31 Ani elomuni Yeu alopuke ke etaun, kiŋit Yesebel iŋes tema, “Ibunit iyoŋ a ekisil Simiri, iyoŋ ekaaran erwosit kon a?” 32 Kirereo Yeu lodirisa tocelu tema, “Ŋae eriit lowae kaŋ?” Apotu ŋikolupanotin ŋiuni ŋulu etiyaete kai ŋina ke erwosit toripuut alodirisa kitekis iŋes alokiŋa. 33 Tolimok Yeu ikes tema, “Kimasutu iŋes kwap!” Kimasut ikes Yesebel kwap, kiterakin ŋaokot keŋ narwatata ŋina ka akai ka naŋolei a Yeu ŋuna aponi tomearae kipudaasi akuwan keŋ. 34 Toloma nai Yeu kai ŋina ke erwosit, kimuj ka tomat. Tosodi kirworik tema, “Yaasi aberu ŋina ilamitae ŋin tonuka aŋuna eraakar nakoku a erwosit.” 35 Nai ani elosete ŋituŋa akinuk iŋes, toryamut akuulu ka ŋakoyo ŋuna a ŋakejen ta ŋuna a ŋakan make. 36 Ani eboŋunete ŋituŋa neni a Yeu alimokin iŋes, kirworik Yeu tema, “Erae nu ŋakiro ŋuna abu Ekapolon Akuj kirwor aneni ke Eliya a eketiyan keŋ a ŋolo alo Tisibe ebala, ‘Enyamete ŋiŋokwo akuwan a Yesebel alo Yesireel. 37 Iledario akuwan a Yesebel alo Yesireel kikok aoret, ido todaun epite ŋolo eyenunia ituŋanan idio atemar erae iŋes Yesebel.’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda