2 Ŋirw. 8 - EbaibulKinyakakinae ŋalup neni ka aberu a ŋina alo Sunem 1 Alimokinit sek Elisa aberu ŋina abu iŋes kiteyaru lokoku keŋ tema, “Tonyoutu ka ekal kon, tolomiyasi neni daadaŋ icamito; enyaraunit Ekapolon eron abunore nakwap na, eron ŋolo eropari ŋikaru ŋikanikaarei.” 2 Tosodi aberu towotok lopite ŋolo alimokinitor Elisa iŋes; towot iŋes ka ekal keŋ tolomiya nakwap a Ŋipilistin kiboi a nen ŋikaru ŋikanikaarei. 3 Ani elunyar ŋikaru ŋikanikaarei, toboŋu aberu ŋin anakwap a Ŋipilistin, tolot neni ke erwosit a akwap keŋ adyekitoi akinyakakino akai keŋ ka ŋalup keŋ. 4 Apaki ŋin erworo erwosit neni a Geasi a eketiyan ke Elisa ebala, “Tolimokinae ayoŋ ŋakujuwuanisya daadaŋ ŋuna itiyat Elisa.” 5 Ani eriŋa iŋes elimonokini erwosit epite ŋolo eteyarunia Elisa ituŋanan, todoluni aberu ŋina abu Elisa kiteyaru lokoku keŋ. Todyek aberu ŋin erwosit akinyakakino akai keŋ ka ŋalup keŋ. Tolimok Geasi erwosit tema, “Ekapolon, erae na aberu ŋina sek abala ayoŋ ka erae lo lokoku keŋ ŋolo abu Elisa kiteyaru.” 6 Ani iŋitiŋiti erwosit aberu ŋin, tolimok aberu ŋin erwosit ŋakiro daadaŋ. Toseu nai erwosit ekawoikinan aberu ŋin tolimok tema, “Kinyakakisi iŋes ŋiboro keŋ daadaŋ kaapei ka ŋisiliŋa ŋulu epaŋgaere ŋimanikorin keŋ ameun apaki ŋina awotokinia iŋes akitodol tokona.” Totwan Benadad 7 Tolot Elisa Damasko apaki ŋina adyakar erwosit Benadad, ŋolo ka Aram. Ani elimokinio iŋes atemar eyai Elisa nakwap ŋin, 8 tolimok erwosit Asael tema, “Ya ŋainakineta, tolot kisiryam Elisa, tolimok iŋes kiŋit Ekapolon erae kaŋaleuni ayoŋ anadyak a na.” 9 Abu nai Asael kisiwok ŋikaala ŋatomoniomwon ŋainakineta ŋuna agelegelya, ŋuna alo Damasko, tolot neni ke Elisa. Ani edoluni iŋes kiŋaren Elisa, kirworik tema, “Erae erwosit Benadad ŋolo ka Aram, ŋolo erae eketiyan kon, iŋes ekeyakuunit ayoŋ neni kon akiŋit iyoŋ erae keŋaleuni kire iŋes anadyak keŋ.” 10 Tolimok Elisa iŋes tema, “Tolot, tolimok iŋes atemar ebookoi eŋaleuni iŋes; nai aneni kaŋ, adau Ekapolon akitoodikin ayoŋ atemar kire etwani iŋes.” 11 Kitek Elisa Asael akaoyan, akitodol ŋina erumieta Asael ŋileec. Tosodi Elisa kikalou. 12 Kiŋit Asael iŋes tema, “Kaanukiro igworor iyoŋ Ekapolon?” Toboŋok Elisa iŋes tema, “Egworo ayoŋ anerae ayeni aronis ŋina ilosi iyoŋ akitiyakin Ŋisirael: Icunyakini iyoŋ ŋitaunio kec, iari ka atum ŋisorok kec, iryedanari ŋiŋwea kec, tosodi topuununu ŋidwe anakokyes a ŋaberu a ŋuna epotiyete.” 13 Topodokin Asael tema, “Ekokini ayoŋ ai ŋolo arae eketiyan kon, eŋok koŋin, etiyakini ŋakiro ŋuna atyonok ŋun ai?” Toboŋok Elisa tema, “Eketoodik Ekapolon ayoŋ atemar iruwor iyoŋ erwosit ka Aram.” 14 Toboŋo nai Asael neni a Benadad. Kiŋit Benadad iŋes tema, “Anukiro abu Elisa itolimok iyoŋ?” Toboŋok iŋes tema, “Abu iŋes okolimok ayoŋ atemar kire iŋaleuni iyoŋ anadyak kon.” 15 Nai akoloŋit ŋina atupakini ŋin, abu Asael tolemu eburanikit kilimok nakipi tobunea erwosit Benadad, toar. Kilunyokin Asael aruwor erwosit ka Aram. Kipuka Yeoram akwap a Yudaya ( 2 Ŋakiro a ŋirwa 21:1-20 ) 16 Alokaru a ŋolo a ŋikan ipukat Yoram lokoku ka Aab Isirael, kisyak Yeoram lokoku a Yeosapat a erwosit akipuka Yudaya. 17 Arae ŋikaru a Yeoram ŋatomoniuni ka ŋiarei apaki ŋina esyakinia iŋes akipuka. Kipuka iŋes alo Yerusalem, ya ŋikaru ŋikanikauni. 18 Arae aberu a Yeoram nakoku keŋ ka Aab. Abu Yeoram kiwuap ŋakiro ŋuna aronok ŋuna etiyato ŋirwosi a Isirael, kitiya Yeoram lopite ŋolo etiyator ekal ŋolo ka Aab. Kitiya iŋes ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon. 19 Tari kikote nen daŋ, pa acamit Ekapolon akinyasun Yudaya, anerae eikinit sek iŋes eketiyan keŋ Daudi atemar etoropari ŋiletok keŋ ŋikaru ka ŋikaru. 20 Ŋirwa ŋulu epukator Yeoram, apotu ŋituŋa ŋulu ka akwap a Edom toŋero epite ŋolo epukator erwosit a Yudaya ikes; topakaros ikes kipukakinos make. 21 Aŋun, tonyout Yoram ka ŋasigarya keŋ nakwaare, toloto Seir, kitijikis Ŋiedomi ka ŋikapolok a ŋasigarya ŋulu emeto ŋagaari ŋuna eritae a ŋaŋolei. Keris sek Ŋiedomi kirikaut ŋituŋa a Yoram, a ŋun, apotu ŋasigarya a Yoram tosuros toboŋosi lorerya kec. 22 Eriŋa ŋituŋa ke Edom eŋerito atemar kipuka Yudaya akwap kec akitodol tari tokona. Ŋituŋa a Libina daŋ toŋero ŋirwa ŋulupei atemar kipuka ikes erwosit a Yudaya. 23 Ŋiticisyo a Yeoram ŋuluce daadaŋ igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Yudaya. 24 Abu iŋes totwan, tonukae neni anukitae ata papaa keŋ, lotaun a Daudi. Kilunyokin Aasia lokoku keŋ lokicoloŋ keŋ kipuka Yudaya. Kipuka Aasia Yudaya ( 2 Ŋakiro a ŋirwa 22:1-6 ) 25 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ka ŋiarei ipukat erwosit Yoram lokoku ka Aab Isirael, kisyak Aasia lokoku a Yeoram akipuka Yudaya. 26 Arae ŋikaru ka Aasia ŋatomoniarei ka ŋiarei apaki ŋina esyakinia akipuka; kipuka iŋes alo Yerusalem ekaru epei. Arae ekiro a toto keŋ Atalia, napapait a Omri a ŋolo sek arae erwosit a Isirael. 27 Ikwapei araakar Aasia lokamuran ka Aab, abu iŋes daŋ kitiya ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon lopite ŋolo sek etiyaa ekal ka Aab. 28 Apotu iŋes kaapei ka Yoram lokoku ka Aab, yaasi ŋasigarya kec akitijiore erwosit Asael ŋolo ka Aram aneni anyaritae Ramos-Gilead. Apotu ŋasigarya ka Aram towana Yoram alojie a ŋol. 29 Toboŋo erwosit Yeoram lotaun Yesireel akimad ŋajomei ŋuna abu iŋes toryamu anasigarya ka Aram ejiyo alo Rama, apaki ŋina ajioto ikes ka Asael erwosit ŋolo ka Aram. Abu erwosit Aasia lokoku a Yeoram a ŋolo a Yudaya tolot aanyun Yeoram lokoku ka Aab alotaun Yesireel aneni aryebar. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda