2 Ŋirw. 6 - EbaibulAkujuwuanut ŋina elemilemor aep 1 Abu atukot a ŋikadwarak a ŋulu apolokinit Elisa tolimok Elisa tema, “Edidiŋ nooi neni ikiboiyo iwon. 2 Kimyekinae isua oloto naŋolol Yorodan ayepun ŋakito, a ŋinituŋanan apei ŋina aburon, todukunere neni ikiboiyo.” Tolimok Elisa ikes tema “Apesi.” 3 Abu epei kec kirworik neni ke Elisa tema, “Ekapolon, bua orukosi.” Tosodi Elisa tocamu arukor ka ikes. 4 Torotokis nai ikes. Ani edolete naŋolol Yorodan toyeput ŋakito. 5 Nai abu epei kec ani iteli akitoe, tosodi aep towuatar, todoiyo nakipi. Tocelu iŋes tolimok Elisa tema, “Oitakoi! Ekapolon, erae aep ŋina a ituŋanan a ice.” 6 Kiŋit Elisa iŋes tema, “Aliwae ado?” Ani kedaun akitoodikin iŋes, tosodi Elisa tobilu akitoe, kimasak neni abookoi adoe aep, kilepun aep, ido ilemilemo anakipi. 7 Kirworik Elisa tema, “Tolemu.” Tokukokin nai ekile ŋol, tolemu aep. Tosuro ajore a ŋituŋa ka Aram 8 Ŋirwa ŋice ŋulu ajioto erwosit ŋolo ka Aram ka ŋituŋa a Isirael, abu erwosit ka Aram totukut ka ŋikarikok ŋasigarya keŋ, ewae ŋolo acamit iŋes akiriwokin ŋasigarya. 9 Nai kebu Elisa ituŋanan ŋini ka Akuj, kiyakiya akirot neni ke erwosit a Isirael ebala, “Toceite itori nen, anerae adaut ŋasigarya ŋuna ka Aram akiŋareniyor lorot ŋol.” 10 Kiyakiya erwosit a Isirael akirot neni sek alimunit Elisa. Toboŋonok Elisa alimonokin erwosit a Isirael atemar totenite. 11 Apotu ŋakiro ŋun kisiilo nooi erwosit ŋolo ka Aram, aŋun, tonyarau iŋes ŋikarikok a ŋasigarya keŋ kiŋit tema, “Tolimokinae ayoŋ, ŋae alokidiŋ yok eriito ka erwosit a Isirael?” 12 Toboŋok epei a ŋikapolok a ŋasigarya keŋ tema, “Ekapolon, mam ipei daŋ. Erae ekadwaran ŋolo enyaritae Elisa alo Isirael, iŋes elimonokini erwosit a Isirael ŋakiro ŋuna irworo iyoŋ anagule kon a ŋina iperi iyoŋ.” 13 Kirworik erwosit ka Aram tema, “Toloto toriputu neni iboiyo iŋes; acamit akiyakiyar ŋulu ikamunete iŋes.” Tolimokis ikes erwosit temasi, “Iboi aneni enyaritae Dosan.” 14 Tosodi iŋes kiyakiya ŋasigarya ŋuna adokito ŋaŋolei ka ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei ta ŋice ŋulu alosete a ŋakejen. Kicodosi ikes nakwaare kirikaut Dosan neni eboiyo Elisa. 15 Ani iwalari, kisyokak eketiyan ke Elisa alomar kiŋa, toryamu ŋasigarya ka ŋaŋolei ta ŋagaari irikaunito etaun. Tocelu eketiyan ŋol, tolimok Elisa tema, “Oitakoi! Ekapolon ikimunyar iwon. Ikokinio tokona iwon ai?” 16 Toboŋok Elisa iŋes tema, “Nyikibul, elalak ŋulu ikiriit ka iwon akilo ŋulu eriito ka ikes.” 17 Kilip nai Elisa Akuj tema, “Okoe Ekapolon, toŋaa ŋakonyen keŋ ikotere iŋes eanyuwari!” Abu Ekapolon toŋaa ŋakonyen ŋuna a eketiyan ke Elisa, toanyuwa ŋaŋolei ka ŋagaari ŋuna eritae a ŋaŋolei, ŋuna anepete ekote akim, arapuwarito ikes emukura daadaŋ, kirikaunito Elisa ŋagaari ŋuna anepete ekote akim. 18 Ani icodunete ŋasigarya ŋuna ka Aram neni ayai Elisa, kilip Elisa Akuj tema, “Ekapolon, kitumudukan ikes.” Kitumudukan nai Ekapolon ikes lopite ŋolo eŋitakinitor Elisa. 19 Tomodik Elisa ŋasigarya ŋuna ka Aram tema, “Iwoliyorito iyes alorot; egelaana etaun lo; potu kiwuapakinae ayoŋ, ido eketena neni ke ekile a ŋolo iwarito iyes.” Kitena iŋes ikes lotaun Samaria. 20 Ŋinapei alomariata ikes Samaria, kilip Elisa neni ke Ekapolon Akuj tema, “Okoe Ekapolon, toŋaa ŋakonyen a ŋikilyok a lu ikotere ikes kiŋolikis akwap.” Toŋaa Ekapolon ŋakonyen kec toyenut ikes atemar ikiya tooma Samaria. 21 Ani iŋolikini erwosit a Isirael ŋasigarya ŋun, kiŋit iŋes Elisa acamakin iŋes akiar ŋasigarya ŋun. 22 Toboŋok Elisa erwosit tema, “Mam! Pa arae iyoŋ ibu kisitiya atum kon ka ŋikaleŋeleŋe akikamunia ŋulu tokona icamit iyoŋ akiar. Tokorak iyoŋ ikes akimuj kimuja ka tomata, ido kimyek ikes toboŋosi neni ke erwosit ŋolo epolokinit ikes.” 23 Kitemok nai erwosit a Isirael aŋuna kec akimuj ŋina alalan. Ani irikakinete ikes akimuj ka akimat, kimyek iŋes ikes toloto, toboŋosi neni ke erwosit a ŋolo apolokinit ikes. Ŋinapei ŋina, nyeboŋokis nabo ŋituŋa ka Aram aŋaanar ŋajorei nakwap a Isirael. Kirikau Benadad Samaria 24 Ekaku kelunyar apaki ace, abu erwosit ŋolo ka Aram ŋolo anyaritae Benadad tocunak ŋasigarya keŋ daadaŋ, min kirikau etaun Samaria torem. 25 Ikwaŋina abunio ya apaki ŋina aoyan irikaunitae etaun, abu eron alo Samaria tolalaar; todol egyelit ŋolo agyelere akou a esigirya ŋicekelya ŋulu arae ŋisilipae ŋatomonikanikauni, tosodi aenet apei ŋina ke edya aŋolo ekwaan ŋakuii ka ŋuna ke etuŋguru, ŋuna aapikinito akilo, agyelyo a ŋicekelya a ŋulu arae ŋisilipae ŋikan. 26 Akoloŋit apei elosi erwosit a Isirael anarwatata a ŋina adukitoe iryamit etaun, kikalou aberu ace neni keŋ tema, “Ekapolon kiŋarakinae ayoŋ!” 27 Tolimok erwosit aberu ŋin tema, “Ani pa kikiŋarakinit Ekapolon Akuj, ekokini ayoŋ ekeŋarakini iyoŋ ai? Ayakar ayoŋ alos ŋina eramere a? Kori neni ecuyere epiini a?” 28 Kirworik nabo erwosit kiŋit aberu ŋin tema, “Atyonis ani iyakar iyoŋ?” Toboŋok iŋes tema, “Abu ŋoon aberu na okolimok ayoŋ tema, ‘Tojal lokoku kon onyama akoloŋit na, ido onyama lokoku kaŋ moi taparacu.’ 29 Aponi nai isua kidorokinoe lokoku kaŋ tonyamae. Ani taparacu keŋ, olimoki ayoŋ aberu na otema, ‘Yau nai lokoku kon onyama.’ Nai, ewua iŋes lokoku keŋ.” 30 Ani iirari erwosit ŋakiro ŋuna erworo aberu ŋin, tocilicili ŋilowi keŋ a elope; aŋuna nai ametor erwosit kidiama arwatata ŋina adukitoe iryamit etaun, toanyuwasi ŋituŋa ŋulu aapiyete anarwatata atemar anapit iŋes ŋiguniyae alotooma ŋilowi keŋ. 31 Tocelu iŋes tema, “Kimyekisi Akuj okoar ayoŋ erae pa ketubor akou ke Elisa eriŋa akoloŋ nyedoiyoro!” 32 Tosodi kiyakiya iŋes ekile alosit arikun Elisa. Apaki ŋinapei, ayai Elisa kai keŋ, eboiyete ka ŋikasikou. Ani eriŋa ekile ŋolo eyakit erwosit nyedoluno, tolimok Elisa ŋikasikou tema, “Iyenete iyes atemar iyakuunit ekaaran ŋol ekile atubor akou kaŋ a? Ani tokona edoluni ŋolo iyakuunitae ne, togolokis ekek, nyimyekis iŋes tolomu. Etupit erwosit elope iŋes ediyediye.” 33 Ani eriŋa Elisa irworosi ka ŋikasikou, todolu erwosit, kirworik tema, “Ekapolon iŋes ayau ŋican lu! Anukiro tokona eriŋa ayoŋ egenor Ekapolon” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda