2 Ŋirw. 4 - EbaibulKiŋarak Elisa apuserut ŋina ayakar akimyet ( 1 Ŋirw. 17:14-16 ) 1 Abu aberu ace ŋina a ekile a ŋolo anatukot a ŋikadwarak tolot neni ke Elisa, kikaloik tema, “Ekapolon, abu ekile kaŋ totwan. Iyeni iyoŋ atemar arae iŋes ekile ŋolo etopoloorit Akuj; nai abu tokona ituŋanan ŋini emican akiya ŋisapa kaŋ ŋuluarei akituruwor ŋipi.” 2 Kiŋit Elisa iŋes tema, “Anu etiyakini ayoŋ aŋuna kon? Tolimokinae, eya ŋiboro iyakar iyoŋ kai kon a?” Toboŋok iŋes tema, “Ekapolon mam, mati bon amot ŋina eyai akimyet.” 3 Tolimok Elisa iŋes tema, “Tolot lokidunyeta kon, kilipununu ŋamoti ŋuna alalak ŋuna mam ibore iturakinitae. 4 Ani irikakin, tolomasi kai ka atalokoku kon togolokis ekek, kicumanakis nai akimyet namoti. Ani ŋinamot ilelebun, kiŋadaasi.” 5 Abu aberu ŋin tolot, tolomasi ka ŋidwe keŋ ŋulusapa kai, togolokis ekek. Kitoropiunoe ŋamoti neni keŋ kicumanaki iŋes akimyet namoti. 6 Ani ilelebunosi ŋamoti, tolimok aberu ŋin lokoku keŋ epei tema, “Inunae ayoŋ amot ace.” Nai tema edya adaunosi ŋamoti. Tojoŋo nai akimyet aleleunit. 7 Abu iŋes toboŋo neni ke Elisa, tosodi tolimok Elisa iŋes tema, “Tolot togyelana akimyet totac ekemican kon. Ani ŋina epiyanun toyaryata iyoŋ ka ŋidwe kon.” Kiteyaru Elisa lokoku a aberu a ŋina anakwap a Sunem ( 1 Ŋirw. 17:17-24 ) 8 Akoloŋit apei, abu Elisa kitor Sunem neni ayai aberu ŋina abarit, tonyarau iŋes akimuj. Aŋun, ŋapakio daadaŋ ŋuna ameanakinia iŋes erot ŋolo etorit nakwap ŋin, ariyenene iŋes Sunem akimuj. 9 Abu aberu ŋina abarit ŋin tolimok ekile keŋ tema, “Atamakinit ayoŋ kire jik, atemar erae ekile lo ŋolo itorununui neni yok ituŋanan ŋini ikinyoma alokiŋaren Akuj. 10 Odukokisi iŋes agule alokidiama akai yok ewuakisi ekitaada, emesa, ekicoloŋ ka etaa, toperenene ŋapakio daadaŋ ŋuna ebunio iŋes neni yok.” 11 Akoloŋit apei, bu Elisa todoka nagule ŋin akieŋun. Tolimok iŋes eketiyan keŋ ŋolo anyaritae Geasi tema, 12 “Tonyarakinae aberu ŋina a akai a na.” Ani kedau Geasi anyaraun aberu ŋin bu aberu towo alokiŋaren keŋ. 13 Tolimok Elisa Geasi tema “Tolimok aberu ŋin ebe, ‘Aŋuna idaŋidaŋia iyoŋ etic lo daadaŋ aŋuna kosi, inyoni icamit iyoŋ ayoŋ etiya aŋuna kon? Icamit iyoŋ ayoŋ awoikin iyoŋ, erworik alokiŋaren erwosit, kori ekarikon a ŋasigarya a?’ Toboŋok aberu ŋin tema, ‘Erae lotuŋa kaŋ pei ayai ayoŋ a ne.’ ” 14 Kiŋit Elisa Geasi tema, “Nyo nai tokona emaikina etiyak aŋuna keŋ?” Toboŋoki Geasi tema, “Emamukar ro iŋes ikoku ŋinisapat ka emojoŋit ekile keŋ daŋ.” 15 Tolimok Elisa Geasi anyaraun aberu ŋin, tosodi aberu bu, towo alokek. 16 Kirworik Elisa tema, “Ekaru ŋolo moi, ŋirwa ŋulu ikote lupei lu, idaki iyoŋ ikoku ŋinisapat.” Toboŋok aberu tema, “Aa robo ekapolon, nyikimodianak ayoŋ; irae iyoŋ ituŋanan ŋini ka Akuj!” 17 Abu aberu ŋin topoti kidou ikoku ŋinisapat edoli ŋirwa ŋulu aris Elisa kelimoki iŋes. 18 Ani epolouni idya tolot akoloŋit apei neni a papa keŋ a ŋolo arukito ka ŋituŋa ŋulu alemete emanikor. 19 Kikalou idya tonyara papa keŋ ebala, “Epipil akou!” Tolimok papa keŋ eketiyan tema, “Todaka idya neni a toto keŋ.” 20 Todaka eketiyan idya ŋin neni a toto keŋ. Kiboi idya anakejen a toto keŋ akitodol kidiŋ apaaran, totwan nai. 21 Todaka toto keŋ idya kidiama nagule ŋina ke Elisa, kiperik lokitaada, tosodi togolok ekek, tolot. 22 Kiyakiya iŋes akirot neni a lokilekeŋ tema, “Kiyaku eketiyan epei ka esigirya, ikotere olot atipei neni ke Elisa ituŋanan ŋini ka Akuj, ido oboŋu.” 23 Kiŋit lokile keŋ iŋes tema, “Kaanukiro icamitor iyoŋ alosit akoloŋit na? Nyerae akoloŋit na Sabato, kori ŋina eanyuwanarere elap ŋolokitete ilamuni.” Tema aberu, “Mam nyerono alosit.” 24 Todokaki nai iŋes esigirya, tolimok eketiyan keŋ tema, “Kiduŋa esigiria atipei; nyisiyapak aŋuna kaŋ, mati kakalimok ayoŋ iyoŋ atemar kiyapa.” 25 Abu iŋes tonyou, tolot lomoru Karimel neni ayai Elisa ituŋanan ŋini ka Akuj. Ani iŋolikini Elisa iŋes ebunit eriŋa elwana, tolimok Elisa Geasi eketiyan keŋ tema, “Kiŋolik, aberu ŋina alo Sunem ya; 26 toem kisiryam iŋes, kiŋit tema, ‘Iŋale iyoŋ a? Anibo ekile kon, eŋale iŋes a? Eŋale ikoku daŋ a?’ ” Abu aberu toboŋok tema, “Mam ŋace.” 27 Ani edoluni iŋes lomoru Karimel neni ayai Elisa, totunakin iŋes nakejen ke Elisa. Kikomaiya Geasi ecamit akijukar iŋes aneni ke Elisa. Nai abu Elisa tolimok Geasi tema, “Toesik iŋes bon; anerae etakani esibit eyakasi ŋakiro ŋuna eriebete iŋes ŋuna nyelimokina Ekapolon ayoŋ. Mam ŋakiro akalimoki Ekapolon ayoŋ aŋuna keŋ.” 28 Kirworik aberu ŋin neni ke Elisa kiŋit tema, “Ekapolon kaŋ, abala paaran ayoŋ iyoŋ inakinae ikoku a? Pa paaran abala ayoŋ iyoŋ nyikisigyenok akidiŋ a?” 29 Tolimok Elisa Geasi tema, “Toenik arokoba nacir kon, tolema ebela kaŋ, tosodi tolot. Nyiwo akimal idiotuŋanan. Ani kikimal ituŋanan iyoŋ, nyiboŋok. Tolot jik tari kai, tosodi kidokok ebela kaŋ loreet a idya.” 30 Kirworik nai toto a idya tema, “Ikwaŋinapei eyaria Ekapolon ka ikwaŋinapei iyaria iyoŋ, nyakaesikini ayoŋ iyoŋ jik.” Abu nai Elisa tonyou kiwuapak aberu ŋin. 31 Kiŋareniyo Geasi, min kidokok ebela loreet a idya, nai abu idya nyieŋak, kori mam ibore idio ŋini etoodiunit atemar ayaru iŋes. Toboŋo Geasi akisiriam Elisa, tema, “Awou idya ayarun.” 32 Ani edoluni Elisa nagule keŋ, kiŋolik idya etwanit, eperi alokitaada. 33 Abu iŋes togolok ekek, kilip neni ka Akuj. 34 Ani irikakin, tokaracikin kidiyama idya, kisiryam akituk keŋ ka ŋina a idya, kisiryam ŋakonyen daŋ ta ŋakan keŋ ka ŋuna a idya; apaki ŋina pei, tomwanu akuwan a idya. 35 Todoku Elisa alokitaada, kisyak alosit alotooma agule; todoka nabo lokitaada torwakin nidya. Tosodi idya kikaresiyo ŋakikaresiyoret ŋakanikaarei, toŋaar ŋakonyen keŋ. 36 Tonyara Elisa Geasi tema, “Tonyara aberu ŋina alo Sunem.” Tonyara Geasi aberu ŋin ŋina abu bu neni ke Elisa. Tolimok Elisa iŋes akiya ikoku keŋ ŋin ŋinisapat. 37 Tosodi iŋes toryedik anakejen ke Elisa, kijuuru, ya nai lokoku keŋ torotokinio. Kitobob Elisa ŋimug ŋulu adwarak 38 Abu nai Elisa toboŋo Giligal apaki ŋina ayakar eron nakwap ŋin. Akoloŋit apei abu atukot a ŋikadwarak kiboikin kiŋaren Elisa, tolimok Elisa eketiyan keŋ tema, “Kidoroki amot ŋina apolon, kipou akimuj adio aŋuna ka atukot a ŋikadwarak.” 39 Tolot epei a ŋikadwarak nariet adeun edia; toryamu iŋes amugit ŋina ka ariet, tosodi todeŋu ŋimug ŋulu apedori iŋes akidak. Abu iŋes yau ŋimug ŋul, kirebak, ido kidorok kikula pa eyeni atemar erae nyo. 40 Aponi toodunoe ŋimug ŋul ŋice, tokorakinae lokadwarak. Nai, ŋinapei eiryata ikes, tocelut, tolimokis Elisa temasi, “Eyai ekitoe ŋolo aaran!” Aŋun, apotu nyenyama. 41 Tolimu Elisa tema, “Inunae ayoŋ ŋakirya ŋadi.” Abu iŋes kipurupurak ŋakirya namot tolimu tema, “Tokorakisi akimuj lotuŋa kimuja.” Todaun ibore ŋini aronon ŋini sek ayai nakimuj ŋina ayai namot. Kisimuj Elisa ŋituŋa amiat ( Mat. 14:13-21 , 15:32-39 ) 42 Akoloŋit apei, bu ekile ece alo Baalsalisa, ainunit iŋes neni ke Elisa ŋamugati ŋatomoniarei ŋuna ke erau a ŋolo esyaunio alemun alokaru a ŋol. Ayaunit iŋes tari ŋakyes a ŋimomwa a ŋulu apaalak eya loguniya. Kirworik Elisa tema, “Tokorakisi ŋituŋa akimuj na kimuja.” 43 Nai tema eketiyan keŋ, “Ekokini ayoŋ akorakini akimuj na ŋituŋa amiat ai?” Toboŋok Elisa nabo tema, “Tokorakisi ŋituŋa akimuj na kimuja, anerae ebala Ekapolon, imujete ikes topiyanut tari ace.” 44 Tokoraki eketiyan ikes akimuj, kimuja ikes topiyanut ace lopite ŋolo alimunitor Ekapolon. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda