Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Ŋirw. 19 - Ebaibul


Kirworiut Esekia ka Isaya ŋakiro
( Isa. 37:1-7 )

1 Ani iirari Esekia ŋakiro ŋun, tocilicili ŋilowi keŋ tonap ŋiguniyae, tolot Kai ke Ekapolon.

2 Abu iŋes kiyakiya Eliakim ŋolo apolokinit akai ŋina ke erwosit ka Sebina ekegirigiran ta ŋisacaradotin ŋulu apolok. Anapito ŋul daadaŋ ŋiguniyae, ido apotu toloto neni a ekadwaran Isaya a lokoku ka Amos.

3 Tolimokis ikes Isaya temasi, “Ebala Esekia, erae akoloŋit na ŋina a ŋican, ŋina a akiŋenyakinet ta ŋileec. Ikoni neni ani edoli akidoun ikoku todaun aberu agogoŋu ŋinakidinyakinet.

4 Acepaki iiraarit Ekapolon ŋolo erae Akuj kon ŋakiro ŋuna erwor ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya, ŋolo iyakuunitae aneni ke erwosit a ŋolo ka Asiriya akiyany Akuj ŋina eyari. Elipi ayoŋ kiira Ekapolon Akuj kon ŋiyany ŋul, ido kisican ŋulu apotu tolimut ŋiyany ŋul. Aŋun, kilip neni ka Akuj kon aŋuna a ŋituŋa yok a ŋulu idoŋito ne.”

5 Ani edolunete ŋituŋa ŋulu eyakiunit Esekia neni ka Isaya,

6 abu Isaya tolimok tema, “Tolimokisi ekapolon kus ebe ebala Ekapolon, ‘Nyikibul aŋuna idau iyoŋ akiirar, nyikibul a ŋakiro a ŋuna ekeyanyitotor ayoŋ ŋituŋa ŋulu iyakuunit erwosit ŋolo ka Asiriya.

7 Kiira, abuni ayoŋ elope akisiirar erwosit ka Asiriya ŋakiro ŋuna itorotokinete iŋes toboŋo nakwap keŋ, ido ani edoli iŋes inaa, etaari ayoŋ ŋituŋa iŋes.’ ”


Kitubul Senakerib ŋituŋa a Yudaya
( Isa. 37:8-13 )

8 Abu ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya kiira atemar arotoki erwosit ka Asiriya alo Lakis akitijiore ŋituŋa ŋulu ke etaun a Libina a ŋolo edunyasi ka Lakis, aŋun, abu iŋes tolot Libina aanyun erwosit.

9 Apaki ŋin abu Senakerib ŋolo arae erwosit ka Asiriya kiira atemar ebunit Ekusait ŋolo enyaraitae Tiraka ŋolo arae erwosit a Ijipit akitijiore iŋes. Aŋun, abu nabo iŋes kiyakiya ŋituŋa neni ke Esekia a ŋolo ayai Yudaya,

10 alimokin iŋes ebe, “Nyicamak Akuj ŋina ikinyomit iyoŋ ikimodikini iyoŋ ebela, ‘Nyipotokinio Yerusalem napedor ŋina ke erwosit ka Asiriya.’

11 Kire, idau iyoŋ akiiranar ŋuna apotu ŋirwosi ka Asiriya kitiyata nakwapin daadaŋ, apotu jik tomunyasi. Ikilakunio mono kire iyoŋ a?

12 Apotu koloŋ atapapaa kosi kinyasut ŋitaunio Gosan ka Aran ta Resep, tosodo tomunyasi ŋituŋa ŋulu a Eden ŋulu alomito Telasar. Mam ŋakujo kec ŋuna apotu tolakut ikes.

13 Ai eriŋa eyakasi ŋirwosi ŋulu a ŋitaunio a ŋulu anyaritae Amas, Arapad, Separabaim ka Ena ta Ipa?”


Akilip ŋina ke Esekia
( Isa. 37:14-35 )

14 Abu Esekia torukau abaruwa ŋina eyakikinitae iŋes ŋina ayaunete ŋituŋa a Senakerib, tosodi tosyom. Ani irikakini akisyom, abu iŋes tolot Kai ka Akuj, toŋaa abaruwa alokiŋaren Ekapolon.

15 Kilip Esekia neni ke Ekapolon tema, “Okoe Ekapolon ŋolo irae Akuj a Ŋisirael. Iyoŋ ŋolo iboi alokicoloŋ a ŋolo alokidiŋ Ŋikerubim. Iyoŋ bon irae Akuj a ŋakwapin a daadaŋ. Iyoŋ ibu tosub nakuj ka akwap.

16 Okoe Ekapolon, topupok ka kiira; toŋaa ŋakonyen kon, Okoe Ekapolon kiŋolik, ido topupok ŋakiro ŋuna irworit Senakerib ikiyanyit iyoŋ Akuj ŋina iyari.

17 Okoe Ekapolon, kire ikiyeni isua atemar enyasut ŋirwosi ŋulu ka Asiriya ŋituŋa a ŋakwapin ka eturuwosi ŋakiboisyo kec ŋakoŋinae.

18 Adaut ikes akicunyakin ŋakujo kec ka amunaasi, anerae pa arae ikes ŋakujo nai arae ŋakito ka ŋamoru ŋuna etiyaunitae erae ŋakujo.

19 Tokona Ekapolon, iyoŋ ŋolo irae Akuj kosi, tolakunae isua aneni a Senakerib, ikotere toyenut ŋakwapin a daadaŋ atemar iyoŋ bon irae Akuj.”

20 Tosodi nai Isaya lokoku ka Amos kiyakiya akirot neni ke Esekia tema, “Ebala Ekapolon ŋolo erae Akuj a Ŋisirael ebe: Adau ayoŋ akiirar akilip ŋina ilip iyoŋ neni keŋ aŋuna a Senakerib a erwosit ka Asiriya

21 Ŋakiro ŋuna adau Ekapolon Akuj akirwor aŋuna keŋ ikes nu: Senakerib, ikijamuwarito iyoŋ ŋituŋa a Sion ikikenatar. Ikemosi ikes, tokeri iyoŋ.

22 Esibit iyoŋ ŋae iyanyi iyoŋ ka imorit? Ŋae icelanakini iyoŋ, ipocokinit ŋakonyen kon ituro? Itiya iyoŋ ŋun neni ka Akuj a ŋina Asegan, a ŋina a Isirael!

23 Ibu iyoŋ kiyaku ŋituŋa akituro alokiŋaren Ekapolon. Ibala iyoŋ, ‘Aŋuna ayakar ŋagaari ŋuna alalak adau akidok ŋimoru ŋulu aoyak ŋulu a Lebanon. Ibala iyoŋ adau ayoŋ akiyep ŋikito a Cedar ŋulu aoyak, ka ŋikito a Sipres ŋulu ajokak nooi. Ibala ebe adau alomar nooi namon a Lebanon, adol tari lokito ŋulu ka amoni a ŋin ŋulu ajokak nooi.

24 Abu ayoŋ obok ŋakarei nakwapin ŋunagelae ka adau akimat ŋakipi a nen. Abu ayoŋ epuda ka etoon a ŋakejen kaŋ ŋayona daadaŋ ŋuna a Ijipit.’

25 “Nyiirara iyoŋ ŋinapei kanuwan atemar ayoŋ abu etemok ŋun kitiyakin a? Aberakin koloŋ sek ayoŋ ayeun ŋun, adau tokona akisiyookin, iŋes tokona ituruworia iyoŋ ŋitaunio ŋulu adukuk ka awuatae a ŋarwatatain ŋamoru ŋuna etukosi koŋin.

26 Ebulit ŋituŋa kec ka irumito ŋileec aŋuna emamukar ikes agogoŋu. Ikote ikes ŋikito ŋulu ka ariet ikote ŋakwii ŋuna alibak ŋuna itilijaunito ikote ŋinya ŋulu erupunete alokidiama ŋakais, ŋulu itiiniyari akoloŋ eriŋa nyepolouno.

27 “Nai ayeni ayoŋ apaki ŋina inyounio iyoŋ ka apaki ŋina iboikinor iyoŋ. Ayeni ayoŋ apaki ŋina ilomarya iyoŋ kiŋa ka ŋina ilomunia iyoŋ tooma, ayeni ayoŋ epite ŋolo ikidedeŋikinitor iyoŋ ayoŋ.

28 Aŋuna ikidedeŋikinitor iyoŋ ayoŋ ka aŋuna tokona eirarya ayoŋ akituro kon, arubokini ayoŋ ekodocet kaŋ lokume kon, ido ojak akituk kon; eketoboŋori ayoŋ iyoŋ tomek erot ŋolopei sek imyat iyoŋ ibuni.

29 Ani iyoŋ Esekia, eruwor na akitaanyikinet a ŋakiro a ŋun: Ekaru lo imujete iyes ŋinyomen ŋulu ka ariet make. Ani ekaru ŋolo etupakini, kimuja ejojo ŋolo a ŋinyomen a ŋul. Nai ekaru ŋolo a ŋiuni toekisi lomanikorin kus tolema, todupa ŋikito a epiini, ido tonyama ŋaraito kec.

30 Epitunete ŋituŋa a Yudaya ŋulupiya, edupakin ikwa ŋataagor alokwap ekitoe ka elalaketa ikwa ŋaraito alokidiama ekitoe.

31 Anerae eyakaun Yerusalem ŋipiya. Eyakaun lomoru Sion ŋituŋa ŋulu epuun alomoe kec, anerae elelyakinit Ekapolon ŋolo Etiron akitiyakin ŋun.

32 “Aŋun, ŋuna irworo Ekapolon a ŋuna ke erwosit a ŋolo ka Asiriya ikes nu: ‘Nyelomuni iŋes lotaun lo, nyegumuni iŋes ekaleŋeleŋet ne, nyedoluni iŋes lotaun lo eyakar aupala, nyedukokini neni edokarere lotaun.’

33 Emekini iŋes eboŋori erot ŋolopei sek amyat ebuni, nyelomuni iŋes lotaun lo.

34 Euryari ayoŋ etaun lo ido oiu, aŋuna kaŋ a elope ka aŋuna a Daudi a eketiyan kaŋ.”

35 Akoloŋit ŋin nakwaare, abu emalaika ŋolo ke Ekapolon tolot neni eboiyoto ŋasigarya ka Asiriya, toar ŋasigarya ŋalipyo amiat ka ŋatomonikanikauni ka ŋikan. Ani taparacu iwalari akwap, torukaut ŋituŋa ŋalyelin make.

36 Aŋun abu Senakerib kiela ŋajorei keŋ, toboŋosi. Toboŋo Senakerib Ninepe kiboi a nen.

37 Akoloŋit apei eriŋa iŋes ilipi alokai a ŋina ka Akuj keŋ a ŋina anyaritae Nisirok apotu ŋidwe keŋ ŋulusapa Adiramalek ka Sareser kitelo iŋes a ekileŋ toara, ido tosiwa ikes nakwap ŋina anyaritae Ararat. Abu lokoku keŋ ŋolo anyaritae Esaradon kilunyokin lokicoloŋ keŋ kipuka Asiriya.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan