2 Ŋirw. 18 - EbaibulEpite ŋolo epukator Esekia Yudaya ( 2 Ŋakiro a ŋirwa 29:1-2 , 31:1 ) 1 Alokaru a ŋolo a ŋiuni ipukat Osea lokoku ke Ela Isirael, kisyak Esekia lokoku ka Aas akipuka Yudaya. 2 Arae ŋikaru keŋ ŋatomoniarei ka ŋikan apaki ŋina esyakinia akipuka Yudaya. Kipuka iŋes Yudaya alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋikanikaomwon. Arae ekiro a toto keŋ Abi nakoku a Sakariya. 3 Etiyae iŋes ŋuna etalakarito Ekapolon lopite jik ŋolo etiyaa papaa keŋ Daudi. 4 Abu iŋes tobwaŋabwaŋaiya neni elipeneneere ŋakujo ka ŋipirin. Touko daŋ epir ŋolo etaletoi. Tari emun ŋolo etiyaunitae a eburonis ŋolo koloŋ ewuakini Moses nen, abu iŋes tobilibili, anerae ariŋa Ŋisirael emuroete neni ke emun a ŋol akitodol apaki ŋin. Anyaritae ekiro ke emun aŋol Neusutan. 5 Ekinyomit Esekia Ekapolon Akuj ŋina a Ŋisirael, amam ice ŋini ekwaanatar iŋes alokidiŋ ŋirwosi a Yudaya daadaŋ ŋulu epukato ekaku keŋ, kori daŋ aneni a ŋulu epukato eriŋa iŋes. 6 Emiidikina iŋes neni ke Ekapolon; pa aesyanakini iŋes akiwuapit acamit ŋina ke Ekapolon, nai ericit ŋakiciketa ŋuna abu Ekapolon kicikak Moses. 7 Arukito Ekapolon ka iŋes. Ŋuna daadaŋ abu kitiya, abu kitiya ejok nooi. Abu Esekia toŋer erwosit ŋolo ka Asiriya towou daŋ akitiyanakin iŋes. 8 Abu Esekia kitiji Ŋipilistin ameun alotaunio a ŋulu cicik tari ŋulu apolok akitodol lotaun Gasa ka akwap ŋina edunyatar. 9 Alokaru a ŋolo a ŋiomwon ipukat Esekia Yudaya, torae ŋikaru ka Osea a lokoku ke Ela ŋikanikaarei ipukat Isirael, abu Salimaneser erwosit ka Asiriya torem akwap kirikau Samaria. 10 Ani elunyarosi ŋikaru ŋiuni ŋulu erikaunitere Samaria, aponi kikamarae. Alokaru a ŋolo a ŋikanikapei ipukat Esekia Yudaya, torae ŋolo ekaru ŋolo a ŋikanikaomwon ipukat Osea Isirael, aponi kikamarae Samaria. 11 Kikama erwosit ŋolo ka Asiriya Ŋisirael torik ya Asiriya. Abu kitolomu ikes ŋice lotaun ŋolo enyaritae Ala, ŋice diyete aŋolol Abor, anakwap a Gosan ka ŋice lotaunio a Media. 12 Etiyakinosi ŋakiro ŋun, anerae apotu Ŋisirael towout akiirar ŋakiro ke Ekapolon Akuj kec. Toŋero akiwap acamunet keŋ. Ŋakiro daadaŋ ŋuna aris Moses eketiyan ŋolo ke Ekapolon kicikak ikes, apotu ikes towout akiirar, kori akiwuap. Torem Senakerib Yudaya ( Isa. 36:1-22 ; 2 Ŋakiro a ŋirwa 32:1-19 ) 13 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ka ŋiomwon ipukat Esekia, abu Senakerib erwosit ka Asiriya torem ŋitaunio alo Yudaya daadaŋ ŋulu adukuk ejok, kikama. 14 Abu Esekia kiyakiya akirot neni a Senakerib a ŋolo ayai lotaun Lakis tema, “Adyakarit ayoŋ. Ekelipit iyoŋ toboŋo nyikirem ayoŋ. Edaŋidaŋi ayoŋ etacit daadaŋ ŋolo ca ikitubokini iyoŋ ayoŋ.” Abu erwosit ka Asiriya totubok Esekia alemun ŋitalantae ŋamiae ŋauni ŋulu ke esilipa ka ŋitalantae ŋatomoniuni ŋulu ke egolid. 15 Inak Esekia iŋes esilipa daadaŋ ŋolo alo Kai ka Akuj ka ŋolo ayai kai ke erwosit. 16 Abu Esekia apaki ŋin kibeibeu egolid ŋolo enaminamitae lokekia ŋulu ka Akai ka Akuj ka daŋ ŋolo ayai lopirin ŋulu aya lokekia, egolid ŋolo sek arae Esekia pei enaminami nen, tosodi kipoto inak erwosit ka Asiriya. 17 Kiyakiya erwosit ŋolo ka Asiriya neni ke Esekia a ŋolo ayai Yerusalem ŋikapolok ŋulu a ŋasigarya keŋ ŋiuni, ŋolo apolokinit daadaŋ ka ŋolo ewuapit ŋol ta ŋolo apol alojie. Arukito ikes ka ŋasigarya ŋuna alalak nooi ŋuna arukorete ka ikes alotaun Lakis. Potu ikes tari Yerusalem, towua anadoketa aŋuna ka abwal a ŋina ayai neni amukur, lorukude ŋolo alosi neni adonyere ŋilowi. 18 Apotu ŋasigarya ka Asiriya tonyarata Esekia erwosit, tolomut kiŋa neni aya ŋasigarya ka Asiriya, Eliakim lokoku a Ilikia ŋolo apolokinit etic alokai ke erwosit ka Sebina ŋolo arae ekegirigiran ta Yoa lokoku ka Asap ŋolo arae ekeŋadan ŋakiro ŋuna adaun akigir. 19 Abu ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya tolimok ikes alimokin Esekia erwosit ŋakiro nu: “Ebala erwosit ŋolo arwon ŋolo ka Asiriya, tolimo ibore ŋini ituror iyoŋ. 20 Ibala iyoŋ ayenikinit epite ŋolo ejiere ka ayakar agogoŋu nai irworo iyoŋ akidiŋ koŋin. Neni a ŋae imecakinit iyoŋ tokona ikiŋeritor ayoŋ? 21 Kiira! Imecakinit iyoŋ neni ka akwap a Ijipit a ŋina ikwaan ka akasirimaete ŋina igitar torem ituŋanan akan ebala ecogekinia! Ŋulu emecakinito neni a Parao, icogekinito ikes akasirimaete. 22 Ani nabo kitemasi iyes ayoŋ imecakinito iyes neni ke Ekapolon Akuj kus, meere mono ŋakiboisyo ŋuna eya nenimukur ka ŋamuroeta keŋ abu Esekia tobwaŋabwaŋa a? Pa abu iŋes kicikak ŋituŋa a Yudaya ka Yerusalem akilipenen a Namuroet a ŋina eyai Yerusalem a? 23 Tokona, ani kiraakasi ŋikilyok, potu kirworo ka ka ekapolon kaŋ erwosit ka Asiriya. Akainakini ayoŋ iyes ŋaŋolei ŋalipyo ŋaarei erae kipedorete aryamun ŋikametok kec. 24 Ani kerae neni ka akwap a Ijipit imecakinito iyes aŋuna ka ainakin iyes ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei ka ŋasigarya ŋuna emeto ŋaŋolei, alipite ipedoryata iyes areun ekarikon ŋasigarya tari ŋolo erae epei todit apolou keŋ? 25 Nabo daŋ, nyabunit ayoŋ amunaar akwap na aŋuna kaŋ bon pa akalimokinit Ekapolon. Ekapolon Akuj iŋes pei abu ekecikak ayoŋ abunore akirem ka amunyar akwap na.” 26 Apotu Eliakim lokoku a Ilikia ka Sebina ta Yoa todyeka ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya temasi, “Iyoŋ ikipolokinit isua. Ikilipit iyoŋ ikisirwor isua anaŋajep a ŋina ka Aramaik, anerae ikiyeni isua aŋajep ka Aramaik. Nyikisirwor isua a Ŋaburaniyae, anerae iirarete ŋituŋa ŋulu edukito ŋakais kec narwatata alotooma.” 27 Nai abu ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya tolimu tema, “Pa sek ekeyakuunit ekapolon kaŋ ayoŋ neni ke erwosit kus ka neni kus make alimokin ŋakiro ŋun, nai arae tari neni a ŋulu edukito ŋakais kec narwatata alotooma, ŋulu elosyo kaapei ka iyes akitanyam ŋacin ka akimat ŋakul kus pei.” 28 Towo nai ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya tosodi tocelu nooi a ŋaburaniyae tema, “Kiirasi ŋakiro ŋuna ke erwosit a ŋolo arwon a ŋolo ka Asiriya! 29 Ebala iŋes nyicamut Esekia ikimodianakini iyes, anerae nyepedori iŋes alakun iyes aneni kaŋ. 30 Ebala iŋes nyicamut Esekia ikilimonokini iyes akikinyom Ekapolon ebala, kire ikilakuni Ekapolon iyes ka nyipotokini Ekapolon Yerusalem nakan ŋuna ke erwosit ka Asiriya. 31 Nyiirasi ŋakiro ŋuna ke Esekia, anerae ebala erwosit ŋolo ka Asiriya tojala ejie, potu esila, ikotere torubakis iboiyete alorerya kus, tonyam ŋinituŋanan epiini ka ŋiboboryo keŋ a elope, tomat daŋ ŋakipi a akare keŋ; 32 akitodol ŋina akaomunio ayoŋ iyes akiya nakwap ŋina ikwaan ka ŋina kus, nakwap ŋina eya ŋikinyom ka epiini, nakwap ŋina eya ŋamugati ka ŋimanikorin ŋulu ke epiini, nakwap ŋina eya ŋikito ŋulu ka akimyet ka eyai ao daŋ. Ikiteyarete iyes ŋamuja ŋun, nyitwakete. Kiuryaasi Esekia nyikimodianak aŋuna irworor ebe, ‘Ikilakuni Ekapolon iyes.’ 33 Eyai anakujo aŋuna a ŋakwapin adio ŋina abu tolaku akwap keŋ aneni ke erwosit a ŋolo ka Asiriya a? 34 Ai mono eyakasi ŋakujo ŋuna ka Amas ka Arapad? Ai mono eyakasi ŋakujo a Separabaim ka Ena ta Ipa? Apotu mono ikes tolakut Samaria aneni kaŋ a? 35 Anu mono alotooma ŋakujo ŋun daadaŋ ŋuna a ŋakwapin apotu toiut ŋakwapin kec aneni kaŋ? Alipite nai elakunia Ekapolon Akuj Yerusalem aneni kaŋ?” 36 Apotu ŋituŋa kililiŋa cek nyeboŋokis tari akirot apei, anerae ecikit Esekia ikes ebe, “Nyiboŋonokis ŋakiro ŋuna a ekapolokiniton ejie aŋasigarya ka Asiriya.” 37 Tosodo nai Eliakim lokoku a Ilikia ŋolo apolokinit etic alokai ke erwosit ka Sebina ekegirigiran ta Yoa lokoku ka Asap ŋolo eŋadae ŋakiro ŋuna adaun akigir, toloto neni ke Esekia ecilicilito ŋilowi kec, tolimokis iŋes ŋakiro ŋuna erworo ekapolokiniton ejie a ŋasigarya ka Asiriya. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda