2 Ŋirw. 17 - EbaibulKipuka Osea Isirael 1 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ka ŋiarei ipukat Aas Yudaya, kisyak Osea lokoku ke Ela akipuka Isirael alo Samaria; kipuka iŋes Isirael ŋikaru ŋikanikaomwon. 2 Etiyae iŋes ŋakiro ŋuna aronok aneni ke Ekapolon nai pa ekwaan asecit keŋ ka ŋina a ŋirwosi a Isirael a ŋulu epukato Isirael eriŋa iŋes. 3 Abu erwosit ka Asiriya ŋolo anyaritae Salimaneser bu akitijiore iŋes. Tocamu Osea ŋolo sek arae ekawoikiniton keŋ, atacanakin ocur neni keŋ a ŋolokaru. 4 Nai abu erwosit ŋolo ka Asiriya toripu atemar etuko Osea aŋuna kebunio kiyakiya ŋituŋa neni a So a ŋolo arae erwosit a Ijipit, ido towou akitac ocur neni ke erwosit ka Asiriya a ŋolo sek aris iŋes ketacanaki ocur a ŋolokaru. Aŋun abu erwosit ka Asiriya kikama iŋes kiwuak mabus. Kikamarae akwap ŋina a Isirael yarae, ŋituŋa Asiriya 5 Tosodi Salimaneser torem akwap ŋina a Isirael, kirikau Samaria. Todol ŋikaru ŋiuni irikaunit iŋes etaun. 6 Alokaru a ŋolo a ŋikanikaomwon ipukat Osea, kikama erwosit ŋolo ka Asiriya Samaria, torik Ŋisirael ya Asiriya. Abu kitolom ikes ŋice lotaun Ala, ŋice kitolom diyete aŋolol Abor ŋina a nakwap a Gosan ka kitolom ŋice lotaunio a Media. 7 Apotu ŋun kitiyakinos, anerae asecito Ŋisirael aneni ke Ekapolon Akuj kec a ŋina ayauni ikes tolomunia anakwap a Ijipit, yau ikes anapedor a Parao a ŋolo epukat Ijipit. Kepotu Ŋisirael tolomakis akilip neni a ŋakujo, 8 kiwuapa ŋitalyo ŋulu a ŋituŋa a ŋulu abu Ekapolon kirita alokiŋaren Ŋisirael ta ŋitalyo ŋulu esyakinete ŋirwosi a Isirael. 9 Etiyato Ŋisirael anakimunonit ŋakiro ŋuna aronok aneni ke Ekapolon Akuj kec. Adukito ikes aŋuna kec neni elipeneneere ŋakujo lotaunio kec daadaŋ ameun alotaunio a ŋulu cicik akitodol ŋulu apolok. 10 Toduko aŋuna kec ŋipirin ŋulu etaletoi kidiyama ŋikamukumukui ka kwap ŋikito ca daadaŋ ŋulu alibito. 11 Inanakis ikes a nen ŋainakineta lopite ŋolo a ŋituŋa a ŋulu abu Ekapolon kirita alokiŋaren kec. Apotu ikes kitiyata ŋakiro ŋuna aronok, kitoŋoa Ekapolon. 12 Apotu kilipa ŋakujo ŋuna sek alimokinit Ekapolon ikes atemar toceito ilipete. 13 Nai ecikit Ekapolon Isirael ka Yudaya alotooma erwor a ŋikadwarak keŋ a daadaŋ ka ŋikisileerekinok ebala, “Toesikisi ŋiticisyo kus ŋulu aronok. Kiwuapa ŋakiciketa kaŋ ka ŋikisila kaŋ, lopite ŋolo ecamakinitor ekisil daadaŋ ŋolo ecikitor ayoŋ atapapaa kus kiwuapa, ido abu ekekobak iyes esitoru neni a ŋikadwarak a ŋulu erae ŋiketiyak kaŋ.” 14 Nai apotu nyiirasi, towout icasito lopite ŋolopei ecasitotor atapapaa kec akiirar. Apotu atapapaa kec towout akinup ŋakiro ŋuna ke Ekapolon Akuj kec. 15 Apotu tojamuwasi ŋikisila a Ekapolon ka acamunet ŋina acamunotor iŋes ka atapapaa kec ta ŋakiyayanakineta ŋuna aris kisiirar ikes. Kiwuapa ikes ŋakujo ŋuna koŋinae toruworos ikes ŋikoŋinae. Kiwuapa ikes ŋipitesyo a ŋituŋa a ŋulu ebakito ka ikes, a ŋulu aris Ekapolon Akuj kicik ikes nyiwuap ŋipitesyo kec. 16 Apotu ikes toŋero ŋakiciketa daadaŋ ŋuna ke Ekapolon Akuj kec, tosodo kitiyaut aŋuna kec ŋitorubei a ŋitak ŋiarei a ŋasuwa. Apotu todukut epir ŋolo etaletoi, kilipa neni a ŋitopon ka etopoloorito akuj Baal. 17 Esitoreneneete ikes ŋisapa kec ka ŋapesur kidiŋ akim. Elamilamete ikes ka ekukujaete, nabo agyelanarosi aŋuna ka akitiya aronis alo kiŋaren Ekapolon, aŋun apotu ikes kitoŋoa Ekapolon. 18 Abu Ekapolon toŋoik Ŋisirael nooi, tosodi kisiyoto ikes aneni keŋ. Ekabila a Yuda bon abu Ekapolon kimyek. 19 Nai abu atyaketait ŋina a Yudaya daŋ nyiwuap ŋakiciketa ŋuna ke Ekapolon Akuj kec. Apotu ikes kiwuapa ŋipitesyo ŋulu sek arae ŋituŋa a atyaketait a ŋina a Isirael esyakinete. 20 Aŋun, abu Ekapolon toŋer ŋiletok a Isirael daadaŋ. Kisican iŋes ikes kipotok nakan a ŋimoe a ŋulu apotu kielasi ikes akitodol ŋina eritaria iŋes Isirael alokiŋaren keŋ. 21 Apaki ŋina atyakarya Ekapolon Isirael alo Yudaya, apotu Ŋisirael kituruwosi Yeroboam lokoku a Nebat erwosit kec. Abu Yeroboam kibata Ŋisirael anakiwuapit Ekapolon, tosodi kitesec ikes asecit ŋina apolon nooi. 22 Towout Ŋisirael akiki torubakis itiyaete asecit ŋina ekoni ŋina a Yeroboam, 23 akitodol ŋina eritaria Ekapolon ikes aneni keŋ ikwaŋina sek aris kelimonokinia ikes anakitatam a ŋikadwarak a daadaŋ a ŋulu arae ŋiketiyak keŋ. Aŋun aponi Yarae Ŋisirael anakwap kec nakwap ŋina ka Asiriya aruwor ŋirikon, neni eriŋa ikes eya tari tokona. Kitolomae ŋituŋa Samaria 24 Yau erwosit ŋolo ka Asiriya ŋituŋa, ŋice alo Babilon, ŋice alo Kusa, ŋice alo Aba, ŋice alo Amas ka ŋice alo Separabaim, kitolomu ikes lotaunio a Samaria (ekiro ŋolo aponi tonyaraere atyekatait ŋina a Isirael) akilunyokin neni sek aya Ŋisirael. Torebuwasi ikes Samaria, toloma lotaunio keŋ. 25 Apaki ŋina alomiata ikes nen, apotu nyemitakis akilipenen neni ke Ekapolon, ido abu Ekapolon kiyakik ikes ŋiŋatunyo ŋulu apotu toara ŋituŋa ŋul ŋice. 26 Aponi tolimokinae erwosit ka Asiriya ebe, “Ŋituŋa ŋulu ibu iyoŋ tolema anakwap kec, ido yau kitolomu lotaunio a Samaria, nyeyenete ikes ŋuna ecamakinit Akuj ŋina ka akwap a ŋin. Eyakik Akuj ŋin ikes ŋiŋatunyo ka aara ŋiŋatunyo ŋul ikes aŋuna nyeyeniata ikes ŋuna ecamakinit Akuj.” 27 Tolimu nai erwosit ŋolo ka Asiriya tema, “Tolakakisi esacaradoti epei ŋolo arikunio alo Samaria, toboŋo akiboi alo Samaria, ikotere kitatam ŋituŋa ŋakiro ŋuna ecamakinit Akuj ŋina ka akwap a ŋin.” 28 Bu nai esacaradoti epei ŋolo sek arikoritae, toboŋu kiboikin lotaun Besel, kitatam ŋituŋa akilipenen neni ke Ekapolon. 29 Tari kikote nen daŋ, apotu ŋituŋa tolukanar a ŋatekerin, kitiyaununut ŋakujo kec a ŋilopeyek alotaunio a ŋulu alomito ikes, kiwuanakis ŋakujo kec nakais ŋuna adukonokinitae neni elipeneneere ŋakujo. 30 Apotu ŋituŋa ŋulu arae Ŋibabiloniyae, kitiyaut akuj ŋina anyaritae Sukos Benos, kitiyaut ŋulu aponito alo Kusa akuj ŋina anyaritae Neregal, ani ŋulu alo Amas, kitiyaut akuj ŋina anyaritae Asima. 31 Kitiyaut Ŋiabi akuj ŋina anyaritae Nibas ka ŋina anyaritae Taranak. Tosodo Ŋiseparabi tocakakis ŋidwe kec nakim erae ainakinet neni ka akuj a ŋina anyaritae Aderamelek ka ŋina anyaritae Anamelek, ŋakujo ŋuna arae ŋuna a Ŋiseparabi. 32 Tari ŋina elipeneneata ikes neni ke Ekapolon Akuj, ayakasi ŋituŋa ŋulu aseunito ikes alokidiŋ kec, aruwor ŋisacaradotin ŋulu amuroete aŋuna kec anakiboisyo a ŋuna aya nenimukur, neni elipeneneata ŋakujo. 33 Iŋes atemar elipeneneete ikes neni ke Ekapolon nai elipineneete daŋ neni a ŋakujo kec iwuapito ŋitalyo ŋulu a ŋakwapin a ŋuna ayaunere ikes. 34 Tari tokona eriŋa ikes iwuapito ŋitalyo kec ŋulu ŋorok. Nyilipeneneete ikes neni ke Ekapolon ka nyiwuapito ŋakiro keŋ, kori ŋikisila keŋ, kori ŋakiciketa ŋuna abu Ekapolon inak ŋidwe a Yakob a ŋolo abu Ekapolon tolimok ekiro ŋolo enyaritae Isirael. 35 Aris sek Ekapolon kecamunosi ka Ŋisirael ka ecikit ikes ebala, “Nyilipa ŋakujo ŋace, kori nyiryediketo alokiŋaren kec, kori nyiinanakis ikes ŋamuronisya; 36 nai toryediko kilipa neni ke Ekapolon a ŋolo ikiyauni iyes anakwap a Ijipit anapedor keŋ a ŋina apolon nooi. Itemokino iyes tokerito iŋes ka neni keŋ itemokino iyes inanakis ŋamuronisya. 37 Kiricito jwi jwi ŋikisila ka ŋakiciketa ŋuna abu iŋes kigir aŋuna kus. Nyilipeneneete ŋakujo ŋace. 38 Nyikimuryak acamunet ŋina abu ayoŋ ocamunotor ka iyes. Nyilipeneneete ŋakujo ŋace, 39 nai toryediko kilipa Ekapolon Akuj kus, iŋes ikiuni iyes alomoe kus a daadaŋ.” 40 Nai apotu ŋituŋa nyiirasi ŋakiro ŋun, torubakis iwuapito ŋitalyo kec ŋulu ŋorok. 41 Kire elipete ŋituŋa a ŋakwapin a ŋun neni ke Ekapolon, nai elipeneneete daŋ neni a ŋitorubei a ŋulu ecyeununeete ikes. Tari tokona eriŋa ŋidwe kec ka ŋidwe a ŋikecedwe erubakinito iwuapito ŋipitesyo atapapaa kec. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda