2 Ŋirw. 10 - EbaibulToarae ŋituŋa ŋulu ke ekal ka Aab 1 Arae ŋidwe ka Aab ŋulusapa ŋatomonikanikaarei, eboiyete ikes alo Samaria. Kigir Yeu abaruwa kiyakiya Samaria lokapolok ŋulu alotaun Yesireel ka lokasikou ta lotuŋa ŋulu arae ŋikawoikinitok atalokoku ke erwosit Aab. Egiritae abaruwa ebala, 2 “Ŋinapei edolunio abaruwa na neni kus ka a ŋuna irukitotor iyes ka ŋidwe ke erwosit ŋulusapa, ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei, kaapei ka ŋaŋolei, ŋiboro ŋulu ke ejie ka a ŋuna iyakatar iyes lotaun ŋolo edukitoe nooi, 3 itemokino iyes toseut lokoku a erwosit ŋolo eyeni nooi etic, kituruwosi iŋes erwosit kilunyokin lokicoloŋ a papa keŋ kipuka. Tosodo nai tojioto aŋuna ka apukan a ŋina ke erwosit kus.” 4 Tobul ŋikapolok a Samaria kiŋitas make temasi, “Ani pa kepedorito tari ŋirwosi Yoram ka Aasia akitepeg Yeu, ata ŋae iwon epedoryo?” 5 Tosodo nai eketen akai ŋina ke erwosit kaapei ka ekapolokiniton etaun ka ŋikasikou ta ŋikawoikinitok ŋidwe a erwosit ŋulusapa kiyakiyaasi akirot neni a Yeu temasi, “Ikirae isua ŋiketiyak kon; ikitiyae isua daadaŋ ŋuna ilimuni iyoŋ. Nyecamitae isua akituruwor ituŋanan ice erwosit; kitiya ŋuna ikijoikinito iyoŋ.” 6 Kigir nai iŋes neni kec abaruwa ace ŋina a ŋaarei tema, “Ani kiriito iyes lowae kaŋ, erae kitenito akipup ŋakiro kaŋ, totubonosi ŋakyes a ŋidwe a erwosit ŋulusapa, tosodo potu Yesireel neni kaŋ moi taparacu ŋisaae lupei lu.” Apaki ŋin arukito atalokoku keŋ a erwosit ŋulutomonikanikaarei ka ŋikapolok ŋulu ke etaun, ŋulu awoikinito ikes. 7 Ani edoli abaruwa neni kec, apotu ikes yaasi ŋidwe a erwosit ŋulusapa ŋulutomonikanikaarei akiar. Kiwuanakis ŋakyes kec tooma ŋibukito yaasi Yesireel neni a Yeu. 8 Bu eketiyan a Yeu tolimok iŋes atemar ayaun ŋakyes a ŋidwe a erwosit a ŋulusapa. Tolimok Yeu eketiyan tema, “Totukokisi ŋatukon ŋaarei kimyekis alopuke a etaun akitodol moi taparacu.” 9 Ani taparacu elomari Yeu kiŋa, towo tolimok ŋituŋa daadaŋ tema, “Nyisecito iyes. Ayoŋ abu otuk akiŋer ekapolon kaŋ erwosit ido abu oar iŋes; nai ŋae aari lu daadaŋ? 10 Itoodiunit nen atemar isiyookinitoe ŋakiro daadaŋ ŋuna abu Ekapolon kirwor aŋuna ke ekal ka Aab. Etiyak Ekapolon ŋuna abu kirwor aneni ke Eliya a ŋolo arae eketiyan keŋ.” 11 Abu nai Yeu toar ŋiyeneta ŋulu ka Aab daadaŋ ŋulu aya Yesireel, ŋulu epukato ka iŋes daadaŋ, ŋikonei keŋ ŋulu amina iŋes ta ŋisacaradotin. Mam tari ipei daŋ ŋini aponi kimyekinae toyar. 12 Torotok nai Yeu alo Yesireel tolot Samaria. Ani elosi iŋes, todol neni anyaritae, “Alomari a ŋikeyokok.” 13 Kiryama iŋes ka ŋiyeneta ŋulu ka Aasia, a ŋolo sek arae erwosit a Yudaya, kiŋit iŋes ikes tema, “Ataŋae iyes?” Toboŋokis temasi, “Ikirae isua ŋiyeneta ŋulu ka Aasia a erwosit, ikiponit apeyo neni ka arwosit Yesebel ta ŋituŋa ŋuluce ŋulu ke ere a erwosit.” 14 Tolimok Yeu ŋirukitos keŋ tema, “Kikamutu ikes.” Apotu ŋirukitos keŋ kikamut ikes toarakis nakipany ŋina ayai nen. Arae ekimar kec ŋituŋa ŋatomoniomwon ka ŋiarei, nai aponi nyimyekin tari ipei daŋ toyar. 15 Ani erotokini Yeu a nen, kiryama ka Yeonadab lokoku a Rekab ŋolo abunit akisiryam iŋes, kimala Yeu iŋes, kiŋit tema, “Icamunit iyoŋ ŋakiro kaŋ ikwaŋina acamunitor ayoŋ ŋakiro kon a?” Toboŋok Yeonadab tema, “Acamunit.” Tolimok Yeu iŋes tema, “Ani kicamunit, kiopeu akan kon.” Kiopeiyo nai iŋes akan keŋ neni a Yeu, tosodi Yeu kiŋarak iŋes adokar nagaari ŋina eritae a ŋaŋolei. 16 Tema iŋes, “Bua orukosi eketoodik alelakinit kaŋ Ekapolon.” Aŋun, apotu ikes todoka agaari toloto. 17 Ani edoluni Yeu Samaria, abu toar ŋiyeneta ŋulu ka Aab daadaŋ ŋulu edoŋito, lopite ŋolo erworitor Ekapolon aneni ke Eliya. Toarae ŋikelipak neni a Baal 18 Tonyarau Yeu ŋituŋa a Samaria daadaŋ iwapei, tolimok ikes tema, “Elipi erwosit Aab akuj ŋina enyaritae Baal ejok ca, nai alosi ayoŋ akilip akuj ŋin ejok akilo. 19 Tonyarautu tokona ŋikadwarak a Baal daadaŋ iwapei ka ŋituŋa ŋulu ilipete iŋes ta ŋisacaradotin keŋ daadaŋ, nyemaikina ikes emam tari ipei, anerae acamit alemikin Baal amuronot ŋina apolon nooi. Ani ituŋanan ŋini iceluwari, earyo.” Nai arae nen aloketait a Yeu ŋina acamitor amunyar ŋituŋa daadaŋ ŋulu elipete Baal. 20 Abu Yeu tolimu tema, “Tonyarautu ŋituŋa tocunun akoloŋit apei ŋina ilipere itopolooritae Baal.” Aponi tolimoroe akoloŋit ŋin. 21 Kiyakiya Yeu akirot nakwap a Isirael daadaŋ; tocununos ŋikelipak a Baal daadaŋ, amam tari ipei ŋini abu kiceluwa, kilelebun akai ŋina elipere Baal ameun alowae a epei akitodol ŋoloce. 22 Tolimok Yeu ekawoikiniton ŋilowi ŋulu a etal alemun ŋilowi ŋul tokorak ŋikelipak a Baal daadaŋ. Tokorak nai ekile ŋol ikes ŋilowi. 23 Toloma Yeu kai ŋina elipere Baal erukito ka Yeonadab lokoku a Rekab. Tolimok iŋes ŋikelipak Baal tema, “Kiteete nyelomut kidiŋ kus ŋituŋa ŋulu ilipete Ekapolon, ŋituŋa ŋulu ilipete Baal make ecamakinitae tolomut ne.” 24 Inanakis nai ikes neni a Baal ŋamuronisya ka ŋainakineta ŋuna epeyo. Keris Yeu kiwuak ŋikilyok ŋatomonikanikauni kiŋa akai ŋina elipere Baal, alimokinit iŋes ikes icikakinit ebala, “Ituŋanan ŋini itubucari tari ipei alokidiŋ ŋulu adau ayoŋ akipotokin nakan kus, etaci ka akiyar keŋ!” 25 Ŋinapei erikakinia Yeu ainakin ŋainakineta ŋuna epeyo, tolimok ŋasigarya keŋ ka ŋikapolok a ŋasigarya tema, “Tolomutu toara ikes alotooma; nyilakakis ebucar tari ipei.” Aponi toarae ŋikelipak a Baal daadaŋ. Tosodo ŋirukitos a Yeu kiriyaasi ŋawat kec nariet. Ani irikakin, tolomasi nagule ŋina etopolooritae alokai a Baal. 26 Kipudut kiŋa epir ŋolo a etal alokai a Baal kicunyakis. 27 Tobwaŋabwaŋata nai ikes epir ŋol ka kinyasut akai a Baal, kituruwosi ecoron kec tari tokona. 28 Epite ŋol iŋes alemarya Yeu akilip neni a Baal anakwap a Isirael. 29 Nai abu iŋes nyeki akitiya ŋasecisya ŋuna ekote ŋuna ke erwosit Yeroboam lokoku a Nebat. Aris Yeroboam kitesec Ŋisirael anakilipenen ka aryedik alokiŋaren ŋitorubei a ŋitak a ŋulu etiyaunitae a egolid, etowoikinitae Besel ka Dan. 30 Abu Ekapolon tolimok Yeu tema, “Aŋuna itiyakinia iyoŋ ŋuna ajokak aneni kaŋ, aŋuna ibunio toarya ŋidwe ka Aab ŋulusapa lopite ŋolo ekecikitor ayoŋ iyoŋ, eruworosi ŋiletok kon ŋikepukak a Isirael akitodol anyamet ŋina a ŋaomwon.” 31 Tari kikote neni daŋ, abu Yeu nyepedo akiwuap ŋikisila a Ekapolon Akuj a Isirael. Abu iŋes nyeki akitiya ŋasecisya ŋuna ekote ŋuna a Yeroboam a ŋolo arikokini Ŋisirael nasecit. Atwanare a Yeu 32 Alorwa a ŋul, abu Ekapolon kisyak akitiditeun akwap a Isirael. Abu erwosit ŋolo ka Aram ŋolo anyaritae Asael torem ka kilou Isirael daadaŋ; 33 ameun alo Kide aŋolol Yorodan, tomea Gilead daadaŋ neni alomito ŋituŋa a ateker a Gad, a ateker a Reuben ka ŋulu a ateker a Manase. Iŋes atemar ameun ŋinapei alo Kwap etaun ŋolo enyaritae Areor ŋolo ayai lokipetot ka ayonae a ŋina anyaritae Arinon iŋes Gilead ka Basan. 34 Ŋiticisyo a Yeu ŋuluce daadaŋ ka ŋakiro ŋuna arwor iŋes, igiritae lokitaabo a ŋakiro a ŋirwosi a Isirael. 35 Abu Yeu totwan, tonukae Samaria neni anukitae atapapaa keŋ. Kilunyokin lokoku keŋ Yeoas lokicoloŋ keŋ toruwor erwosit. 36 Ŋikaru ŋulu epukator Yeu Isirael alo Samaria, arae ŋatomoniarei ka ŋikanikauni. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda