2 Ŋirw. 1 - EbaibulToŋer Eliya erwosit Aasia 1 Ekaku ketwana erwosit Aab, apotu ŋituŋa ŋulu ka akwap a Moab toŋero Ŋisirael. 2 Abu erwosit Aasia ŋolo a Isirael tocakun alogoropa keŋ alo Samaria towana nooi, ido eperi. Aŋun kiyakiya iŋes ŋituŋa tolimok ikes tema, “Toloto neni a Baalsebub a ŋina erae akuj a Ŋipilistin, a ŋina eyai lotaun Ekiron, tosodo kiŋita iŋes erae kapedori ayoŋ aŋaleun, kori mam.” 3 Nai abu emalaika ŋolo ke Ekapolon kisirworik ekadwaran Eliya ŋolo alotaun Tisibe tema, “Tonyou, tolot kisiriamiya ŋituŋa ŋulu iyakit erwosit Aasia, kiŋit ikes tema, ‘Kaanukiro eraakar Baalsebub ŋina erae akuj a etaun a Ekiron iŋisit iyoŋ ŋakiro ŋuna ka adyak kon; mam mono Akuj alo Isirael a?’ 4 Alimu tokona Ekapolon ebe, ‘Nyiŋaleuni iyoŋ anaryeba kon, itwani jik iyoŋ!’” Torotok nai Eliya a nen. 5 Apotu nai ŋituŋa ŋul toboŋosi neni a erwosit Aasia, kiŋit erwosit ikes tema, “Kaanukiro iboŋunioto iyes?” 6 Toboŋokis ikes temasi, “Ikipotu isua eryama ka ekile ŋolo ikilimokini isua aboŋun alimokin iyoŋ atemar, ebala Ekapolon, ‘Kaanukiro eraakar Baalsebub ŋina erae akuj a etaun a Ekiron iŋisit iyoŋ ŋakiro ŋuna ka adyak kon; mam mono Akuj alo Isirael a? Nyiŋaleuni iyoŋ anaryeba kon; itwani jik iyoŋ!’” 7 Kiŋit erwosit Aasia ikes tema, “Arae ituŋanan ŋin ŋini yes ai?” 8 Toboŋokis ikes temasi, “Arae ŋolo acekum akuwan, tonapite anacir akoroba.” Tolimok erwosit ikes tema, “Erae Eliya ŋolo alo Tisibe.” 9 Abu erwosit Aasia kiyakiya ekarikon a ŋasigarya erikit ŋasigarya ŋatomonikan. Tolot ekarikon a ŋasigarya, torukau Eliya iboi alomukura, tolimok tema, “Iyoŋ, ekile ŋolo irae ituŋanan ka Akuj, ebala erwosit Aasia iyoŋ todoku kwap.” 10 Nai abu Eliya toboŋok iŋes tema, “Ani karae ayoŋ ituŋanan ŋini ka Akuj, elipi ayoŋ akim totiyaun alokidiyama itonomiya iyoŋ ka ŋasigarya kon!” Abu nai akim totiyaun alokidiyama, tonomiya ekarikon ŋol ka ŋasigarya keŋ. 11 Kiyakiya nabo erwosit Aasia ekarikon ece erikit ŋasigarya ŋatomonikan. Tolot ekarikon ŋol tolimok Eliya tema, “Iyoŋ, ekile ŋolo irae ituŋanan ka Akuj, ebala erwosit Aasia iyoŋ todoku kwap atipei!” 12 Nai abu Eliya toboŋok iŋes tema, “Ani karae ayoŋ ituŋanan ŋini ka Akuj, elipi ayoŋ akim totiyaun alokidiyama, itonomiya iyoŋ ka ŋasigarya kon!” Abu nai akim ŋina ka Akuj totiyaun alokidiyama, tonomiya ekarikon ŋol ka ŋasigarya keŋ. 13 Abu erwosit Aasia kiyakiya ekarikon ŋasigarya ece, erikit ŋasigarya ŋatomonikan. Todoka iŋes lomukura, toryedik alokiŋaren Eliya kimaima tema, “Okoe, ekile ŋolo irae ituŋanan ka Akuj, kisyoni ayoŋ ka ŋasigarya kaŋ ŋunatomonikan. Kimyekinae isua. 14 Kiira iyoŋ; abu akim totiyaun alokidiyama tonomiya ŋikarikok a ŋasigarya ŋuluarei kaapei ka ŋasigarya kec; nai kimyekinae kare ca ayoŋ.” 15 Tolimok nai emalaika ŋolo ke Ekapolon Eliya tema, “Torukosi ka iŋes; nyikurianiar aŋuna keŋ.” Tonyou nai Eliya torukosi ka ekarikon a ŋasigarya ŋol neni a erwosit Aasia, 16 tosodi Elia tolimok Aasia tema, “Ebala Ekapolon aŋuna ibunio iyoŋ kiyaki ŋituŋa akiŋitun ŋakiro kon aneni a Baalsebub, a ŋina erae akuj a etaun a Ekiron, esibit mam Akuj alo Isirael, mam jik nyinyouni iyoŋ anaryeba kon, nai itwani jik iyoŋ.” Atwanare ka Aasia 17 Abu Aasia totwan lopite ŋolo alimunitor Ekapolon alorwor a Eliya. Amam Aasia ŋidwe ŋulusapa, aŋun, abu lokaato keŋ Yoram kilunyokin aruwor erwosit ekaru ŋolo a ŋiarei erae apaki ŋina araakar Yeoram lokoku a Yeosapat erwosit ŋolo a Yudaya. 18 Ŋiticisyo ka Aasia ŋuluce daadaŋ, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Isirael. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda