2 Ŋakiro a ŋirwa 25 - EbaibulKipuka Amasia Yudaya ( 2 Ŋirw. 14:1-6 ) 1 Esyakini Amasia akipuka Yudaya erae ŋikaru keŋ ŋatomoniarei ka ŋikan, kipuka iŋes Yudaya alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋikanikaomwon. Arae ekiro a toto keŋ Yeoadan ŋina ayaunitae alo Yerusalem. 2 Abu Amasia kitiya ŋuna eyookino alokiŋaren Ekapolon, nai meere a etau keŋ a daadaŋ. 3 Ani kedau Amasia akiboikin ejok napukan, abu toar ŋikapolok ŋulu sek kearete papa keŋ Yoas, apaki ŋina araakar papa keŋ erwosit a Yudaya. 4 Nai nyeara iŋes ŋidwe a ŋikaarak a ŋul. Etiyae iŋes ŋun lopite ŋolo igiritere lokitaabo ŋolo a ŋikisila a Moses neni icikitor Ekapolon ŋituŋa keŋ ebe, “Nyearyo ŋikauruunak aŋuna a ŋidwe, kori nyearyo ŋidwe aŋuna a ŋikauruunak, nai earyo ŋinituŋanan aŋuna a ŋasecisya keŋ.” Toarae Ŋiedomi ( 2 Ŋirw. 14:7 ) 5 Abu Amasia tocunak ŋituŋa ŋulu a ekabila a Yuda ka ŋulu a ekabila a Benjamin, kisibakiyana ikes a ŋatekerin kec, inak ŋulutuŋa ekarikon kec, ŋice apolokinito ŋituŋa aliput ka ŋice apolokinito ŋituŋa amiat. Arae ŋituŋa ŋul ŋulu arae ŋikaru kec ŋatomoniarei, kori ŋulu adeparito ŋikaru kec ŋatomoniarei. Arae ikes daadaŋ ŋalipyo ŋamiae ŋauni ka arae ŋasigarya ŋuna asetae, ŋuna atenito ajiore ka ayenete akisitiya ŋakwaaras ka ŋaupala. 6 Abu daŋ Amasia kipaŋgau alo Isirael ŋikajiok ŋulu agogoŋ. Arae ekimar kec ŋalipyo amiat, ido atacitae ikes a ŋitalentae a ŋulu a esilipa a ŋulu arae amiat. 7 Nai abu ekile ŋolo arae ituŋanan ŋini ka Akuj, tolot neni ka Amasia tema, “Okoe erwosit, nyicamak ŋasigarya ŋuna a Isirael irukorete ka iyoŋ, anerae nyecamit Ekapolon ŋituŋa ŋulu a atutubet a apukan a ŋina alo Kuju a ŋina a Isirael, nyecamit ŋituŋa a ekabila a Epuraim. 8 Acepaki itami iyoŋ atemar ikiŋarakinete ikes iyoŋ alojie, nai Akuj bon ikiinakini apedor ŋina ikiŋarakini, kori ŋina kilounet. Ani kitiya iyoŋ aŋuna kon einakini Akuj ŋimoe kon apedor ikiloun iyoŋ.” 9 Kiŋit Amasia ituŋanan ŋini ka Akuj ŋin tema, “Alipite emaikina isua kisitiyaere ŋitalentae amiat ŋulu adau ayoŋ ainakin ŋasigarya ŋuna ka apukan a ŋina alo Kuju a ŋina a Isirael?” Toboŋok ituŋanan ŋini ka Akuj ŋin iŋes tema, “Epedori Ekapolon ainakin iyoŋ ŋitalentae ŋulu alalak akilo ŋul.” 10 Abu nai Amasia kitoboŋo ŋasigarya ŋuna aponito neni keŋ alo Epuraim, kimyek ikes toloto lore. Nai apotu ŋasigarya ŋun toŋoikis ŋituŋa a Yudaya, toboŋosi lore enyunyurasi nooi. 11 Abu Amasia nyekuryaniar, abu kiŋarenik ŋasigarya keŋ, tolot nakadipaalat ŋina ka Acumbi. Tojioto a nen ka ŋasigarya ŋuna a Seir, toar ŋalipyo ŋatomon. 12 Apotu daŋ ŋasigarya ŋuna a Yudaya kikamut ŋasigarya ŋuna ke Edom ŋalipyo ŋatomon, todokaryata kidiama akope, ido kimasut a nen, tonyilinyiliar ŋawat kec a daadaŋ. 13 Nai ŋasigarya ŋuna etoboŋori Amasia alo Yudaya, ŋuna abu Amasia nyecamak arukor ka iŋes lojie, kepotu toloto toremo ŋitaunio a Yudaya ameun alo Samaria tari Bes-Oron. Kepotu toara ŋituŋa ŋalipyo ŋauni ka yaasi ŋiboro ŋulu alalak nooi. 14 Ani eboŋuni Amasia aneni aarya Ŋiedomi, abu yau ŋakujo a ŋituŋa a Seir, kituruwo ikes ŋakujo keŋ, ido kilip neni kec ka abu kicuny ekinyate a ŋuna kec. 15 Abu Ekapolon toŋoik Amasia, ido abu kiyakiya ekadwaran neni ka Amasia. Abu ekadwaran ŋol kiŋit Amasia tema, “Kaanukiro ilipya iyoŋ neni a ŋakujo a ŋunagelae a ŋuna apotu nyeiut tari ŋituŋa kec apaki ŋina iarya iyoŋ ikes?” 16 Nai ani eriŋa ekadwaran ŋol irworo, kiŋit Amasia iŋes tema, “Ori mono ikituruworere isua iyoŋ ŋolo iŋarakinit erwosit akipuka ejok? Tojoŋo erwor! Kaanukiro icamitor iyoŋ ikiari?” Aŋun, abu ekadwaran ŋol tojoŋo erwor, nai abu tema, “Ayeni ayoŋ atemar atubu Akuj akiar iyoŋ, anerae idau iyoŋ akilip neni a ŋakujo ka iŋer akiirar ŋakiro kaŋ.” Kilout ŋituŋa ŋulu ka atutubet a ŋina alo Kuju a ŋina a Isirael ŋulu a Yudaya ( 2 Ŋirw. 14:8-14 ) 17 Kedau Amasia erwosit a Yudaya akituk ŋakiro ka ŋulu eŋarakinito iŋes akipuka ejok, abu kiyakiya akirot neni a Yoas a erwosit a Isirael a ŋolo arae lokoku a Yeowas, torae lopapait a Yeu. Abala akirot ŋin, “Bua, acamit ayoŋ akiŋolikin ka iyoŋ.” 18 Nai abu Yoas ŋolo arae erwosit a Isirael kiyakiya akirot neni ka Amasia a erwosit a Yudaya tema, “Ayai koloŋ amoni a ŋikaromwa Lebanon ŋina abu kiyakik akirot neni a ekitoe a ŋolo enyaritae Cedar tema, ‘Yau nakoku kon kiit lokoku kaŋ.’ Abu etyaŋ ŋolo ka ariet kitoru namoni ŋin kipudaiya. 19 Itami iyoŋ alotau kon ebe, ‘Kiŋolikinae ayoŋ, adau ayoŋ akiloun ŋituŋa a Edom,’ ido iturokin. Kiboikin lore kon! Kaanukiro iwaritor iyoŋ egurigur ŋolo ikicakari iyoŋ kaapei ka ŋituŋa kon alo Yudaya?” 20 Nai abu Amasia nyecamu ŋakiro ŋun, anerae arae acamit ŋina ka Akuj, ikotere ipotokini ikes neni a Yeoas aŋuna aponiata kilipa neni a ŋakujo a Edom. 21 Aŋun, abu Yeoas erwosit a Isirael tocamu ejie ka Amasia erwosit a Yudaya. Tojioto ikes alo Bes-Semes anakwap a Yudaya. 22 Kilout ŋituŋa a Isirael ŋulu a Yudaya toema ŋituŋa a Yudaya a ŋinituŋanan lore keŋ. 23 Abu Yeoas erwosit a Isirael kikama alo Bes-Semes Amasia erwosit a Yudaya lokoku a Yoas a ŋolo arae lokoku ka Aasia. Yau Yeoas Amasia Yerusalem, tobwaŋabwaŋaa arwatata a Yerusalem akisyakin alopuke a ŋolo anyaritae epuke ŋolo a Epuraim akitodol lopuke ŋolo anyaritae epuke ŋolo ke Ekoona, aapiyarit aoyau ka arwatata a ŋin ŋimitae amiat ka ŋatomonikanikauni, ameun alopuke ke epei tari ŋoloce. 24 Abu Yeoas toŋata egolid daadaŋ ka esilipa ta ŋiboro daadaŋ ŋulu ayakasi Kai ka Akuj ŋulu arae ŋipapae ka Obed-Edom edarito; abu daŋ Yeoas toŋata ŋisiliŋa ŋulu aya kai ke erwosit, kikama tari ŋituŋa ŋulu ayakasi Yerusalem. Ya ŋul daadaŋ toboŋoria Samaria. Atwanare ka Amasia ( 2 Ŋirw. 14:17-20 ) 25 Kiboi Amasia erwosit a Yudaya ŋolo arae lokoku a Yoas ŋikaru ŋitomon ka ŋikan ketwana Yeoas erwosit a Isirael ŋolo arae lokoku a Yeowas. 26 Ŋiticisyo ka Amasia ŋuluce daadaŋ ageun a ŋulu esyakinak tari ŋulu esidyok, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Yudaya ka Isirael. 27 Akisyakin apaki ŋina aŋeryo Amasia akiwuap ŋakiro ke Ekapolon, apotu ŋituŋa a Yerusalem totukut akiar Amasia. Nai abu iŋes tosi, tolot lotaun Lakis. Nai apotu ŋimoe keŋ kiwuapasi iŋes inaa, toara. 28 Kiwokunae akuwan keŋ a ŋaŋolei tari Yerusalem, tonukae neni anukitae atapapaa keŋ alotaun a Daudi. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda