2 Ŋakiro a ŋirwa 20 - EbaibulKilou Yeosapat Ŋimoabi ka Ŋiamoni 1 Kedau Yeosapat aseun ŋituŋa ŋul, apotu ekaku Ŋimoabi ka Ŋiamoni ta Ŋimeuni ŋice toloto akirem akwap a Yeosapat. 2 Apotu ŋituŋa ŋice toloto neni a Yeosapat temasi, “Eponito ŋasigarya ŋuna alalak nooi alo Edom ka alokekwaye Anam ŋina Atwan akirem iyoŋ, adaut ikes adolun Asason-Tamar (iŋes En-Gedi).” 3 Tobul Yeosapat, toseu alotau keŋ akiŋit Ekapolon ŋakiro; tolimu atemar torono ŋituŋa a Yudaya daadaŋ. 4 Apotu nai ŋituŋa a Yudaya daadaŋ tocununos Yerusalem alotaunio a Yudaya a daadaŋ akiŋit Ekapolon kiteyenik iŋes ŋuna kitiya. Akilip a Yeosapat ka akiloun ŋimoe keŋ 5 Ani kecunakinosi ŋituŋa a Yudaya ka ŋituŋa a Yerusalem nalapatu ŋina kitete ŋina ayai kiŋaren Akai ke Ekapolon, abu Yeosapat towo alokiŋaren ŋituŋa, 6 kilip tema, “Okoe Ekapolon Akuj atapapaa kosi, meere mono iyoŋ Akuj ŋina iyai nakuj a? Meere mono iyoŋ ipukat ŋapukasinei daadaŋ a ŋakwapin a? Eyakasi nakan kon apedor ka agogoŋu, iŋes nai emamukar ituŋanan ikitepegi iyoŋ. 7 Pa mono ibu iyoŋ Akuj kosi kirita alokiŋaren Ŋisirael ŋituŋa ŋulu eboiyete anakwap a na, ido inak akwap na neni a ŋiletok alokone kon Aburaam toruwor ŋina kec ŋikaru ka ŋikaru a? 8 Adaut ŋiletok ŋul akiboi anakwap a na ka ikidukokis iyoŋ Akai aŋuna a ekiro kon ebasi, 9 ‘Ani kepotu ŋican neni kosi, ejie, atubokino, kori ŋidekesyo, kori ŋironia, ikiwoi isua alokiŋaren Akai na ka alokiŋaren kon, anerae Kai na ikilipere iyoŋ, ikigworonokini isua iyoŋ alo Kai a na alorwa a ŋulu a ŋican, ido ikiirari iyoŋ isua itoiu’ 10 Kiŋolik tokona ŋituŋa lu ŋulu eponito alo Moab, Amon ka lomoru Seir, ŋulu ibu iyoŋ nyicamak Ŋisirael toremo ŋakwapin kec apaki ŋina aponiata Ŋisirael alo Ijipit; apotu Ŋisirael kitoro iwace kimyekis ikes nyemunyasi. 11 Kiŋolik tokona epite ŋolo eponitotor ikes akitiya ŋuna aronok neni kosi, kitiyatetei bo isua ŋuna ajokak neni kec, anerae eponito ikes ademar isua akwap na ŋina ibu iyoŋ ikiinak isua toruwor ŋina kosi. 12 Okoe Akuj kosi! Kisican ikes, anerae nyikipedori isua akitijiore ŋasigarya ŋuna alalak nooi ŋun, ŋuna eponito akitijiore isua. Nyikiyeni isua ŋuna kitiyakina, nai ikigeno isua neni kon.” 13 Apaki ŋin, awuasi ŋikilyok ŋulu a Yudaya daadaŋ ka ŋaberu kec ta ŋidwe kec alokiŋaren Ekapolon. 14 Min nai etau ke Ekapolon neni a Yaasiel alokoku a Sakariya, a ŋolo arae lokoku a Benaia, a ŋolo arae lokoku a Yeiel, a ŋolo arae lokoku a Matania a Elepeit a ŋolo arae eletonit ka Asap. Awoi Yaasiel alokiŋaren ŋituŋa apaki ŋina aminio etau ke Ekapolon neni keŋ. 15 Tema Yaasiel neni a ŋituŋa, “Topupokisi iyoŋ erwosit Yeosapat ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu iboiyete alo Yudaya ka Yerusalem. Irworo Ekapolon ŋakiro nu neni kus ebala, ‘Nyikuryaketa, kori nyikikadak aŋuna a ŋasigarya a ŋuna alalak nooi a ŋun, anerae meere iyes itijiyete ikes, nai Akuj. 16 Totiyaaros moi taparacu kitijikis ikes. Itipeunete ikes alorot a ŋolo a Sis, ido iryamunete iyes ikes anasalunet a akadipaalat eriŋa nyedoluno naloŋisat ŋina a Yeruel. 17 Meere iyes ijiete alojie a ŋol, kiboiyosi neni emaikina iyes kiboiyosi, towua a nen ititiny, iŋolikinete iyes Ekapolon ikilakuni iyes alomoe a ŋul, Okoe iyes ŋituŋa a Yudaya ka Yerusalem.’ Nyikuryaketa kori nyikikadak. Toloto moi taparacu kitijikis ikes, irukete iyes ke Ekapolon.” 18 Toryedik nai Yeosapat, kijuuru todol ereet kwap, toryediko ŋituŋa a Yudaya ka Yerusalem daadaŋ, kilipa neni ke Ekapolon. 19 Tonyout ŋilepi ŋice ŋulu ka ateker a Koas ka ŋulu ka ateker a Kora, kipuro Ekapolon Akuj a Ŋisirael ecelasi nooi. 20 Tonyout ŋituŋa a Yudaya ka ŋituŋa a Yerusalem taparacu sek, toloto naloŋisat ŋina a Tekoa, ani erotokinete ikes, towo Yeosapat tema, “Kiirasi ŋakiro kaŋ, iyes ŋituŋa a Yudaya ka ŋituŋa a Yerusalem. Tonupa neni ke Ekapolon Akuj kus, ikotere torubakis ititiny; tonupa ŋakiro ŋuna irworosi ŋikadwarak keŋ, ikotere ilounete ŋimoe kus.” 21 Ani edauni Yeosapat akisirwor ŋituŋa, abu toseu ŋikilyok toeikis neni ke Ekapolon ka kipuro Ekapolon aŋuna ka apolou keŋ a ŋina asegan; aeosi ŋikilyok ŋul elosete alokiŋaren ŋuluce ebasi, “Tolakaros neni ke Ekapolon, anerae erubakinit amina keŋ ŋina nyiryaŋiryaŋa eyai ŋikaru ka ŋikaru.” 22 Ani isyakinete ikes aeo ka akipuro, abu Ekapolon kiwuak ŋituŋa tourumikis ŋasigarya a Ŋiamoni ka Ŋimoabi ta ŋuna aponito alomoru Seir akirem Yudaya, ido aponi toreunae ŋasigarya ŋun. 23 Apotu ŋasigarya a Ŋiamoni ka ŋuna a Ŋimoabi kitijikis ŋasigarya ŋuna aponito alomoru Seir, tomunyasi daadaŋ; ani kedaut ikes amunyar ŋasigarya ŋun daadaŋ, apotu Ŋiamoni ka Ŋimoabi tolukinos make tomunyaros. 24 Ani edolunete ŋasigarya a Yudaya namukure ŋina arounit aloŋisat, apotu kirereosi neni ayakasi ŋasigarya ŋun ŋuna alalak, ido apotu kiŋolikis ŋalyalin bon eperete alokwap, mam ipei daŋ kebu tobucar. 25 Aŋun, abu Yeosapat ka ŋirukitos keŋ toloto kiriraut ŋiboro ŋulu sek keyakatar ŋasigarya ŋun, toryamut ŋaatuk ŋuna alalak, ŋiboro ŋulu alalak ka ŋilowi ŋulu alalak ta ŋiboro ŋice ŋulu epol egyelit. Apotu ikes kiriraut ŋiboro ŋul kidoŋo ikote nenipei todaun akiwoket. Alalak ŋiboro ŋul nooi, aŋun, abu todol ŋirwa ŋiuni ecunete ikes ŋiboro ŋul. 26 Ani epete ŋirwa ŋiomwon, apotu ikes tocunakinos nakadipaalat ŋina enyaritae Beraka neni aponiata ikes kipuro Ekapolon. Ŋakiro ŋun iŋes eriŋaakar enyaritae akadipaalat ŋin Beraka tari nakoloŋit na. 27 Abu nai Yeosapat ŋolo apolokinit ŋasigarya ŋuna a Yudaya ka ŋuna a Yerusalem kinyaka ŋasigarya Yerusalem elelyanete, anerae abu Ekapolon inak ikes alelyan aŋuna elouniata ŋimoe kec. 28 Apotu ikes tolomut Yerusalem, toloto Kai a Ekapolon eramete ŋaduŋgui, ŋagitae ka ekusete ŋarupepe. 29 Abu Akuj inak akuryanu neni a ŋakwapin a daadaŋ apaki ŋina eiraryata atemar abu Ekapolon kitiji ŋimoe a Ŋisirael. 30 Abu nai ekisil min nakwap a Yeosapat, anerae abu Akuj inak iŋes akinapakina alowaetin ka akwap keŋ a daadaŋ. Adaunet a apukan a Yeosapat ( 1 Ŋirw. 22:41-50 ) 31 Abu Yeosapat kipuka Yudaya. Arae ŋikaru keŋ ŋatomoniuni ka ŋikan isyakini akipuka, abu iŋes kipuka Yudaya alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋikan. Arae ekiro a toto keŋ Asuba, nakoku a Sili. 32 Abu iŋes kiwuap ŋuna etiyae papa keŋ Asa; pa abu iŋes kimyek akiwuapit akitiya ŋuna iyookino alokiŋaren Ekapolon. 33 Nai pa abu iŋes tolema ŋakiboisyo ŋunakilipet ŋuna adukitoe neni amukur, ariŋa ŋituŋa nyecamuna akiwuap ŋuna ka Akuj atapapaa kec. 34 Ŋiticisyo nai a Yeosapat ŋuluce daadaŋ ameun a ŋulu ke ekiŋaren tari ŋulu esidyok, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a Yeu alokoku ka Anani, igiritae ŋakiro ŋun lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Isirael. 35 Apaki ace eriŋa Yeosapat ipukat Yudaya, abu iŋes kimorikinos ka erwosit ŋolo a Isirael ŋolo anyaritae Aasia ŋolo etiyae ŋakiro ŋuna aronok. 36 Abu iŋes kimorikinos ka Aasia akitiyaun ŋameeli ŋunalosyet Tarisis; apotu ikes kitiyaut ŋameeli ŋun alo Esion-Geber. 37 Nai abu Elieser lokoku a Dodapau ŋolo abunit alotaun a ŋolo anyaritae Maresa todwar Yeosapat tema, “Aŋuna imorikinotor iyoŋ ka Aasia, emunaari Ekapolon ŋameeli ŋuna idau iyoŋ akitiyaun.” Apotu nai ŋameeli ŋun tobwaŋabwaŋaar, nyepedosi alosit Tarisis. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda