1 Sam. 20 - EbaibulAkoneo a Daudi ka Yonasan 1 Ekaku a ŋun, tonyou Daudi alo Naios anakibois a ŋina alo Rama, bu neni a Yonasan kiŋit tema, “Anukiro etiyak ayoŋ? Anironis etiyat ayoŋ? Inyoni asec ayoŋ aneni a papa kon, ecamitor iŋes akiar ayoŋ?” 2 Tema Yonasan, “Nyiryamasi ka ŋuna! Nyitwani iyoŋ, mam ibore itiyakini papa kaŋ kepol, kori kedit pa akalimokinit ayoŋ. Kaanukiro nai imunonia iŋes ŋakiro ŋun aneni kaŋ? Nyepedor ŋun!” 3 Nai abu Daudi kikoŋ tema, “Eyeni papa kon nooi atemar ikimina iyoŋ ayoŋ, ido ŋuna etami iŋes ikes nu ebe, ‘Nyemaikina kiteyenikinae Yonasan ŋakiro nu, acepaki iyaloloŋi.’ Nai kire jik, ikwapei eyarya Ekapolon ka ikwapei iyarya iyoŋ, eapi ayoŋ atwanare.” 4 Tema nai Yonasan neni a Daudi, “Ŋakiro ca daadaŋ ŋuna ilimuni iyoŋ, etiyakini ayoŋ aŋuna kon.” 5 Tema Daudi neni a Yonasan, “Kiira, imujio moi taparacu ŋasuban ŋuna elomunia elap ŋolokitete, ido emaikina ayoŋ emuja kaapei ka erwosit a iwapei; nai kimyekinae ayoŋ olot oŋop anariet, akitodol ataboŋ ŋina a ŋauni anakoloŋit a ŋina egeuniata ŋasuban. 6 Ani nai acepaki kekeitan ayoŋ papa kon, tema iyoŋ iŋes, ‘Abu Daudi ekemaima ayoŋ acamakin iŋes alosit Betelem, lotaun kec atipei, anerae earitae a nen amuronot ŋina eareneneo a ŋolokaru aŋuna ka ateker kec a daadaŋ.’ 7 Ani ketema iŋes, ‘Ejok!’ Ejokyata ŋakiro aneni kaŋ a eketiyan kon, nai ani keŋo iŋes, itemokino iyoŋ toanyu atemar ayeu iŋes akitiya ŋuna aronok neni kaŋ. 8 Aŋun, kitiya ŋuna ka arimao neni kaŋ a eketiyan kon, idau iyoŋ alokiŋaren Ekapolon acamun ka ayoŋ eketiyan kon. Ani kasecit ayoŋ, toarae iyoŋ ayoŋ; kaanukiro ikirikorya iyoŋ ayoŋ neni a papa kon?” 9 Tema Yonasan, “Nyiryamasi ca iyoŋ ka ŋun! Ani mono kerae oyenunite ayoŋ atemar ayeu papa kaŋ akitiya ŋuna aronok neni kon, pa mono kakalimokinit ayoŋ iyoŋ a?” 10 Kiŋit nai Daudi Yonasan tema, “Ŋae akalimokini ayoŋ erae kikiboŋok papa kon iyoŋ ŋakiro eryenyaana?” 11 Toboŋok Yonasan Daudi tema, “Bua, apena kiŋa lomanikor.” Aŋun, apotu ikes torukosi lomanikor. 12 Tema Yonasan neni a Daudi, “Ekapolon Akuj a Ŋisirael iŋes eruwor esuuda a ŋakiro a nu, moi taparacu esaa lopei lo, kori akoloŋit ŋina etupakini moi taparacu alimokini ayoŋ papa kaŋ ŋakiro kon, ani kemam ŋuna ikitakadakinitor iŋes iyoŋ, eyakuuni ayoŋ ituŋanan neni kon itolimok iyoŋ ŋakiro. 13 Nai ani kecamit papa kaŋ akitiya aronis neni kon, itemokino Ekapolon kitiya aronis neni a Yonasan daŋ; nooi adepar erae pa kakalimok ayoŋ iyoŋ ŋakiro a papa kaŋ, eketisi iyoŋ tolot emam ŋace. Elipa toyai Ekapolon kaapei ka iyoŋ, lopite ŋolo ayakar kaapei ka papa kaŋ. 14 Ani eriŋa ayoŋ ayari, kitoodiu neni kaŋ amina kon ŋina ka arimao ŋina nyedaun, ŋina ikwaan ka ŋina ke Ekapolon, ikotere nyakaari ayoŋ. 15 Nyijamak daŋ arimao kon aŋuna ke ekal kaŋ, nyijamak jik tari kemunya Ekapolon ŋimoe kon daadaŋ anakwap.” 16 Aŋun, abu Yonasan tocamunos ke ekal a Daudi tema, “Elipi ayoŋ Ekapolon tomunya ŋimoe a Daudi.” 17 Kisikoŋ nabo Yonasan Daudi, anerae amina Yonasan Daudi lopite ŋolo aminar iŋes akiyar keŋ ke elope. 18 Tema Yonasan neni a Daudi, “Moi taparacu elomuni elap ŋolokitete, ikiitunio iyoŋ, anerae mam ituŋanan iboikin lokicoloŋ kon. 19 Ani ŋinacekuwar, ŋisaae ŋulu ke eboŋ, tolot nakibois ŋinakuwar iŋopitor iyoŋ ekiŋaren, toduk a epeiwae ataaba ŋina eyai nen. 20 Apetuni ayoŋ ŋikaleŋeleŋe ŋiuni diyete ataaba ŋin, esibit eyai ibore epimipimi. 21 Ekaku, eyakuuni ayoŋ edya otema, ‘Ape kidepu ŋikaleŋeleŋe.’ Ani katema ayoŋ neni ke edya, ‘Kiira, eya ŋikaleŋeleŋe laalo kon, tolemu yau,’ itemokino nai iyoŋ ibu, anerae alokiro a Ekapolon a ŋolo eyari, emam ŋace aŋuna kon, mam ŋini ikiari iyoŋ. 22 Nai ani katema ayoŋ neni ke edya, ‘Kiira, eyakasi ŋikaleŋeleŋe yaaye kon,’ itemokino nai iyoŋ toem, anerae ikirita Ekapolon iyoŋ nariet. 23 Nai ŋakiro daadaŋ ŋuna ikiyan ayoŋ ka iyoŋ, toyeni atemar Ekapolon iŋes esuuda kaŋ ka iyoŋ ŋikaru ka ŋikaru.” 24 Aŋun, abu Daudi toŋop alomanikor. Ani enaŋi akoloŋit ŋina a ŋasuban a ŋuna ke elap a ŋolokitete, bu erwosit Saul, kiboikin akimuj. 25 Kiboikin iŋes nakibois keŋ ŋinapei sek, ŋina agwaŋara narwatata. Kiboikin Yonasan kitekin ka iŋes, ido kiboikin Abiner diyete Saul, nai mam ituŋanan eboi alokicoloŋ a Daudi. 26 Mam ŋakiro abu Saul tolimu akoloŋit ŋin, anerae atami iŋes ebe, “Eya ŋakiro ŋuna kitiyakin neni a Daudi, ŋuna etaleiyosi iŋes abunore. Kire jik eriŋa iŋes nyitaleuno.” 27 Nai akoloŋit ŋina a ŋaarei eya ŋituŋa nasuban, ŋirwa ke elap ŋiarei, abu akibois a Daudi torubak eorori, kiŋit Saul Yonasan lokoku keŋ tema, “Kaanukiro pa abunio lokoku a Yese nasuban bien ka nakoloŋit na?” 28 Toboŋok Yonasan Saul tema, “Abu Daudi ekemaima ayoŋ acamakin iŋes alosit Betelem. 29 Abu iŋes tema, ‘Kimyekinae ayoŋ olot, anerae earete ŋituŋa alokal kosi amuronot moi taparacu alotaun, ido akanyarit ayoŋ lokaato kaŋ ayakaun nen. Aŋun, ani kemam ŋace ŋuna aronia ayoŋ aneni kon, kimyekinae ayoŋ olot aanyun ŋikaitotoi kaŋ.’ Ŋakiro ŋun iŋes emamukar iŋes anakibois keŋ alomesa a ŋolo a erwosit.” 30 Toŋo nooi Saul aŋuna a Yonasan, tema Saul neni a Yonasan, “Iyoŋ lo, lokoku ka aberu a ŋina aronon ka aŋina nyepupi ŋakiro! Ayeni ayoŋ atemar iriito iyoŋ ka lokoku a Yese, akisuruma ŋileec bon ka akisurum aberu ŋina ikidouni iyoŋ ŋileec! 31 Nyiyeni iyoŋ atemar ani ca eriŋa lokoku a Yese eyari anakwap a na, nyiruwor iyoŋ erwosit ka nyerubakini apukan kon a? Kiyakiya tokona ituŋanan yau iŋes, anerae emaikina totwan.” 32 Toboŋok nai Yonasan papa keŋ tema, “Kaanukiro earere iŋes? Anukiro itiyat iŋes?” 33 Toremo Saul akwara keŋ neni a Yonasan ecamit akiar, toyenu Yonasan atemar ecamit papa keŋ akiar Daudi. 34 Tonyou Yonasan alomesa eŋoit nooi, ido mam ibore abu iŋes kimuj, akoloŋit ŋina araakar ŋirwa ke elap ŋiarei, anerae etoŋoito iŋes ŋakiro ŋuna a ŋileec ŋuna abunio papa keŋ toremokinor Daudi. 35 Ani taparacu, tolot Yonasan lomanikor ikwapei sek erworiunitotor iŋes ka Daudi, arukito iŋes ke edya ŋolo cici. 36 Tema iŋes neni ke edya, “Toem, kidepu ŋikaleŋeleŋe ŋulu apetori ayoŋ.” Ani eemi edya, topeto iŋes ekaleŋeleŋet yaye ke edya. 37 Ani edoli edya nakibois ŋina adoe ekaleŋeleŋet a Yonasan, tonyara Yonasan edya kiŋit tema, “Emam ekaleŋeleŋet ayaye kon a?” 38 Tonyara Yonasan edya tema, “Kikomau, kionyu atipei, nyirimirim.” Aŋun, abu edya a Yonasan kidepu ekaleŋeleŋet, ido bu neni a ekapolon keŋ. 39 Mam ŋakiro ayeni edya; Yonasan bon ka Daudi ayenete ŋuna kirworiunito ikes. 40 Inak Yonasan edya ŋol ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie tema, “Ape kinyaka ŋiboro lu lotaun.” 41 Arotokin edya bon, tonyouni Daudi alodiyete ataaba, toryedik alokiŋaren Yonasan ŋaryediket ŋauni ijuureene todol ereet kwap. Ekaku aŋun, tonuwakinos ikes kaapei, kikalout kaapei nai abu Daudi kigwor akilo Yonasan. 42 Tema nai Yonasan neni a Daudi, “Ape ke ekisil, anerae adaun iwon akikoŋ neni a ŋinice alokiro a Ekapolon, ikitema ebe, ‘Ekapolon iŋes eruwor esuuda kaŋ ka iyoŋ ka esuuda a ŋipapae kaŋ ka ŋipapae kon ŋikaru ka ŋikaru.’ ” Tonyou nai Daudi torotok; toboŋo Yonasan lotaun. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda