1 Sam. 2 - EbaibulAkilip ka Ana ( Luk. 1:46-55 ) 1 Kilip nai Ana tema, “Elelyani etau kaŋ Ekapolon; Okoe etya alelyan kaŋ ai aŋuna etiya iŋes! Eturokin tokona ayoŋ erworo neni a ŋimoe kaŋ; Okoe etya alelyan kaŋ ai; anerae ekeŋarak ayoŋ Akuj! 2 Mam ice eseg ikwaan ke Ekapolon; mam ipei daŋ ikwaan ka iŋes, mam ekedaran ikwaan ka Akuj yok. 3 Tojoŋoto akirworo nooi iturosi; tojoŋo akirworo ŋakiro ŋuna ka akituro. anerae erae Ekapolon Akuj ŋina eyeni ŋakiro, etubonokini iŋes ŋituŋa anakiro a daadaŋ a ŋuna itiyaete. 4 Ebilibili iŋes ŋakausinei a ŋikaleŋeleŋe a ŋisigarya a ŋulu ajiok; nai itogogoŋi iŋes ŋituŋa ŋulu epalag. 5 Ilejilejete tokona akimuj ŋituŋa ŋulu paaran ayakatar akimuj, nai nyeriŋa akoro enyamit ŋulu anyamit akoro, adau aberu ŋina amamu ŋidwe auruun ŋidwe ŋikanikaarei, nai aberu ŋina sek ayakar ŋidwe ŋulu alalak, mam ipei daŋ idoŋit. 6 Earenene Ekapolon ka iteyarununui; eayenene ŋituŋa nakibois a ŋikatwak, ido inyakununui ikes a nen. 7 Ituruwonori Ekapolon ŋituŋa ŋice ŋikabarak ka ŋice ŋikulyak; ituruwonori ŋice ŋicaryo ka ŋice ŋikarwok. 8 Einanakini alakara neni a ŋulu a ŋican, einanakini alakara neni a ŋulu eyai akiitanit; ituruwonori ikes ŋikonei a ŋidwe a ŋikapolok, ido itopoloonori ikes. Erae ŋawoeta a akwap ŋuna ke Ekapolon; adau Ekapolon adukokin akwap nawoeta ŋun. 9 Iuryari Ekapolon akiyar a ŋituŋa keŋ a ŋulu anupak, nai itoŋopiyari iŋes ŋikasecak, itolomari nakiryonut; anerae nyiloununui ituŋanan ŋinibore aŋuna ka agogoŋu keŋ a ilope. 10 Ielari Ekapolon ŋituŋa ŋulu itepegete iŋes, eari Ekapolon ŋul a agirokinet a ŋina ebunit anakuj; etubokini Ekapolon ŋituŋa a akwap a daadaŋ; einakini Ekapolon apedori neni a erwosit keŋ; einakini Ekapolon agogoŋu neni a erwosit a ŋolo adau iŋes aseun.” Ŋidwe ke Eli ŋulusapa ŋulu aronok 11 Toboŋo nai Elkana lore keŋ Rama, kidoŋ Samuel Silo akitiyanakin Ekapolon, topolokinite esacaradoti Eli iŋes. 12 Arae ŋidwe ke Eli ŋulusapa ŋidwe ŋulu aronok nooi, pa amisito ikes ŋakiro ŋuna ke Ekapolon; 13 nabo pa amisito ikes ŋiticisyo ŋulu etiyae esacaradoti aŋuna a ŋituŋa. Apaki daadaŋ ŋina eyaunia ituŋanan amuronot, abunene nen eketiyan a esacaradoti, epei a ŋisapa a ŋul ŋolo etiyaete ke esacaradoti akoloŋit ŋin apaki ŋina ipoere akiriŋ etiŋit auma ŋina a ŋikyal a ŋiuni. 14 Erepanakini iŋes auma ŋin nasipirya ŋina epoere akiriŋ, kori lobinika, kori nakalaat, kori namot. Akiriŋ daadaŋ ŋina iriuni auma a nen, aayenene esacaradoti toruwor ŋina keŋ. Etiyaete ikes ŋakiro ŋun alo Silo neni a Ŋisirael a daadaŋ a ŋulu aponeneete nen. 15 Amina daŋ eketiyan a esacaradoti abunenen neni a ituŋanan a ŋini eyaunit amuronot eriŋa nyepeo asepwae tema neni keŋ, “Yau akiriŋ adio tope esacaradoti; anerae nyecamuni iŋes aneni kon akiriŋ ŋina ipotoi, nai ŋina ajonon bon.” 16 Ani nai keboŋoki ituŋanan ŋin iŋes tema, “Kimyek mono topeoi asepwae, ido nai tolema akiriŋ ŋina icamit iyoŋ daadaŋ,” apedori eketiyan ŋol aboŋokin ebe, “Mam, itemokino iyau tokona, ani kemam, alemari ayoŋ ka agogoŋu.” 17 Abu asecit a ŋidwe ke Eli ŋin toroniar nooi aneni ke Ekapolon, anerae pa akerito ikes ŋainakineta ŋuna ayaununuyo neni ke Ekapolon. Samuel alo Silo 18 Apaki ŋin, etiyanakini Samuel Ekapolon, tonapite arapet ŋina amilimilan anatorobu. 19 Amina toto a Samuel a ŋolokaru adonyonokini Samuel elou, ido aayenene neni a Samuel apaki ŋina elosyoto iŋes ka lokile keŋ Silo akiya amuronot ŋina a ekaru a ŋol. 20 Apaki ŋin nai aminar Eli akiterereŋ Elkana ka aberu keŋ, ido tema, “Elipi ikiinak Ekapolon iyoŋ ŋidwe anaberu a na kilunyokin neni a ŋini ibu iyoŋ ikilip ainakino aneni ke Ekapolon.” Ekaku nai a ŋun, toboŋosi ikes lore kec. 21 Kiterereŋ Ekapolon Ana, kidou ŋisapa ŋice ŋiuni ka ŋapesur ŋaarei, abu Samuel daŋ topolou itiyanakini Ekapolon. Todwarae ŋuna aronok aŋuna a ekal a Eli a daadaŋ 22 Abu nai Eli tomojoŋ nooi. Abu iŋes kiira ŋakiro daadaŋ ŋuna etiyaete ŋidwe keŋ ŋulusapa neni a Ŋisirael daadaŋ ka epite ŋolo eturuwonoryata ikes ŋaberu ŋuna etiyaete lopuke ŋolo a Akai ke Ekapolon ŋuna kec. 23 Tema Eli neni a ŋidwe keŋ a ŋul, “Kaanukiro itiyaata iyes ŋakiro nu? Adau ayoŋ akiirar alotuŋa a lu a daadaŋ ŋuna aronok ŋuna itiyaete iyes. 24 Meere ikoŋina, ŋidwe kaŋ, nyejokak ŋakiro ŋuna ikirworotor iyes ŋituŋa alotuŋa a Ekapolon. 25 Ani kesec ituŋanan ipei neni a ŋinice, epedori ituŋanan ice akirwor neni ke Ekapolon aŋuna a ekasecan a ŋol. Nai ani kesec ituŋanan aneni ke Ekapolon, ŋae epedori akirwor aŋuna keŋ?” Nai apotu ŋidwe ke Eli ŋul nyiirasi ŋuna alimokini papa kec, anerae arae acamit ŋina ke Ekapolon atemar totwaka ikes. 26 Abu nai edya Samuel topolou italakarit Ekapolon ka ŋituŋa. 27 Apeikoloŋit, bu ekile epei ŋolo arae ituŋanan ŋini ka Akuj neni ke Eli, tema neni keŋ, “Irworo Ekapolon ŋakiro nu, ‘Kire abu ayoŋ etoodiun lotuŋa a ekal a papaa kon apaki ŋina ayakatar ikes napedor a Parao alo Ijipit. 28 Abu ayoŋ oseu papaa kon alokabilae a Isirael a daadaŋ aruwor esacaradoti kaŋ, tolosenenee Namuroet kaŋ akicuny ekinyate ka tonapenenee arapet alokiŋaren kaŋ. Abu daŋ ayoŋ oinak ŋituŋa a ekal a papaa kon ŋainakineta a ŋituŋa a Isirael daadaŋ ŋuna epeyo. 29 Kaanukiro nai iteoto iyes Ikwanikinito ŋamuronisya ka ŋainakineta ŋuna abala ayoŋ tolemutu, ido itopoloorito iyes ŋidwe kus ŋulusapa akilo ayoŋ aŋuna itutumyata ŋawat kus anasere neni ejok anainakineta a ŋuna akainakinito ayoŋ ŋituŋa kaŋ Ŋisirael?’ 30 Aŋun, alimu Ekapolon Akuj a Ŋisirael ebe, ‘Abu ayoŋ eik atemar eketiyanakinete ayoŋ ŋituŋa a ekal kon ka ŋulu a ekal a papaa kon erae ŋisacaradotin ŋikaru ka ŋikaru.’ Nai tokona, alimu Ekapolon ebe, ‘Acakus ŋun! Etopoloori ayoŋ ikes ŋulu eketopoloorito ayoŋ, nai ikes ŋulu akajamuwarito ayoŋ, ituruworyo ŋicaryo.’ 31 Kiira, ebunit apaki ŋina alemarya ayoŋ agogoŋu kon ka ŋina a ekal a papaa kon, ikotere emamukaun ituŋanan emojoŋi alotuŋa a ekal kon. 32 Tosodi nai alocan, irubakini iyoŋ icamit aryamun anakwanis ajokis daadaŋ ŋina einakinio Ŋisirael. Mam ituŋanan emojoŋi alotuŋa a ekal kon. 33 Ituŋanan kus daadaŋ ŋini nyalemari ayoŋ a Namuroet kaŋ, emyekini iŋes tonipo ŋakiyo ŋakonyen keŋ ka tonip akiyaloloŋ etau keŋ, nai atum earere ŋituŋa a ekal kon daadaŋ. 34 Ŋakiro ŋuna itiyakin neni a ŋidwe kon a ŋulusapa a lu: Opini ka Pineas, ikes eruwor akitoodikinet neni kon. Irotarosi ikes, etwakete daadaŋ akoloŋit apei. 35 Etopoloori ayoŋ aŋuna kaŋ esacaradoti ece ŋolo ekekinyomit ayoŋ, ŋolo itiyae ŋuna eyakasi lotau kaŋ ka natameta kaŋ. Etojoki ayoŋ jik ŋituŋa a ekal keŋ, ido ebuni iŋes akitiya ejok ŋirwa daadaŋ alokiŋaren erwosit ŋolo aseuni ayoŋ. 36 Tosodi nai, epote ŋituŋa ŋulu emyekin a ekal kon aryedik alokiŋaren esacaradoti ŋol, ilipasi esilipa edio ka imugati, ido todyeka iŋes ebasi, ‘Inakinae kareca etic edio anakibois a esacaradoti, ikotere ikiryamuni akimuj adio kimujae.’ ” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda