Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Sam. 14 - Ebaibul

1 Apei koloŋit, tema Yonasan lokoku a Saul neni a ekile a ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie ebe, “Bua, apena najore a Ŋipilistin ya ŋina eyai yaye akadipaalat.” Nai abu Yonasan nyelimok papa keŋ ŋakiro ŋun.

2 Apaki ŋin, eboi Saul alokiŋa Gibea alokwap ekitoe ŋolo a ŋaraito ŋolo esibit ekacikicikit. Ayai ekitoe ŋol neni anyaritae Migiron. Arukito iŋes a nen ka ŋikilyok ŋulu aapiyarit ekimar ŋamiae ŋakanikapei,

3 alokilyok a ŋul, ayai Aija lokoku ka Aitub a ŋolo arae lokaato a Icabod. Arae Aitub lokoku a Pineas a ŋolo arae lokoku ke Eli a esacaradoti alo Silo, arae Eli esacaradoti ŋolo ke Ekapolon, mam ituŋanan ayeni atemar kelot Yonasan neni eboiyoto Ŋipilistin.

4 Ayakasi ŋatabab ŋaarei ŋuna aoyak tosulut lorot ŋolo acamit Yonasan amekin elosi neni a Ŋipilistin. Ayai apei epeiwae erot ŋinace lowae ŋoloce. Anyaritae apei Boses ka ŋinace Sene.

5 Ayai ataaba ŋin apei lowae ŋolo alo Kuju ŋolo ewasiyarit Mikimas ka ŋinace ayai lowae ŋolo alo Kwap ŋolo ewasiyarit Geba.

6 Tema Yonasan neni a ekile a ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie, “Bua, apena najore a ŋul a ŋulu nyileŋeritae; acepaki epedori Ekapolon ajiore aŋuna yok, anerae mam ŋuna iretakinete Ekapolon anaiun ŋituŋa kelalak, kori kekudyoko.”

7 Tema nai ekile ŋolo aryoŋit ŋiboro a Yonasan ŋulu ke ejie, “Kitiya daadaŋ ŋuna itami iyoŋ. Iyookino ŋuna ilimuni iyoŋ, ŋuna itami iyoŋ, ayoŋ daŋ atami ikwaŋinapei.”

8 Tema nai Yonasan, “Apena nai, otuboros ama lokilyok ki etoodikinos ikes.

9 Ani ketemasi ikes neni yok, ‘Kidareutu akitodol ŋina eponere isua neni kus,’ ikidareuni nai iwon ikes aneni ikiwuar, nyikitipeiyori iwon neni eyakasi ikes.

10 Nai ani ketemasi, ‘Kitipeutu laalo neni kosi,’ ikitipeiyori nai iwon neni kec; anerae adau Ekapolon ainakin ikes napedor yok. Ŋakiro kec ikes eruwor akitoodikinet neni yok.”

11 Aŋun, apotu ikes ŋuluarei ŋul kitoodiyaros najore a Ŋipilistin; temasi nai Ŋipilistin, “Kiŋolikisi! Alomut Ŋiburaniyae alokuco a ŋulu sek keŋopitotor.”

12 Kiŋenyakis ŋikilyok ŋulu ka ajore a Ŋipilistin Yonasan ka ekile ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie temasi, “Potu laalo neni kosi, eya ŋuna ecamitae isua alimokin iyes.” Tema Yonasan neni a ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie, “Bua, totupakinae ayoŋ, anerae adau Ekapolon ainakin ikes napedor a Ŋisirael.”

13 Kitipeiyo nai Yonasan a ŋakan ka a ŋakejen kidiama amukure ŋina aya ikes. Totupak ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie iŋes. Kilenyilenyakin Ŋipilistin kwap alokiŋaren Yonasan, toar ŋolo aryoŋit ŋiboro a Yonasan ŋulu ke ejie ikes.

14 alokiryam kec a ŋolo ke ekiŋaren a ŋol, apotu Yonasan ka ŋolo ariyoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie toarakis ŋikilyok ŋatomoniarei nakibois ŋina arae atutubet ŋina ke eeka.

15 Tobul Ŋipilistin daadaŋ ŋulu aya neni eboiyo ajore ka ŋulu aya lomanikorin, ŋulu edarito ŋimoe anakiboisyo a ŋace ka ŋulu aŋaarito ŋajorei akirem iwace. Abu daŋ akwap tomaranik. Toyakaun ekabule neni a Ŋipilistin, ekabule ŋolo erae Akuj ayauni.

16 Kirereut ŋiketeok a ere a Saul alo Gibea anakibois a ŋina alo Benjamin, kiŋolikis epite ŋolo ealarotor Ŋipilistin ekerete kiŋaren ka toboŋete kaku.

17 Tolimok nai Saul ajore keŋ tema, “Kiito ŋituŋa yok oanyutu ŋini kelot aneni yok.” Ani kedaut ikes akiit ŋituŋa, toryamut ikes Yonasan ka ŋolo aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulu ke ejie emam a nen.

18 Tema Saul neni ka Aija, “Yau Asaduku ka Akuj laalo.” Akoloŋit ŋin, adakito Ŋisirael Asaduku ŋina ka Akuj anajore kec.

19 Ani eriŋa Saul irworosi ke esacaradoti, kiyatakin ecelet aneni ayakasi Ŋipilistin torem kidiama. Tema Saul neni ke esacaradoti, “Kimyek ŋun, mam nabo apaki ŋina iŋisere Ekapolon ŋuna kitiya.”

20 Tocunakinos nai Saul ka ŋituŋa keŋ daadaŋ toloto lojie, toryamut Ŋipilistin iguryakina, earasi make a ŋileŋia kec.

21 Apaki ŋin, apotu Ŋiburaniyae ŋulu sek ariito ka Ŋipilistin ka ayakasi neni eboiyoto Ŋipilistin, topakun aneni a Ŋipilistin toloto kimorikinos ka Ŋisirael ŋulu arukito ka Saul ta Yonasan.

22 Ani iirarete Ŋisirael daadaŋ ŋulu sek aŋopito alokamukumukui a ŋulu a Epuraim atemar abwaŋasi Ŋipilistin, apotu ikes potu lojie akiwuapit Ŋipilistin.

23 Aŋun, abu Ekapolon inak Ŋisirael akiloun akoloŋit ŋin, tojioros ŋituŋa ŋul tari yaye Bes-Apen.


Kikirikirak Saul alimun ŋicen

24 Apotu Ŋisirael toŋoa akoloŋit ŋin, anerae abu Saul kikirikirak alimun ŋicen alokiro a Ŋisirael tema, “Icenen ituŋanan daadaŋ ŋini imuji nakoloŋit na eriŋa nyedolo ataboŋ, eriŋa ayoŋ aari ŋimoe kaŋ akinyaŋia ŋuna etiyato ikes neni yok.” Aŋun, mam Ŋisirael ŋul ipei daŋ ŋini abu kiir akimuj.

25 Ani elomarete ŋasigarya a Saul daadaŋ namoni, toryamut ao eitakinit kwap.

26 Ani edolete ikes neni ayai ao, kiŋolikis eisi kwap, nai apotu ikes nyelemut ao ŋin tonyama, anerae akerito ikes ŋicen.

27 Nai pa kiirarit Yonasan elimokini papa keŋ ŋituŋa ŋuna a ŋicen, aŋun, abu iŋes kicum ao a ebela a ŋolo atiŋit iŋes, kiwuak ao nakan tonyam, ido abu tojoŋo akilelenyit iŋes.

28 Tema nai esigarit epei neni a Yonasan, “Abu papa kon tolimu itogogoŋit tema, ‘Icenen ituŋanan daadaŋ ŋini imuji nakoloŋit na.’ Ŋakiro ŋun nai elelenyia ŋituŋa.”

29 Tema nai Yonasan, “Eteryamu papa kaŋ akwap na ŋican; kiŋolikisi tokona iyes epite ŋolo ajoŋoo akilelenyit ayoŋ, anerae abu ayoŋ onyam ao na adio cici.

30 Ketya mono alakara ikiyakar iwon ai kerae kimujito ŋituŋa akimuj ŋina apotu todemut ŋimoe kec, anerae ekudyoko Ŋipilistin ŋulu aari iwon tokona.”

31 Kedaut Ŋisirael akiloun Ŋipilistin akoloŋit ŋin, kiwuapa ŋinapei alo Mikimas tari Aijalon.

32 Aŋun, apotu ŋajorei a Ŋisirael toemakin loboro ŋulu aŋatunito, tomyaasi ŋamesekin, ŋimoŋin ka ŋitak. Toarakis Ŋisirael ŋibaren ŋul daadaŋ kwap, tonyama akiriŋ eyakasi ŋaokot.

33 Aponi nai tolimokinae Saul ebe, “Kiira, aseca ŋituŋa aneni ke Ekapolon aŋuna anyamyata akiriŋ eyakasi ŋaokot.” Tema nai Saul, “Itiyata iyes ŋuna nyikicamakinitae. Kikokoriutu tokona amoru ŋina aburon ne.”

34 Toropak Saul irworo ebala, “Kielaros ŋasigarya daadaŋ, tolimokisi ikes ebe, ‘Yau ŋinituŋanan emoŋ, kori emesek keŋ ne, ido toar a ne tonyam. Nyiseca neni ke Ekapolon anakinyam akiriŋ eyakasi ŋaokot.’ ” Aŋun, abu ŋinituŋanan yau emoŋ keŋ akoloŋit ŋin nakwaare, toar a nen.

35 Todukok Saul Namuroet aŋuna a Ekapolon nen; arae ŋin Namuroet ŋina ke ekiŋaren, ŋina abu Saul todukok aŋuna a Ekapolon.


Todikino earyo Yonasan

36 Tema nai Saul neni a ŋituŋa, “Otiyaaros kwap ewuapa Ŋipilistin nakwaare, odemunutu ŋiboro kec akitodol taparacu elomuni akoloŋ; nyikimyek ikes tari epei daŋ eyari.” Temasi ŋituŋa, “Kitiya ca iyoŋ daadaŋ ŋuna ejokak aneni kon.” Nai tema esacaradoti, “Eŋita mono Akuj ŋakiro ŋun.”

37 Aŋun, abu Saul kiŋit Akuj ŋakiro ŋun tema, “Akuj, atiyaar ba kwap ama, ewuapak Ŋipilistin? Iinakini iyoŋ Ŋipilistin nakan kosi a?” Nai abu Akuj nyeboŋok Saul ŋuna eŋita akoloŋit ŋin.

38 Aŋun, abu Saul tema, “Potu laalo, iyes ŋikarikok ajore a Ŋisirael daadaŋ, oanyutu atemar ŋae eyaunit asecit na nakoloŋit na.

39 Ikwaŋinapei eyarya Ekapolon ŋolo eiununui Ŋisirael, keruwor tari lokoku kaŋ Yonasan eyaunit asecit na, itemokino iŋes totwan.” Nai mam ituŋanan ipei daŋ ŋini abu toboŋok Saul ŋakiro ŋadi.

40 Tema nai Saul neni a Ŋisirael daadaŋ, “Towua iyes alowae ke epei, owua ayoŋ ka lokoku kaŋ Yonasan alowae a ŋoloce.” Temasi ŋituŋa neni a Saul, “Kitiya ca iyoŋ daadaŋ ŋuna ejokak aneni kon.”

41 Tema nai Saul neni ke Ekapolon Akuj a Ŋisirael, “Kitoodiu ŋuna a kire anakilamilam a na.” Aponi nai anakilamilam a ŋin toryamunae erae Yonasan ka Saul ikes eyaunito asecit ŋin, toryamunae ŋituŋa ŋuluce pa esecito.

42 Tema nai Saul neni a ŋituŋa, “Kilamilamakisi aŋuna kaŋ ka lokoku kaŋ Yonasan.” Ani nai ilamilamakinio, toryamunae erae Yonasan eyaunit asecit ŋin.

43 Tema nai Saul neni a Yonasan, “Tolimokinae ayoŋ ŋakiro ŋuna itiyat iyoŋ.” Tema Yonasan neni keŋ, “Abu ayoŋ omida ao adio cici anakou a ebela a ŋolo atiŋit ayoŋ; ayoŋ lo, kimyekinae otwan.”

44 Tema Saul, “Kitiya Akuj neni kaŋ, tari kerae ŋuna aronok nooi daŋ, erae kire jik pa kitwana iyoŋ Yonasan.”

45 Nai kiŋita ŋituŋa Saul temasi, “Etwani mono kire Yonasan ŋolo ayau aiuno na ŋina apolon neni a Ŋisirael a? Toriwo ŋun aneni keŋ! Ikikoŋi isua alokiro ke Ekapolon a ŋolo eyari atemar mam tari etimat epei ŋolo edotor anakou keŋ min kwap; anerae etiyat iŋes ŋun anakiŋarakinet a ŋina ka Akuj nakoloŋit na.” Aŋun, apotu ŋituŋa toiut Yonasan, ido abu nyetwana.

46 Tojoŋo nai Saul akiwuapit Ŋipilistin; toloto Ŋipilistin nakwap kec.


Ŋijiesyo ŋulu abu Saul toropak eji

47 Ani kedau Saul aruwor erwosit alo Isirael, abu kitiji ŋimoe a Ŋisirael alowaetin a Isirael a daadaŋ, kitiji ŋituŋa lu: Ŋimoabi, Ŋiamoni, Ŋiedomi, Ŋirwosi ŋulu a Soba ka Ŋipilistin. Ewae daadaŋ ŋolo abu iŋes tolot akitijiore ŋimoe keŋ, abu Saul toreu ŋimoe keŋ.

48 Abu Saul toji ka adedeŋu, toar Ŋiamaleki, ido toiu Ŋisirael anapedor a ŋituŋa a ŋulu apotu kikurukuroosi ikes.

49 Ŋirorwa a ŋidwe a Saul a ŋulusapa lu: Yonasan, Isipi ka Malicisua; ido ŋirorwa a ŋidwe keŋ a ŋulupesur ikes lu: ŋina esyaunan arae Merab ka ŋina cici arae Mikal.

50 Arae ekiro ka aberu a Saul Ainoam, arae iŋes nakoku ka Aimas. Anyaritae ekiro a ekarikon ajore a Saul Abiner lokoku a Ner, ido arae Ner mamae a Saul.

51 Arae Kis papa a Saul ka arae Ner papa ka Abiner a ŋolo arae lokoku ka Abiel.

52 Ŋirwa daadaŋ ŋulu ka akiyar a Saul, arae ŋulu a ŋijiesyo a ŋulu aroko nooi a ŋulu ajioto iŋes ka Ŋipilistin, ido apaki daadaŋ ŋina iŋolikinia Saul ekile ŋolo egogoŋ, kori ŋolo ededeŋ, amina iŋes aenen ŋikilyok ŋul akitiya neni keŋ.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan