1 Sam. 10 - Ebaibul1 Abu nai Samuel tolemu ecupa ŋolo ayai akimyet, tobukok akimyet nakou a Saul, tonu iŋes tema, “Ikiosak iyoŋ Ekapolon akimyet aruwor ekepukan a ŋituŋa keŋ a Ŋisirael. Ipukae iyoŋ ŋituŋa a Ekapolon, toiu ikes anakan a ŋimoe kec a ŋulu irikaunito ikes alowaetin a daadaŋ. Nai tokona, eruwor nu akitoodikinet neni kon atemar ikiseu iyoŋ Ekapolon aruwor ekepukan a ŋituŋa keŋ. 2 Ani tokona irotokini iyoŋ aneni kaŋ akoloŋit na, iryamasi iyoŋ ka ŋikilyok ŋiarei diyete alyal a Rakel anakwap a Benjamin aneni enyaritae Selisa. Ikilimokinete ikes iyoŋ temasi, ‘Aryamun ŋisigirya ŋulu ilosit iyoŋ akiwarar. Nyeriŋa tokona papa kon etamatamae aŋuna a ŋisigirya, alomaki atamatam aŋuna kon ebala: Anukiro emaikina ayoŋ etiya aŋuna a lokoku kaŋ?’ 3 Ilunyar nai iyoŋ a nen kiŋaren, todol lokuyon ŋolo eyai Tabor; ido iryamun iyoŋ nen ka ŋikilyok ŋiuni ŋulu elosete Besel neni ka Akuj. Edakit epei ŋikaalei ŋiuni, edakit ŋolo a ŋiarei ŋamugati ŋauni, ido ŋolo a ŋiuni edakit ecwee ŋolo ke epiini. 4 Ikimalaete ikes iyoŋ, ido ikiinakinete ŋamugati ŋaarei ŋuna emaikina iyoŋ tocamu akijaun aneni kec. 5 Kilunyar a nen, idoli iyoŋ Gibeas-Eloim, nakibois ŋina elomito ŋasigarya a Ŋipilistin. Ani idoli iyoŋ nen ilomari lotaun, iryamasi ka atukot a ŋikadwarak etiyaun anakibois a ŋinamukur etiŋito: Aduŋgu, ebur ka apilu ta agita, idoŋaete. Iryamuni iyoŋ ŋikadwarak edwarete. 6 Elomari nai etau ke Ekapolon neni kon, ido kisyak iyoŋ akidwar kaapei ka ikes, igelaniar iyoŋ alopite a ŋolo sek iyakar. 7 Ani nai etakanunete ŋakiro ŋun neni kon, kitiya ŋuna ikilimokini iyoŋ Akuj akitiya, anerae eyai Akuj kaapei ka iyoŋ. 8 Ekaku a ŋun, itemokino iyoŋ totiyaar Giligal eriŋa ayoŋ nyeloto inaa; ido abuni ayoŋ neni kon ainakin Akuj ŋainakineta ŋuna epeyo ka ŋamuronisya ŋuna a ekisil. Kidarae ayoŋ a nen ŋirwa ŋikanikaarei, akitodol ŋina abunio ayoŋ neni kon, eketoodik iyoŋ ŋuna itemokino kitiya.” Todwar Saul 9 Ani erotokini Saul aneni a Samuel, kitegelaan Akuj iŋes; kiyookin akoloŋit ŋin ŋakiro daadaŋ ŋuna a erwosit Samuel. 10 Ani erotokinete Saul ke eketiyan keŋ a nen elosete lomukura Gibea, kiryamunos iŋes ka atukot a ŋikadwarak, toloma etau ka Akuj neni a Saul, kisyak akidwar kaapei ka ŋikadwarak ŋul. 11 Ani iŋolikinete ŋituŋa ŋulu sek eyenete iŋes epite ŋolo adwarya iŋes kaapei ka ŋikadwarak, kiŋitiŋitas make ebasi, “Anukiro kitiyakin neni alokoku a Kis? Erae mono Saul daŋ epei a ŋikadwarak a?” 12 Kiŋit ikes ekile ŋolo a akibois a ŋin tema, “Ata ŋae atapapa a ŋikadwarak a nul?” Aŋakiro a ŋun, apotu ŋakiro nu toruwor akitadapet ŋina ebala, “Erae mono Saul daŋ epei a ŋikadwarak a?” 13 Ani irikakini Saul akidwar, tolot nakibois ŋinamukur. 14 Kiŋit mamae keŋ Saul ke eketiyan a Saul tema, “Ai ilosito iyes?” Toboŋok Saul tema, “Ewararitae isua ŋisigirya; ani nai eyenunio isua atemar nyeriŋa etakanunete, aponi isua tolotoi neni a Samuel.” 15 Tema nai mamae a Saul, “Tolimokinae ayoŋ ŋakiro ŋuna abu Samuel itolimok iyes.” 16 Tema Saul neni a mamae keŋ, “Abu Samuel itolimok isua atemar adaun aryamun ŋisigirya.” Nai ŋakiro ŋuna ka aruwor erwosit ŋuna abu Samuel kirwor, abu Saul nyelimok mamae keŋ ŋadi daŋ. Kituruworoe Saul erwosit 17 Tonyarau Samuel Ŋisirael neni ke Ekapolon, nakibois ŋina anyaritae Misipa. 18 Tema neni kec, “Ebala Ekapolon Akuj a Ŋisirael ebe, ‘Abu ayoŋ okoyau iyes anakwap a Ijipit ka abu ayoŋ okoiu iyes anapedor a Ŋijipitian ka anapedor a ŋituŋa a ŋakwapin a daadaŋ a ŋuna ikitiŋito iyes erono.’ 19 Nai iŋero iyes tokona Akuj kus, ŋina abu itoiu iyes anakiro a ŋuna aronok a daadaŋ ka alocan kus; nai tokona itemasi iyes, ‘Mam! Tosekinae isua erwosit ŋolo ikipukae.’ Aŋun nai, toloto kiŋaren Ekapolon a ŋikabilae ka a ŋatekerin kus.” 20 Tonyarau nai Samuel ŋikabilae a Ŋisirael daadaŋ neni keŋ. Toseunae anakilamilam ekabila a Benjamin. 21 Tonyarau Samuel ekabila a Benjamin neni keŋ a ŋikalya, ido aponi toseunae anakilamilam ekal a Matrites. Ekaku, tonyarau Samuel ŋikilyok a ekal a Matrites neni keŋ, ido aponi toseunae anakilamilam Saul lokoku a Kis. Nai ani iwarunete ŋituŋa iŋes, apotu nyeryamut. 22 Aŋun, apotu ŋituŋa kiŋita Ekapolon nabo temasi, “Adolu mono ekile ŋol ne a?” Toboŋok Ekapolon tema, “Ee, eŋopit iŋes alogogoso.” 23 Toema nai ikes, torikut Saul a nen, ani ewoi Saul alokidiŋ ŋituŋa, kileŋor iŋes a lotuŋa a daadaŋ ameun aloseketa tari nakou aŋuna aoyaa. 24 Kiŋit Samuel ŋituŋa daadaŋ tema, “Iŋolikis iyes ekile ŋolo aseu Ekapolon a? Mam ituŋanan ikwaanatar iŋes alotuŋa a daadaŋ.” Tocelut ŋituŋa daadaŋ temasi, “Ikigasi torubak erwosit eyari!” 25 Tolimok nai Samuel ŋituŋa ŋakiro ka arwosiyo ŋuna itemokino kiwuapae ka kitiyae. Kigirak Samuel ŋakiro ŋun lokitaabo, ido ya ekitaabo kiwuak neni etaletoi. Tolimok nai ŋituŋa daadaŋ toboŋosi lorerya kec. 26 Tolot Saul daŋ Gibea lore keŋ, torukosi iŋes ka ŋikilyok ŋulu ajiok ŋulu keris Akuj ketap ŋitai kec. 27 Nai apotu ŋasyanisya ŋace temasi, “Epedori mono etuŋanan lo aiun iwon a?” Tojamuwasi ikes Saul, ido nyeaut ŋainakineta ŋadi neni a Saul. Nai abu Saul nyemitak ŋakiro kec. Apaki ŋin, atiŋit neni aronon nooi Naas erwosit ŋolo a Ŋiamoni erwosit ŋolo a Ŋigadi ka ŋolo a Ŋirubeni. Amina Naas agoronor ŋakonyen ŋuna aloteten ŋuna a ŋimoe keŋ a ŋul, ido pa acamit ainakin Ŋisirael ekaiunan. Mam Ŋisirael ŋulu eboiyete alokekwaye Yorodan ŋulu abu Naas erwosit a Ŋiamoni toesik nyegororo ŋakonyen ŋuna aloteten. Nai ayakasi Ŋisirael ŋalipyo ŋakanikaarei ŋulu kepotu tosiwa aneni a Ŋiamoni toloto Yabes-Gilead. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda