Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Ŋirw. 7 - Ebaibul


Akai a apukan neni epukator Solomon ka ŋaduketa ŋunace

1 Abu Solomon toduk akai keŋ a elope ŋikaru ŋitomon ka ŋiuni kiridak.

2 Todukok Solomon akai a apukan a ŋakito a ŋuna a Cedar a ŋuna a Lebanon. Arae aoyau ka akai a ŋin alosepyon ŋimitae ŋatomoniomwon a ŋikanikapei, kiŋaren ka ewae ŋolo iteotor, arae ŋimitae ŋatomoniarei a ŋiuni, ido ameun alokwap tari kidiama arae ŋimitae ŋitomon a ŋiuni ka atutubet. Ayakasi kai ŋin ŋilaino ŋiomwon ŋulu a ŋipirin a Cedar. a ŋololain, ayakasi ŋipirin ŋitomon ka ŋikan, kikacitetei lopirin a Cedar.

3 Erapirapitae kidiama a ŋakito a Cedar a ŋuna edokonokinitoe nakito ŋatomoniomwon ka ŋakan ŋuna ekacakina lopirin ŋulu aya nawaetin a akai, ŋulu arae ŋitomon ka ŋikan a ŋololain.

4 Arekinitae ŋidirisae ŋilaino ŋiuni amiar kidiama, kiteos ŋolodirisa ka ŋoloce alosyep a ŋoloce ka a ŋololain.

5 Ayakasi lopukei ka lodirisae ŋakito ŋuna aya ŋiwaetin ŋiomwon ŋulu ariyan alowaetin a ŋulu eteosi ka eteosi ŋilaino a ŋidirisae a ŋulu aya narwatatain.

6 Todukok Solomon akai ŋina arae ŋipirin bon awuar, arae aoyau a akai a ŋin alosepyon ŋimitae ŋatomoniarei a ŋiarei ka kiŋaren ka neni iteotor, arae ŋimitae ŋitomon a ŋiuni ka atutubet. Ayai kiŋaren akai ŋin ebarasan ŋolo arae ŋipirin bon awuar alokiŋaren, ŋolo etolimikinit kiŋaren Akai.

7 Todukok Solomon kai ŋina arae ŋipirin bon awuar akibois ŋina atubeneneo iŋes ŋakiro, anyaritae nen Agule ŋina etubere ŋakiro. Apesitae ŋakito a Cedar kwap nen daadaŋ.

8 Todukok iŋes akai keŋ a elope ikwaan ka ŋaduketa ŋunace. Adukitoe akai ŋin kaku akibois ŋina atubere ŋakiro. Todukok daŋ iŋes aberu keŋ nakoku a Parao akai ŋina ekwaan ka ŋina keŋ.

9 Adukitoe ŋakais ŋun daadaŋ ka akibois ŋina atubere ŋakiro a ŋamoru a ŋuna agogoŋ nooi ameun anakisyakinet arwatata tari nakisalet arwatata alokidiama, atubutubutoe ŋamoru a erigi ipimitae ejok tooma ka kiŋa kec.

10 Adukunitoe ŋakais ŋun alokwap; anamoru a ŋuna aburok a ŋuna agogoŋ nooi. Arae aoyau a ŋamoru a ŋun a ŋace ŋimitae ŋiomwon ŋace arae ŋimitae ŋiuni.

11 Kidiama ŋamoru ŋun adukokinitae ŋamoru ŋuna agogoŋ nooi ŋuna atubutubutoe ipimitae ejok ka adukokinitae kidiama ŋamoru ŋun ŋakito a Cedar.

12 Awuaunit arwatata ŋina adukitoe a ŋamoru alapatu ŋina apolon ŋina alokidiŋ akai. Ameun alokwap tari kidiama arwatata a ŋin, ayakasi ŋamoru ŋauni, ido min akitoe ŋina a Cedar. Epite ŋol adukitere tari alapatu ŋina alokidiŋ Akai ke Ekapolon kaapei ka ebarasan keŋ.


Iram ŋolo etiyae ŋiboro a ŋasuwa a eburonis
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 3:15-17 , 4:2-5, 11-18)

13 Tonyarau Solomon Iram alo Tiro, ido kijau iŋes.

14 Arae Iram lokoku ka apuserut a ŋina alokabila a Naputali, arae sek papa keŋ ŋolo alo Tiro, arae iŋes eketiyan ŋiboro a ŋasuwa a ŋuna a eburonis. Ayeni Iram nooi epite ŋolokitiyaet ka aos, ayeni akitiya ŋiboro a ŋasuwa a ŋuna a eburonis. Abu Iram bu neni a Solomon kitiya etic ŋolo amaikina iŋes kitiya daadaŋ.

15 Todupak Iram ŋipirin ŋiarei ŋulu a eburonis, arae aoyau a ŋolopir ŋimitae ŋikanikauni, ido aburis a ŋolopir arae ŋimitae ŋikan,

16 abu daŋ iŋes kitiyau ŋakyes a ŋipirin ŋaarei a eburonis, arae aoyau a ŋinakou a epir ŋimitae ŋiarei.

17 Elogakinitae nakou a ŋolopir ŋiriko ŋikanikaarei ŋulu elogilogitae kaapei akisibusya ŋipirin.

18 Abu Iram kiwuak loriko ŋul ŋilaino ŋiarei ŋulu a ŋitorubei a ŋaraito a ekitoe a ŋolo esibit ekacikicikit, akisibusya ŋakyes a ŋipirin. Abu iŋes kitiya ŋun kidiama ŋolopir.

19 Ani eruwor ŋakyes a ŋipirin a ŋulu a ebarasan, abu Iram kitiyau esibit ŋatur a ecomocomo, arae aoyau a ŋakyes a ŋun ŋimitae ŋiarei.

20 Ewuakinitae a ŋilaino ŋitorubei ŋamiae ŋaarei ŋulu a pomegranate nakyes a ŋipirin a ŋuluarei a ŋul kidiama neni etiyatae esibit ŋabakulei, kilogilogitetei ŋiriko kiryam cib.

21 Tosiponok Iram ŋipirin lobarasan a Akai ka Akuj. Tonyara iŋes ekiro a epir a ŋolo ayai lowae ŋolo alo kwap Akai ŋin Yakin, ido ŋolo ayai Kuju Akai ŋin tonyara Boas.

22 Ayetae ŋakyes a ŋipirin a ŋul esibito ŋatur ŋuna a ecomocomo. Aŋun, abu Iram kirikak etic ŋolo a ŋipirin.

23 Kitiyau Iram etorube ka anam a ŋina luluŋ a ŋasuwa a eburonis arae alolomu ŋimitae ŋiomwon ka atutubet ameun alokipitot ke epei tari ŋoloce, ido arae acukul ŋimitae ŋiarei. Arae aoyau a lokipetot akirimokin ŋimitae ŋitomon ka ŋiuni ka atutubet.

24 Kwap ŋikipetetyo ka anam a ŋin, ewuakinitae ŋitorubei a ŋitwol a ŋul kiryam cib, ŋitwol ŋitomon natutubet a emitae. Arekinitae ŋitorubei a ŋitwol a ŋul lolaino ŋiarei ŋulu aya lokipetot a anam.

25 Etowoitae anam ŋin alotorubei a ŋitomon ka ŋiarei a ŋulu a ŋimoŋin, eŋoliyarito ŋimoŋin ŋul ŋiuni Kuju, ŋiuni To, ŋiuni Kwap ka ŋiuni Kide. Arapuwarit anam ŋawat a ŋimoŋin a ŋul ameun alogur tari namuroi.

26 Atya abutur ka anam a ŋin akan nenidapal etiyaunitae ŋikelyo a ŋikipetetyo etya ŋulu a ekopo, ikwaan ka akuyon a ecomocomo. Elelebunun nanam ŋin ŋakipi ŋuna a ŋabesenio a ŋalipyo ŋaarei.

27 Kitiyau daŋ Iram ŋigaari ŋitomon a eburonis, arae aoyau alosepyon a ŋinigaari ŋimitae ŋulu aapiyarito ŋiarei, kiŋaren ka neni iteotor arae ŋimitae ŋulu aapiyarito ŋiarei, ido aoyau alokwap tari kidiama arae emita epei.

28 Epite lo iŋes etiyaunitere ŋigaari ŋul: Ayakar ŋinigaari ŋasuwa ŋuna ekamanakina anenilapat a igaari ka alosepyon,

29 ewuanakinitae kidiŋ ŋasuwa a ŋigaari a ŋul ŋitorubei a ŋiŋatunyo a ŋimoŋin ka ŋulu a Ŋikerubim. Ewuanakinitae nasuwa ŋuna alokwap ka ŋuna alokidiama ŋitorubei a ŋiŋatunyo ka ŋulu a ŋimoŋin, aya daŋ nen ŋitorubei ŋulu a ŋakwii ŋulu ayeanakinitae ilugilugitoe ŋasuwa neni iwasi.

30 Ayakar ŋinigaari ŋakejen ŋaomwon ŋuna etiyaunitae a eburonis ka ŋasuwa ŋaarei ŋuna erimyoto ŋakejen ŋuna etiyaunitae a eburonis. Aya lokoonae ŋuluomwon a ŋinigaari ŋawoeta ŋuna ka abesen. Ewuakinitae ŋitorubei a ŋakwii nawaetin a ŋawoeta aŋun.

31 Etiyakinitae tooma ŋinigaari awoet a abesen ŋina luluŋ, ŋina aapiyarit acukul emita. Aluluŋ ŋawoeta ŋun alokidiama, ido aapiyarit alolomu kec alotooma emita. Ecienakinitae ŋinawoet ŋitorubei, ayakatar ŋawoeta ŋiwaetin ŋulu eriyan.

32 Ayakasi ŋakejen kwap ŋikelyo ŋulu alokwap ŋinigaari erepakinitae ŋigaari ŋasuwa ŋuna irimyoto ŋakejen, ido aapiyarit alolomu a ŋinakeju a igaari emita.

33 Etiyatae ŋakejen ŋun, esibit ŋuna ka agaari a ŋina iritae a ŋaŋolei; ayakasi ŋasuwa ŋuna irimyoto ŋakejen, ayai ŋasuwa ŋun neni luluŋ, aya ŋipagi ka aya ŋaabwa neni eenio ŋipagi alokidiŋ akeju etiyaunitae ŋiboro ŋul daadaŋ a ŋasuwa a ŋuna arae ŋasimito.

34 Ewuakinitae ŋadaketa ŋaomwon lokoonae ŋuluomwon a ŋinigaari, emiidikinitae ŋadaketa nigaari imorikina erae asuwat apei.

35 Ayai kidiama igaari neni aeniunit ŋiwaetin daadaŋ, toapiyarite adapalu atutubet a emita. Atapakina ŋawoeta ka ŋikelyo nigaari arae ibore ipei.

36 Kicieanak Iram ŋitorubei a Ŋisubuna a ŋulu a ŋabebenuk, a ŋiŋatunyo ka ŋulu a ŋikito a ŋiŋolya nawoeta, lokelyo ka neni alapat daadaŋ a nigaari, ido kiwuanak ŋitorubei a ŋakwii kisiryam cib.

37 Arae ŋol epite ŋolo etiyaunitere ŋigaari ŋulutomon ŋul. Etiyatae ikes daadaŋ a eburonis, ido ariyan alotyae ka ekwaan alopite a ŋolo etiyatere.

38 Kitiyau Iram ŋabapwa ŋatomon a eburonis; apedoryo akilelebikin ŋinabapu ŋilitae ŋamiae ŋakanikauni a ŋatomonikanikauni, ido aapiyarit alolomu a ŋinabapu ŋimitae ŋiarei; ŋabapwa ŋun ŋunatomon, arae ŋuna a ŋigaari a ŋulutomon, a ŋinigaari abapu apei.

39 Kiwuak Iram ŋigaari ŋul ŋikan lowae ŋolo alo Kwap Akai ka Akuj, kiwuak ŋikan lowae ŋolo alo Kuju. Kiwuak etorube ŋolo ka anam lokoona ŋolo ayai Kwap-Kide Akai ka Akuj.

40 Abu daŋ Iram kitiyau ŋabapwa, ŋikitiyoi ka ŋabakulei. Aŋun, abu iŋes kirikak etic daadaŋ ŋolo etiyae alo Kai ke Ekapolon aŋuna a erwosit Solomon.

41 Abu Iram kitiyau ŋipirin ŋuluarei ŋul ka ŋabakulei ŋunaarei ŋun ŋuna ewuakinitae nakyes a ŋipirin a ŋul ta ŋiriko ŋuluarei ŋulu elogilogitae akisibusya ŋabakulei ŋuna ayeanakinitae nakyes a ŋipirin;

42 Kitiyau Iram ŋitorubei a ŋaraito a ekitoe ŋamiae ŋaomwon akisibusya ŋiriko ŋul ŋiarei, kiwuak ŋilaino ŋiarei ŋulu a ŋitorubei a ŋaraito neni a ŋolorikot akisibusya ŋabakulei ŋuna ayekinitae nakyes a ŋipirin.

43 Kitiyau Iram ŋigaari ŋitomon ka ŋabapwa ŋatomon ŋuna ewuakinitae kidiama ŋigaari;

44 kitiyau daŋ etorube ka anam epei ka ŋitorubei a ŋimoŋin ŋitomon ka ŋiarei, ewuakinitae ŋitorubei ŋul kwap etorube ka anam.

45 Kitiyau Iram ŋamoti, ŋikitiyoi ka ŋabapwa. Ŋiboro ŋul daadaŋ ŋulu abu Iram kitiyau aŋuna a Solomon erae ŋulu a Akai a Ekapolon, arae ŋulu etiyaunitae a eburonis a ŋolo epwasitae.

46 Aponi ŋiboro ŋul daadaŋ kitiyaunae anadipo a ŋina a aŋolol Yorodan alokidiŋ Sukos ka Saresan ikwapei alimunitor erwosit Solomon.

47 Abu Solomon kitiyau ŋiboro ŋulu elalak nooi; aŋun, aponi nyeyenun apotis a eburonis, a ŋolo keponi kisitiyae.

48 Aŋun, abu Solomon kitiyau ŋiboro lu daadaŋ ŋulu aya Kai ke Ekapolon: Namuroet ŋina etiyaunitae a egolid, emesa ŋolo etiyaunitae a egolid ŋolo arae ŋolo a ŋamugati a ŋuna ka ayakau a ŋina a Akuj,

49 ŋawoeta a ŋitaae ŋuna etiyaunitae a egolid bon, aya ŋakan lowae ŋolo alo Kwap, ŋakan lowae ŋolo alo Kuju, toya kiŋaren akibois ŋina asegan. Kitiyau a egolid ŋatur, ŋitaae ka ŋasuwa ŋunaridet ŋatotol;

50 kitiyau a egolid ŋiboro lu: ŋikopoi, ŋasuwa ŋuna kituduŋeet ŋitaae, ŋabapwa, ŋabakulei ŋuna ke ekinyate ka ŋikalaae ŋulu edakere ŋatotol ŋuna enokete. Kitiyau a egolid ŋipetae a ŋipukei a ŋulu a akibois a ŋina Asegan ka ŋulu a ŋipukei a akibois a ŋina Asegan nooi ta ŋulu a ŋipukei a Namuroet alo Kai ka Akuj.

51 Aŋun, abu erwosit Solomon kirikak etic keŋ ŋolo etiyaa Akai ke Ekapolon, ekaku, yau iŋes Kai ŋin ŋiboro lu ŋulu sek keris papa keŋ Daudi kitaleiyo: Esilipa, egolid ka ŋiboro ŋice, kiŋadak ikes lositowae ŋulu a Akai ka Akuj.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan