Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Ŋirw. 22 - Ebaibul


Kimorikinos Isirael ka Yudaya akitijiore Aram
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 18:1-11 )

1 Apotu Isirael ka Aram yaa ŋikaru ŋiuni pa ejiete.

2 Nai alokaru a ŋolo a ŋiuni, abu Yeosapat erwosit ŋolo a Yudaya totiyaun, kilaar neni a erwosit a Isirael.

3 Kiŋit erwosit a Isirael ŋikapolok a akwap keŋ tema, “Nyiyenete mono iyes atemar erae akwap a Ramos-Gilead ŋina yok, ido emam ŋadi itiyao iwon akinyakun iŋes aneni a erwosit ka Aram a?”

4 Kiŋit erwosit a Isirael Yeosapat tema, “Ipedori iyoŋ arukor ka ayoŋ akitijiore ŋituŋa ŋulu eyakasi Ramos-Gilead a?” Toboŋok Yeosapat erwosit a Isirael tema, “Ikirae iwon ŋipei, erae ŋituŋa kaŋ ŋulu kon, erae ŋaŋolei kaŋ ŋuna kon.”

5 Abu daŋ Yeosapat tema neni a erwosit a Isirael tema, “Kiŋitu mono ŋuna ebala Ekapolon.”

6 Aŋun, abu erwosit a Isirael tonyarau ŋikadwarak ŋulu aapikinit ekimar kec ŋamiae ŋaomwon, kiŋit ikes tema, “Ekokini ai? Alosi akitijiore ŋituŋa a Ramos-Gilead, kori nyalosi?” Toboŋokis ikes temasi, “Ape, anerae ikinyakakini Ekapolon iyoŋ Ramos-Gilead.”

7 Nai abu Yeosapat kiŋit erwosit a Isirael tema, “Mam mono ekadwaran a Ekapolon eyai ne ŋolo epedorere iwon akiŋitunia ŋakiro nu a?”

8 Toboŋok erwosit a Isirael Yeosapat tema, “Eyai ekile epei ŋolo ikipedorya iwon akiŋitunia ŋuna ebala Ekapolon, erae ekiro keŋ Mikaia, lokoku a Imela. Nai nyacamit ayoŋ ekile ŋol, anerae nyedwarenene iŋes ŋakiro ŋuna eketalakarito ayoŋ, edwari ŋuna a ŋican bon.” Tema Yeosapat, “Nyemaikina erwosit irworo ŋakiro ŋuna ikote ŋun.”

9 Tonyarau nai erwosit a Isirael epei a ŋikapolok a akwap keŋ tema, “Yau atipei Mikaia lokoku a Imela laalo.”

10 Apaki ŋin, anapito erwosit a Isirael ka erwosit a Yudaya ŋilowi ŋulu ka apolou, kiboiyete analapatu a ŋina alotooma epuke ŋolo ke etaun, alokicoloŋo kec a ŋulu ka apolou, ayai alapatu ŋin lopuke a etaun Samaria, ido apotu ŋikadwarak daadaŋ todwara a nen alokiŋaren kec.

11 Apaki ŋin, keris Sedekia lokoku a Kenaana kitiyau ŋamomwar a ŋasuwa, ido abu iŋes tema, “Ebala Ekapolon, ‘A ŋamomwar a nu, itiji iyoŋ ŋituŋa ka Aram akitodol ŋina imunyarya.’ ”

12 Apotu ŋikadwarak ŋuluce daadaŋ todwara ŋakiro ŋunapei ŋun temasi, “Ape, kitijik ŋituŋa a Ramos-Gilead, ireuni iyoŋ ikes, anerae einakini Ekapolon Ramos-Gilead neni kon a erwosit.”


Tolimok Mikaia erwosit ŋol atemar ikilounio
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 18:12-27 )

13 Tema ekiyakia ŋolo eyakitae anyarare Mikaia neni a Mikaia ebe, “Kiira nu, ikwaan ŋakiro ŋuna erwor ŋikadwarak ŋuluce, erae ŋuna italakarito erwosit, kirwor iyoŋ daŋ ŋakiro ŋuna ikwaan ka ŋuna kec, ŋuna italakarito erwosit.”

14 Nai tema Mikaia neni keŋ, “Ikwapei eyarya Ekapolon erwori ayoŋ ŋuna akalimokini Ekapolon ayoŋ.”

15 Ani kedolu iŋes neni a erwosit, kiŋit erwosit iŋes tema, “Mikaia, elosyo isua akitijiore ŋituŋa a Ramos-Gilead, kori nyikilosi?” Toboŋok Mikaia iŋes tema, “Apesi kitijikisi ikes, kilou; einakini Ekapolon Ramos-Gilead neni kon a erwosit.”

16 Nai abu erwosit kiŋit iŋes tema, “Ŋakisikoŋiet ŋayai emaikina ayoŋ ekesikoŋ iyoŋ, ikotere ikilimok iyoŋ ayoŋ ŋuna a kire alokiro ke Ekapolon?”

17 Tolimok nai Mikaia iŋes tema, “Abu ayoŋ eŋolik ŋituŋa a Isirael daadaŋ ielar lokamukumukui ikwa ŋamesekin ŋuna emam ekeyokon; ido abu Ekapolon tema, ‘Mam lu ekapolon kec; itemokino ikes tolot ŋinituŋanan lore keŋ a ekisil.’ ”

18 Tema erwosit a Isirael neni a Yeosapat, “Pa mono akalimokinit ayoŋ iyoŋ atemar mam ŋakiro ŋuna ajokak ŋuna edwari iŋes aŋuna kaŋ mati ŋuna a ŋican bon a?”

19 Tema nai Mikaia neni keŋ, “Kiira ŋakiro ke Ekapolon nu, abu ayoŋ eŋolik Ekapolon iboi alokicoloŋ keŋ a ŋolo ka apedor, ewuasi ŋimalaikan ŋulu anakuj daadaŋ irimokinito iŋes kidiŋ aloteten ka alokedyeny keŋ.

20 Tema nai Ekapolon, ‘Ŋae epedori amodiyar Aab lojie ikotere elosi toarae alo Ramos-Gilead?’ Tolimu nai emalaika epei ŋakiro ŋace, ido tolimu ece ŋace,

21 akitodol ŋina abunio etau kiŋaren towo alokiŋaren Ekapolon tema, ‘Amodiyari ayoŋ iŋes.’

22 Kiŋit Ekapolon iŋes tema, ‘Ikwaani?’ Toboŋok etau tema, ‘Alosi ayoŋ oinak ŋikadwarak ka Aab daadaŋ kirworo alyokonu.’ Tema Ekapolon, ‘Ape tomodiya iŋes. Ipedori iyoŋ amodiyar iŋes.’ ”

23 Toŋetak Mikaia ŋakiro keŋ ebala, “Erae ŋakiro nu ŋuna atakanut, adau Ekapolon akituruwor ŋikadwarak kon ŋulu irworosi alyokonu neni kon. Nai alimu Ekapolon elope atemar iryamuni iyoŋ ŋican.”

24 Tolot nia Sedekia lokoku a Kenaana neni a Mikaia, kibap iŋes lokeli, kiŋit tema, “Ai etori Etau ke Ekapolon aneni kaŋ ebuni akisirwor iyoŋ?”

25 Toboŋok Mikaia iŋes tema, “Iyenuni iyoŋ ŋakiro nu akoloŋit ŋina ilosyo iyoŋ akiŋop nagule ŋina alokidiŋ akai.”

26 Tonyarau Aab epei a ŋikapolok a akwap keŋ tema neni keŋ, “Ape ya Mikaia, kinyaka neni ka Amon a ekapolon a etaun ka neni a Yoas a lokoku a erwosit.

27 Tolimok ikes atemar, ŋakiro ŋuna irworo erwosit ikes nu, ‘Kiwuakisi etuŋanan lo lojera, inanakis iŋes ŋamugati ŋuna ekudyoko kimuj ka ŋakipi ŋadikudyo, akitodol ŋina aboŋunio ayoŋ alojie emam ŋace.’ ”

28 Tolimok Mikaia iŋes tema, “Ani kire kiboŋu iyoŋ alojie emam ŋace, iŋes atemar nyirworo Ekapolon neni kon aneni kaŋ.” Toropak iŋes erwor keŋ tema, “Kiirasi ŋituŋa daadaŋ ŋakiro ŋuna adau ayoŋ alimun!”


Kilounae Aab ka toarae
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 18:28-34 )

29 Ekaku, apotu erwosit a Isirael ka Yeosapat erwosit ŋolo a Yudaya kitipeiyosi Ramos-Gilead.

30 Tema erwosit a Isirael neni a Yeosapat, “Anapi ayoŋ etusubuna ecaryoit alosi lojie, nai emaikina iyoŋ tonap ŋilowi kon ŋulu ka apolou.” Abu nai erwosit a Isirael kitusubun ecaryoit, ido tolot lojie.

31 Apaki ŋin, keris erwosit ka Aram kelimoki ŋikapolok a ŋasigarya keŋ ŋatomoniuni ka ŋiarei ŋulu a ŋagaari aŋuna iritae a ŋaŋolei ebe, “Nyilot akitijiore ituŋanan idio nai erwosit ŋolo a Isirael.”

32 Ani iŋolikinete ŋikapolok ŋulu ameto ŋagaari ŋuna eritae a ŋaŋolei ŋul Yeosapat, temasi, “Erae lo kire erwosit a Isirael.” Aŋun, apotu ikes toloto akitijiore Yeosapat; kiworou Yeosapat.

33 Ani eyenunete ŋikapolok ŋul atemar meere ŋol erwosit a Isirael, toboŋosi kimyekis akiwuapit Yeosapat.

34 Nai kebu esigarit epei ŋolo ka Aram topeto ekaleleŋeleŋet keŋ kicwanya Aab, toŋicar aloboro a ŋulu ke ejie a ŋulu anapit iŋes, togum iŋes. Tema erwosit neni a ekameton agaari keŋ, “Kibelekin, yaarae ayoŋ alojie, anerae akawani ayoŋ.”

35 Tomwanu ejie akoloŋit ŋin, torubak erwosit iboi anagaari keŋ igaŋitae iŋoliyarit neni ayakasi Ŋiramean. Toleleyasi ŋaokot keŋ aneni agumitae iŋes pena nagaari, ani edoli eboŋ, kiridak iŋes.

36 Ani edoiyori akoloŋ, kiorwout ŋasigarya a Isirael temasi, “Toboŋo ŋolokile lotaun keŋ ka toboŋo ŋolokile nakwap keŋ.”

37 Aŋun, abu erwosit a Isirael totwana, ido aponi yaunae iŋes Samaria tonukae nen.

38 Kilota ikes ŋaokot anagaari anakare a ŋina ayai Samaria; tomeo ŋiŋwoko ŋaokot keŋ, kiloŋaros ŋamalaae a ŋakipi a ŋuna enyalal ka ŋaokot keŋ, lopite ŋolo sek alimunitor Ekapolon anakirot keŋ.

39 Ŋiticisyo nai ka Aab ŋuluce daadaŋ ka ŋuna daadaŋ etiyat iŋes, ŋakiro ka akai a ŋina adukit iŋes a ŋikyal a ŋitome, ŋuna a ŋitaunio a daadaŋ a ŋulu kebu iŋes toduk, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Isirael.

40 Abu Aab totwana, tonukae akuwan keŋ neni anukitae atapapaa keŋ; ido abu lokoku keŋ Akasia kilunyokin lokicoloŋ keŋ kipuka Isirael.


Kipuka Yeosapat Yudaya
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 20:31-37 , 21:1 )

41 Alokaru a ŋolo a ŋiomwon ipukat Aab Isirael, abu Yeosapat lokoku ka Asa toruwor erwosit ŋolo a Yudaya.

42 Arae Yeosapat ŋikaru ŋatomoniuni ka ŋikan isyakini akipuka, ido abu iŋes kipuka Yudaya alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋikan. Arae ekiro a toto keŋ Asuba, nakoku a Sili.

43 Abu iŋes kiwuap ŋuna etiyae papa keŋ Asa; pa abu iŋes kimyek akiwuapit akitiya ŋuna iyookino alokiŋaren Ekapolon. Nai pa abu iŋes tolema ŋakiboisyo ŋunakilipet ŋakujo, ŋakiboisyo ŋuna adukitoe neni amukur, ido arubakinito ŋituŋa emuroete a nen ka eayeneneete ekinyate akicunyakin anakiboisyo a ŋunamukur a ŋun.

44 Abu Yeosapat torubak isilito ka erwosit ŋolo a Isirael.

45 Ŋiticisyo nai a Yeosapat ŋuluce daadaŋ ka ŋuna ka arwonu keŋ ta epite ŋolo abunio iŋes kitijio ŋimoe keŋ, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Yudaya.

46 Abu Yeosapat tomunya ŋimalaae daadaŋ ŋulu edoŋito nakwap ŋin alorwa ka Asa, ŋulu etiyanakinete ŋakujo anakiboisyo a ŋunamukur.

47 Apaki ŋin, mam erwosit ayai Edom, arae ŋolo atupit Yeosapat iŋes apolokinit akwap ŋin.

48 Abu Yeosapat kitiyau ŋameeli ŋuna kicurutaet ŋuna ekwaan ka ŋuna alo Tarisis, ikotere elosete Opir akiom egolid, nai apotu nyelot, anerae kepotu ŋameeli tobwaŋabwaŋaar edolete Esion-Geber.

49 Apaki ŋin, tema Aasia lokoku ka Aab neni a Yeosapat, “Kimyek ŋiketiyak kaŋ toloto a ŋameeli ka ŋiketiyak kon.” Nai abu Yeosapat toŋer ŋakiro ŋun.

50 Ekaku, abu Yeosapat totwana ikwapei atapapaa keŋ, ido aponi tonukae lotaun a Daudi neni anukitae atapapaa keŋ. Abu Yeoram lokoku keŋ kilunyokin lokicoloŋ keŋ kipuka Yudaya.


Kipuka Aasia Isirael

51 Alokaru a ŋolo a ŋitomon ka ŋikanikaarei ipukat Yeosapat Yudaya, kisyak Aasia lokoku ka Aab akipuka Isirael alo Samaria. Abu iŋes kipuka Isirael ŋikaru ŋiarei.

52 Abu iŋes kitiya ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon, kiwuap ŋuna ewuapito papa keŋ ka toto keŋ ta ŋuna ewuapit Yeroboam lokoku a Nebat; ŋolo abu torikok Ŋisirael nasecit.

53 Abu kitiyanak Baal ka kilip neni keŋ ka abu kitoŋo Ekapolon Akuj a Ŋisirael lopite ŋolopei kebunio papa keŋ kitiyaa.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan