1 Ŋirw. 21 - EbaibulEmanikor a Nabos ŋolo ke Epiini 1 Ekaku ŋun, totakanut ŋakiro nu: Ayakar Eyesirelait ŋolo anyaritae Nabos emanikor ŋolo ke epiini Yesireel, diyete akai ka apukan ŋina ke erwosit ka Aab a ŋolo a Samaria. 2 Tema Aab neni a Nabos, “Inakinae ayoŋ emanikor kon ŋolo ke epiini, ikotere eturuwo ayoŋ iŋes emanikor kaŋ ŋolo a ŋidyas, anerae eapi iŋes alokai kaŋ. Ekelunyokini ayoŋ iyoŋ emanikor ece ŋolo ajokan, kori ani kejokak nu aneni kon, akainakini ayoŋ iyoŋ ŋisilipae ŋulu itemokino togyelere iŋes.” 3 Nai tema Nabos neni ka Aab, “Elipi ayoŋ atemar nyakacamak Ekapolon ayoŋ ainakin iyoŋ ibore ŋini abu ayoŋ erum aneni atapapaa kaŋ.” 4 Aŋun, abu Aab tolot lore ekililiŋat itiilito ŋakiro ŋuna alimokini Nabos ŋolo arae Eyesirelait iŋes ebe, “Mam nyakainakini ayoŋ iyoŋ ibore ŋini abu ayoŋ erum aneni atapapaa kaŋ.” Toper iŋes alokitaada keŋ akililiŋat, towou akimuj. 5 Bu Yesebel aberu ka Aab neni kiŋit tema, “Kaanukiro ililiŋia iyoŋ Nyo nyicamitor iyoŋ akimuj?” 6 Toboŋok Aab iŋes tema, “Erae aŋuna abunio ayoŋ eŋisya Nabos ŋolo erae Eyesirelait ebe, ‘Togyelakinae ayoŋ emanikor kon ŋolo ke epiini, kori ani kejokak nu aneni kon kimyekinae ayoŋ ekelunyok iyoŋ emanikor ece.’ Nai tema Nabos neni kaŋ, ‘Mam nyakainakini ayoŋ iyoŋ emanikor kaŋ.’” 7 Tema Yesebel aberu ka Aab neni alokile keŋ, “Meere mono iyoŋ ipukat Isirael a? Tonyou kimuj akimuj adio, tolakar; akainakini ayoŋ iyoŋ emanikor a Nabos a Eyesirelait ŋolo ke epiini.” 8 Aŋun, abu Yesebel kigir ŋabaruwae alokiro ka Aab, ido kiwuanak neni egolokinitere ŋabaruwae ŋun ibore ŋini itoodiunit atemar erwosit igirit ŋabaruwae. Kiyakiya iŋes ŋabaruwae ŋun neni a ŋikasikou ka ŋikapolok ŋulu eboiyete ka Nabos alotaun. 9 Egirit iŋes ŋakiro nu nabaruwae ŋun, “Kiserautu akoloŋit ŋina emaikina kiredakinae akiron, ido tocunakis ŋituŋa, kisiboikis Nabos alokiŋaren ŋituŋa. 10 Tolemutu ŋikesitakinak a Nabos ŋiarei ŋulu erae ŋasyanisya, kisitakis Nabos aŋuna icenio Akuj ka erwosit; torikosi nai iyes iŋes kiŋa etaun tocaka a ŋamoru.” 11 Aŋun, apotu ŋikasikou ka ŋikapolok ŋulu a etaun a ŋolo eboiyo Nabos kitiyata ŋuna alimokinit Yesebel ikes anabaruwae a ŋuna egirakinit iŋes ikes. 12 Apotu ikes kiserata ŋuna ka akiredakin akiron ka apotu kisiboikis Nabos kiŋaren ŋituŋa. 13 Potu nai ŋikesitakinak a Nabos ŋasyanisya ŋunaarei kiboikinos epeiwae Nabos, ido kisitakis ŋasyanisya ŋun Nabos alokiŋaren ŋituŋa temasi, “Adau Nabos akicen Akuj ka erwosit.” Aŋun apotu ikes yaasi Nabos kiŋa etaun tocaka iŋes a ŋamoru. 14 Kiyakiyasi nai ikes ituŋanan alimokin Yesebel ebe, “Adaun akicak Nabos a ŋamoru, atwana.” 15 Ani iirari Yesebel atemar acaki Nabos, tolimok iŋes Aab tema, “Tonyou tolot kituruwo emanikor a Eyesirelait ŋolo ke epiini ŋolo kon, emanikor ŋolo abu iŋes towou agyelakin iyoŋ, anerae nyeriŋa Nabos eyari.” 16 Ani iirari Aab atemar atwana Nabos bon, tonyou Aab tolot lomanikor ŋolo ke epiini ŋolo ke Eyesirelait a ŋolo anyaritae Nabos, kituruwo ŋolo keŋ. Kirwor Eliya ŋakiro ka Akuj 17 Apaki ŋin abu akirot ke Ekapolon bu neni ke Eliya a ŋolo arae Etisibait ebala, 18 “Totiyaar kwap kisiryamia Aab erwosit ŋolo a Isirael, ŋolo ipukat akwap ŋin alo Samaria, adolu iŋes tokona lomanikor a Nabos ŋolo ke epiini, alot iŋes nen akituruwor emanikor ŋol ŋolo keŋ. 19 Tolimok iŋes ebe, ‘Ebala Ekapolon, idau ba iyoŋ akiar Nabos ka ituruwo emanikor keŋ ŋolo kon?’ Tolimok iŋes ebe, ‘Ebala Ekapolon, emeyete ŋiŋokwo ŋaokot kon anakibois a ŋina ameyoto ŋaokot a Nabos.’ ” 20 Kiŋit Aab Eliya tema, “Emoit kaŋ, idau iyoŋ aryamun ayoŋ a?” Toboŋok Eliya tema, “Adau ayoŋ aryamun iyoŋ; anerae ilelaki iyoŋ akitiya ŋakiro ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon. 21 Toyenu nu, acamakini ayoŋ ŋican potu neni kon, akamunyari ayoŋ iyoŋ, alemari ayoŋ aneni kon ŋituŋa ŋulusapa, ŋulu erae ŋipi ka ŋulu nyerae ŋipi alo Isirael. 22 Esikwaanikini ayoŋ ŋituŋa a ekal kon ka ŋulu a ekal a Yeroboam alokoku a Nebat ta ŋulu a ekal a Baasa alokoku ka Aija, anerae ikitoŋo iyoŋ ayoŋ ka irikok iyoŋ a Ŋisirael nasecit. 23 Irworo daŋ Ekapolon ŋakiro ŋuna a Yesebel ebala, ‘Enyamete ŋiŋokwo Yesebel alodiyete arwatata a etaun a ŋolo a Yesireel.’ 24 Enyamete ŋiŋokwo ituŋanan ka Aab daadaŋ ŋini etwanikini tooma etaun ka enyamete ŋikeny ŋulu eporete ituŋanan keŋ daadaŋ ŋini etwanikini nariet.” 25 (Kire jik, mam ituŋanan ekwaan ka Aab ŋolo abu tolelaki kitiya ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon, tocamu akiwuap ŋuna abala aberu keŋ Yesebel kitiya. 26 Abu iŋes kitiya ŋasecisya ŋuna a ŋileec nooi aŋuna abunio tolomakinia akilip neni a ŋakujo lopite ŋolo aponiata Ŋiamori kitiyata; Ŋiamori ŋulu abu Ekapolon kirita anakwap kec apaki ŋina adolunioto Ŋisirael nen.) 27 Ani iirari Aab ŋakiro ke Eliya, tocil Aab ŋilowi keŋ, tolaca, tonap ŋiguniyae; toŋer akimuj, ido toper loguniae, tolomak akilat esiliyorit itubulito ŋakiro etau. 28 Kiŋit nai Ekapolon ekadwaran Eliya tema, 29 “Idau ba iyoŋ aanyun epite ŋolo etiditeunor Aab alokiŋaren kaŋ? Aŋuna etiyaa iŋes ŋun, nyacamakini ayoŋ ŋican potu neni keŋ alorwa a ŋulu ka akiyar keŋ, nai epote ŋican ŋul lotuŋa ka Aab edoli ŋirwa ŋulu ka akiyar a lokoku keŋ.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda