1 Ŋirw. 20 - EbaibulŊijiesyo ka Aab ka ŋituŋa ŋulu ka Aram 1 Apaki ŋin, kebu erwosit Ben-Adad, ŋolo ka Aram tocunak ŋasigarya keŋ daadaŋ Ariito iŋes ka ŋirwosi ŋice ŋatomoniuni ka ŋiarei ka ayakatar ikes ŋaŋolei ka ŋagaari ŋuna eritae a ŋaŋolei. Toloto Ben-Adad ka ŋirwosi ŋul akirem Samaria. Kirikaut ikes Samaria toremo. 2 Tosodi nai Ben-Adad kiyakiya ŋituŋa lotaun neni ka Aab a erwosit a Isirael alimokin iŋes ebe, “Ŋakiro a Bena-Adad ikes nu, 3 ‘Erae tokona esilipa kon ka egolid kon ŋolo kaŋ, ŋaberu kon daadaŋ ŋuna ebusak ka ŋidwe kon erae ŋulu kaŋ.’” 4 Toboŋok erwosit a Isirael iŋes tema, “Ikwapei ilimunio iyoŋ ekapolon kaŋ, okoe erwosit, arae ayoŋ ŋolo kon kaapei ka ibore daadaŋ ŋini erae ŋini kaŋ.” 5 Toboŋosi nabo ŋituŋa ŋul neni ka Aab temasi, “Ŋakiro a Ben-Adad ikes nu, ‘Abu ayoŋ eyaku ŋituŋa neni kon abal emaikina iyoŋ iyau neni kaŋ esilipa kon ka egolid kon, ŋaberu kon ka ŋidwe kon; 6 nai moi taparacu ŋisaae lupei lu, eyakuuni ayoŋ ŋiketiyak kaŋ neni kon, kiwarut ka tolemut alokai kon ka anakais a ŋiketiyak kon ŋiboro daadaŋ ŋulu ejoikinete ikes, ido yaasi.’ ” 7 Tonyarau erwosit a Isirael ŋikasikou daadaŋ anakwap a ŋin tema neni kec, “Kiirasi mono iyes epite ŋolo iwaritor Ben-Adad, anerae abu iŋes kiyaku ŋituŋa neni kaŋ aomun ŋaberu kaŋ, ŋidwe kaŋ, esilipa kaŋ ka egolid kaŋ; ido abu ayoŋ nyawounia ŋul.” 8 Toboŋokis nai ŋikasikou ka ŋituŋa daadaŋ iŋes temasi, “Nyipupok nabo ŋakiro keŋ, kori nyicamu ainakin iŋes ibore ŋini iŋita.” 9 Aŋun tema Aab neni a ŋulu eyakuunit Benadad, “Tolimokisi ekapolon kaŋ erwosit ebe, ‘Ibore daadaŋ ŋini ibu iyoŋ ikiŋit ayoŋ eketiyan kon ekiŋaren, akainakini ayoŋ iyoŋ, nai ŋini iŋita iyoŋ tokona, nyakaini ayoŋ iyoŋ.’” Toboŋosi ŋituŋa ŋul neni a Ben-Adad tolimokis iŋes ŋakiro ŋun nabo. 10 Kiyakia nai Benadad akirot ace neni ka Aab tema, “Kitiyata ŋakujo neni kaŋ ŋuna aronok, nai nooi, erae kidoŋ Samaria ibore idio ŋini ilelebun tari akan, ŋini eryamuni ŋinituŋanan aŋasigarya kaŋ.” 11 Toboŋok erwosit a Isirael iŋes tema, “Tolimokisi iŋes ebe, ‘Emaikina ituŋanan kiturokin kedau akibwaŋ ŋimoe.’ ” 12 Ani iirari Ben-Adad ŋakiro ŋun, eriŋa ematasi aloeema ka ŋirwosi ŋulu ariito, tolimok Ben-Adad ŋikilyok ŋulu ewuapito anapolou iŋes tema, “Tolot ŋinituŋanan neni emaikina kitijio ŋimoe.” Toloto ikes nen etenito akirem etaun. Kilou Aab Ben-Adad 13 Apaki ŋin, bu ekadwaran neni ka Aab a erwosit a Isirael tema neni keŋ, “Ebala Ekapolon ebe, ‘Ite iyoŋ ŋasigarya ŋuna alalak nu a? Ekemyekini ayoŋ iyoŋ kilou ikes nakoloŋit na, ido iyenuni iyoŋ atemar arae ayoŋ Ekapolon.’ ” 14 Kiŋit Aab iŋes tema, “Ŋae itiyakini ŋakiro ŋun?” Toboŋok ekadwaran ŋol tema, “Ekapolon irworo ebe, ‘Itiyakinete ŋisorok ŋulu itopolooritae anakwapin a akwap kon ŋun.’ ” Kiŋit nai Aab iŋes tema, “Ŋae isyakini akitijikin ŋinice?” Toboŋok iŋes tema, “Iyoŋ.” 15 Aŋun, tonyarau Aab ŋisorok ŋulu etopolooritae anakwapin a akwap keŋ, ŋikilyok ŋamiae ŋaarei ka ŋatomoniuni ka ŋiarei. Kedau acunakin ŋul, tonyarau Ŋisirael ŋuluce daadaŋ, arae daadaŋ ŋalipyo ŋakanikaarei. 16 Torotokis ŋisorok ŋul edoli kidiŋ apaaran, apaki ŋina amatatar ka ameratar Ben-Adad aloeemae kec, kaapei ka ŋirwosi ŋulutomoniuni ka ŋiarei ŋulu ariito ka iŋes. 17 Kiŋareno ŋisorok ŋulu etopolooritae anakwapin a akwap ka Aab. Nai keris Ben-Adad kiyakiya ŋirototin ŋulu apotu toboŋut temasi neni keŋ, “Alomut ŋikilyok kiŋa alo Samaria.” 18 Tema Ben-Adad, “ Ani kelomunito ikes kiŋa aŋuna ke ekisil, kikamutu ikes eyarete; ani kelomunito ikes aŋuna ke ejie, kikamutu ikes eyarete.” 19 Nai keris ŋisorok ŋulu etopolooritae anakwapin a ŋuna epukat Aab kelomut kiŋa alotaun kaapei ka ŋisigarya ŋuna arukito ka ikes. 20 Toar ŋinituŋanan a ŋisorok a ŋul ekile ŋolo ajioto iŋes; tobwaŋa Ŋiramean, kirita Ŋisirael ikes. Nai abu Ben-Adad erwosit ka Aram tosi edokit aŋole, tosiwa ka ŋasigarya ŋuna ewuapito iŋes. 21 Kicodo erwosit a Isirael, kitijik Ŋiramean ŋulu adokito ŋaŋolei ka ŋagaari, toreu Ŋiramean, toar ŋulu alalak. 22 Ekaku, bu ekadwaran neni a erwosit a Isirael tema, “Ape, tocunak ŋasigarya kon, toyenu ejok ŋuna emaikina iyoŋ kitiya, anerae ani moi iceere ebuni nabo erwosit ka Aram akirem iyoŋ.” Kilounae Ŋiramean 23 Tolimokis ŋiketiyak a erwosit ka Aram erwosit kec temasi, “Eya ŋakujo a Ŋisirael lomukura, ŋakiro ŋun aponiata Ŋisirael togogoŋioto akilo iwon; nai ani kikitijik iwon ikes aneni emam ŋimukura, kire jik, ikigogoŋior iwon akilo ikes. 24 Kitiya daŋ nu: Tolema ŋirwosi daadaŋ anarikit ŋikajiok, ido kilunyok ŋikarikok ŋice. 25 Tolemu daŋ ŋikajiok ŋice ŋulu ilunyokin neni a ŋulu aponi toarae, tolemu ŋaŋolei ka ŋagaari; kilunyok neni aŋuna ibu iyoŋ totwania, etijioto nai iwon ikes aneni emam ŋimukura. Kire jik, ikigogoŋior iwon akilo ikes.” Tocamu erwosit ŋolo ka Aram ŋakiro a ŋiketiyak keŋ, ido abu kitiya lopite ŋolo alimokinitere. 26 Ani iceere, tonyout Ben-Adad ka Ŋiramean, toloto Apek akitijiore Ŋisirael. 27 Apaki ŋin, apotu Ŋisirael daŋ tocunakinos. Ekaku kerotokis ikes akimuj, apotu tolot akitijikin Ŋiramean, kiboikin ajore a Ŋisirael esibit iboi ŋisipanin a ŋamee ŋiarei kiteos ka Ŋiremeam ŋulu eleleba neni atukokina ikes a nen. 28 Bu ekile ŋolo arae ituŋanan ŋini ka Akuj diyete neni ayai erwosit a Isirael tema, “Ebala Akuj, ‘Aŋuna etamyata Ŋiramean atemar erae Ekapolon Akuj ŋina eyai lomukura, meere Akuj ŋina eyai neni emam ŋimukura, akajalakini ayoŋ iyoŋ ajore na ŋina alalan ŋin toar, ido nai iyenuni iyoŋ atemar arae ayoŋ Ekapolon.’ ” 29 Kiboiyoto ikes a nen aneni eteotor ŋirwa ŋikanikaarei. Ani edoli akoloŋit ŋina a ŋakanikaarei, kisyakis ikes ajikin; toara Ŋisirael akoloŋit ŋin Ŋiramean ŋalipyo amiat ŋulu pa adokito ŋaŋolei, kori ŋagaari, 30 toema ŋuluce tolomasi Apek; toritakin arwatata neni a ŋikilyok a ŋalipyo a ŋatomoniarei ka ŋakanikaarei a ŋulu alomarete Apek. Abu Ben-Adad daŋ toem, toloma lotaun akiŋop. 31 Tolimok epei a ŋiketiyak keŋ iŋes tema, “Topupok, adaun isua akiirar atemar isyonioko ŋirwosi ŋulu a Isirael, tocamakinae isua oloto neni a erwosit a Isirael ikinapit ŋiguniyae anacirin ka ŋaunoi anakyes. Acepakinyikiari iŋes iyoŋ.” 32 Toloto ikes neni a erwosit a Isirael enapito ŋiguniyae anacirin ka ŋaunoi anakyes temasi, “Ebala eketiyan kon Ben-Adad, ‘Kimyekinae kareca nyikiar.’ ” Toboŋok erwosit ŋol ikes tema, “Eriŋa iŋes eyari a? Erae iŋes lokaato kaŋ.” 33 Topupokis ŋikilyok ŋul ŋakiro a erwosit, tonirasi ikes ŋakiro keŋ atipei temasi, “Ee, erae Ben-Adad lokaato kon.” Tema erwosit neni kec, “Apesi yautu iŋes.” Aŋun, abu Ben-Adad bu neni ka Aab; kitodoka Aab iŋes nagaari. 34 Tema Ben-Adad neni ka Aab, “Ekenyakakini ayoŋ iyoŋ ŋitaunio ŋulu abu papa kaŋ ya aneni a papa kon; ipedori iyoŋ akiwuakin Damasko ŋimaketa kon, lopite ŋolo abunio papa kaŋ kiwuakinia ŋimaketa Samaria.” Toboŋok erwosit a Isirael tema, “Ekemyekini ayoŋ iyoŋ tolot aŋuna a ŋakiro a ŋuna acamunoi iwon a ŋun.” Aŋun, apotu Aab tocamunos ka Ben-Adad, kimyekinae nai Ben-Adad tolot. Kitoronia ekadwaran Aab 35 Anakirot a ŋina alimunit Ekapolon, abu epei a ŋikadwarak tolimok ŋoloce tema, “Toarae kareca ayoŋ!” Nai abu ŋol towou akiar iŋes. 36 Tema iŋes neni keŋ, “Aŋuna iwounia iyoŋ akiirar etoil ke Ekapolon, apaki ŋina etyakare iwon, ikiari iyoŋ eŋatuny.” Ani kire etyakasi ikes, kiryamunos ekile ŋol ke eŋatuny, toar eŋatuny iŋes. 37 Toryamu nabo ekadwaran ŋol ekile ece tema, “Toarae kareca ayoŋ!” Aŋun, abu ekile ŋol towan iŋes. 38 Torotok nai ekadwaran a nen tolot diyete erot akidarit erwosit. Totorok arac nakonyen keŋ kitusubun meere ekadwaran. 39 Ani itoruni erwosit nen, kikalou iŋes neni a erwosit tema, “Abu ayoŋ eketiyan kon olot oloma lojie ŋolo apolon nooi; a nen, abu esigarit toboboŋ yau ekile ŋolo kikamunio alojie neni kaŋ tema, ‘Kitee ekile lo; ani kelot, elemaryo akiyar kon aŋuna ka akiyar keŋ, kori ani kelemar akiyar kon, itaci iyoŋ etalantait epei ŋolo ke esilipa.’ 40 Ani eriŋa ayoŋ eketiyan kon eida etiyae, kebu ekile ŋol tolot.” Tolimok erwosit a Isirael iŋes tema, “Itubokin iyoŋ bon, iyoŋ elope ilimu ŋun.” 41 Tolaca nai iŋes arac atipei anakonyen keŋ. Toyen erwosit a Isirael iŋes erae epei a ŋikadwarak. 42 Tolimok ekadwaran ŋol erwosit tema, “Ebala Ekapolon ‘Idau iyoŋ akimyekin Ben-Adad ŋolo acamit ayoŋ totwana. Aŋun, itwani iyoŋ kilunyokin lorot keŋ.’” 43 Torotok erwosit a Isirael tolot lowae ŋolo ke ere keŋ ekililiŋat ka itiilito ŋakiro, bu iŋes tari Samaria. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda