1 Ŋirw. 2 - EbaibulKisirwor Daudi Solomon 1 Ani eapuunete ŋirwa ŋulu iridakinia Daudi, Kisirwor Daudi lokoku keŋ Solomon tema, 2 “Aapuu ayoŋ anyoun anakwap ana lopite ŋolo enyoununuyoto ŋituŋa daadaŋ. Togogoŋ, totitiny ka 3 kiwuap ŋuna ikicik Ekapolon Akuj kon, tolosi alorotin keŋ ka kiwuap ŋikisila keŋ, ŋakiciketa keŋ ka ŋuna etubunit iŋes ka ŋakiteyenikineta keŋ, lopite ŋolo igiritere Lokisila a Moses, ikotere nai irereŋier iyoŋ anakiro a daadaŋ a ŋuna itiyae iyoŋ ka aneni daadaŋ ilosi iyoŋ. 4 Nen nai isiyookinio Akuj akirot keŋ ŋina abu ekeik ayoŋ ebala, ‘Ani kiyok ŋiletok kon epite ŋolo eyaryata, toyarete eketopoloorito ayoŋ erae ŋulu ikinyoma alotai kec a daadaŋ ka anakiyar kec a daadaŋ, nyikipiyori iyoŋ aryamun ekile ŋolo iboikin lokicoloŋ kipuka Ŋisirael.’ 5 “Nabo daŋ iyeni iyoŋ ŋakiro ŋuna abu Yoab lokoku Aseruya kitiya neni kaŋ, epite ŋolo abunio iŋes kisicania ŋikarikok ŋuluarei, ŋulu a ajore a Ŋisirael. Ikes Abiner lokoku a Ner ka Amasa lokoku a Yeser, ŋulu abu iŋes toar. Abu iŋes tobuko ŋoakot kec ŋirwa ŋulu esilitere, aŋuna ka akinyaŋia ŋoakot ŋuna aris kebukor apaki ŋina ajiere ido abu kitereŋ a ŋaokot a ŋun arokoba ŋina anapit iŋes anacir ka ŋamuk ŋuna anapit iŋes. 6 Nai tokona, kitiya neni keŋ lopite ŋolo iyenia iyoŋ, nai nyimyek Yoab tonukae a ekisil. 7 Kitoodiu arimao kon neni a ŋisapa a Barisilai a ŋolo alo Gilead, kimyek ikes toruwor ŋipei a ŋulu imujete ka iyoŋ alomesa kon, anerae apotu ikes ekesiryamut ayoŋ apaki ŋina aemitor neni alokaato kon Abusalom. 8 Toyenu daŋ atemar irukito iyoŋ ka Simei lokoku a Gera a ŋolo ebunit alo Baurim, alokabila a Benjamin. Abu iŋes ekelam ayoŋ neni aronon nooi akoloŋit ŋina arotokinio ayoŋ Manaim; nai akoloŋit ŋina atiyaunor iŋes akisiryam ayoŋ alo Yorodan, abu ayoŋ ekoŋ neni keŋ alokiro a Ekapolon otema, ‘Nyakaari ayoŋ iyoŋ.’ 9 Aŋun, nyimyek iŋes esibit nyesecit, Irae iyoŋ ekile ŋolo ios, iyenuni iyoŋ ŋuna kitiyakina neni keŋ. Emaikina iŋes tonukae iredito ŋoakot akou keŋ ŋina aŋakorwo nin.” Atwanare a Daudi ( 1 Ŋakiro a ŋirwa 3:4 , 29:26-28 ) 10 Totwana nai Daudi iwapei ata papaa keŋ tonukae akuwan keŋ lotaun a Daudi. 11 Abu Daudi kipuka Isirael ŋikaru ŋatomoniomwon kipuka iŋes Isirael alo Eburon ŋikaru ŋikankarei ka alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniuni ka ŋiuni. 12 Aŋun, abu Solomon kilunyokin lokicoloŋ a papa keŋ a Daudi, ido abu toyeu apukan keŋ kitogogoŋ. kitogogoŋ Solomon apukan keŋ 13 Apaki ŋin, bu Adoniya lokoku ka Agis bu neni a Basiseba atoto a Solomon. Kigit iŋes Basiseba tema “Isilit iyoŋ ibunit a?” Toboŋok Adoniya tema “Ee esilit.” 14 Toropak irworo tema, “Tocamakinae ayoŋ erworikinos ka iyoŋ.” Toboŋok Basiseba tema, “Tolimu ŋuna eya.” 15 Tema Adoniya, “Iyeni roboca iyoŋ atemar arae sek apukan ŋina kaŋ, ido ayenete Ŋisirael daadaŋ atemar ayoŋ aruwor ekepukan, tokona, nyeriŋa apukan erae ŋina kaŋ, nai aruwor ŋina alokaato kaŋ. erae Ekapolon abu kituruwo apukan ŋina alokaato kaŋ. 16 Nai tokona, eyai akirot apei ŋina acamit ayoŋ akiŋit iyoŋ, nyikiŋer ca ayoŋ.” Tema Basiseba neni ka Adoniya, “Tolimu ŋuna eya.” 17 Tema Adoniya, “Okoe, kiŋit kareca erwosit Solomon okoinak ayoŋ Abisag ŋina erae Asunamit toruwor aberu kaŋ, anerae ayeni ayoŋ atemar nyeŋeri Solomon ŋuna iŋisi iyoŋ iŋes.” 18 Toboŋok Basiseba iŋes tema, “Ejok nooi; eŋisi ayoŋ erwosit ŋun aŋuna kon.” 19 Aŋun, abu Basiseba tolot neni a erwosit Solomon akirworikin ka iŋes aŋuna ka Adoniya. Tonyou erwosit kisiryam Basiseba, kijuuru itopoloorit toto keŋ, ido kitayau ituŋanan ekicoloŋ ŋolo iboikin toto keŋ, kiboikin nai toto a erwosit teten erwosit. 20 Tema nai Basiseba, “Eyai ayoŋ akirot ŋina euruwuana ŋina acamit akigit iyoŋ, nyiwou ca.” Tema erwosit neni keŋ, “Kiŋit ŋuna icamit toto, anerae nyawouni ayoŋ.” 21 Tema Basiseba, “Kimyek Abisag ŋina erae asunamit toruwor aberu ka Adoniya alokaato kon.” 22 Toboŋok erwosit Solomon toto keŋ tema, “Kaanukiro iŋitar iyoŋ Abisag ŋina erae Asunamit toruwor aberu ka Adoniya? Nyo bo nyiŋitar aŋuna keŋ apukan daŋ? Anerae erae iŋes lokaato kaŋ ŋolokiyae; nyiŋit ŋun aŋuna keŋ bon nai kiŋit daŋ aŋuna ka Abiasar a esacaradoti ka aŋuna a Yoab alokoku Aseruya a ŋulu eriitotor iŋes.” 23 Kikoŋ nai erwosit Solomon alokiro a Ekapolon tema, “Elipi kitiya Akuj neni kaŋ erono nooi tari kerae apaki ŋina aoyan, erae pa ketwana Adoniya aŋuna a ŋakiro a ŋuna iŋita. 24 A ŋakiro nai a ŋun, alokiro a Ekapolon a ŋolo eyari jik, a ŋolo ekewuaak ayoŋ aruwor erwosit elunyokin lokicoloŋ a papa kaŋ a Daudi, alokiro keŋ a ŋolo ewuaak apukan nakan kaŋ ikwapei aris kiikinia, emaikina Adoniya torae nakoloŋit na!” 25 Aŋun, abu erwosit Solomon kiyakiya Benaia lokoku a Yekoiyada; tolot Benaia, kicum Adoniya toar. 26 Tema erwosit neni ka Abiasar a esacaradoti, “Ape Anasos kai kon ŋina alomanikor kon, anerae emaikina iyoŋ totwan. Nai nyakaari ayoŋ iyoŋ apaki na, anerae ibu iyoŋ toryoŋ alokiŋaren papa kaŋ Daudi Asaduku ŋina ka Acamunet a Ekapolon a Akuj, ibu daŋ kidaŋidaŋ ŋican daadaŋ ŋulu abu papa kaŋ kidaŋidaŋ.” 27 Aŋun abu Solomon tolema Abiasar anaraakau esacaradoti a Ekapolon. Kisiyook iŋes akirot ŋina aris Ekapolon kelimu alo Silo aŋuna ke ekal a Eli. 28 Ani edolunete ŋakiro ŋun neni a Yoab a ŋolo sek ariito ka Adoniya, tari daŋ ŋina sek pa ariitotor ka Abusalom, abu Yoab tolot loeema a Ekapolon, kikam ŋamomwar a Namuroet. 29 Ani elimokinio erwosit Solomon atemar alot Yoab loeema a Ekapolon ka iboi tokona alodiyete Namuroet, kiyakiya Solomon Benaia lokoku a Yokoiyada tema, “Ape, kicum iŋes toar.” 30 Aŋun, abu Benaia tolot loeema a Ekapolon tema neni a Yoab, “Ebala erwosit iyoŋ, ‘Tolomu kiŋa.’ ” Nai abu iŋes toboŋok tema, “Mam, toarakinae ayoŋ ne.” Toboŋo nai Benaia neni a erwosit tema, “Ŋuna akaboŋoki ayoŋ Yoab ikes ŋun.” 31 Tolimok nai erwosit Benaia tema, “Kitiya ŋuna ebala iŋes. Kicum iŋes toar, ido tonuk, ikotere nai elemari asecit aneni kaŋ ka alokal a papa kaŋ ŋina kebunio Yoab toarya ŋituŋa ŋulu pa asecito. 32 Inyaŋari Ekapolon aneni a Yoab ŋaokot a ŋituŋa a ŋulu abu iŋes toar, anerae abu pa eyeni papa kaŋ Daudi kitiji ŋikilyok ŋiarei, toar ikes ka atum. Arae ŋuluarei ŋul Abiner lokoku Ner ŋolo arae ekarikon ka ajore anatutubet a ŋina anyaritae Isirael ka arae ŋoloce Amasa lokoku a Yeser ŋolo arae ekarikon ajore a atutubet a ŋina anyaritae Yudaya. Arae ŋuluarei ŋul ŋikilyok ŋulu ajokak ŋulu eyookino akilo Yoab. 33 Elipi ayoŋ min asecit ŋina abukorere ŋaokot kec nakou a Yoab ka ŋiletok keŋ ŋikaru ka ŋikaru. Nai neni a Daudi ka ŋiletok keŋ ka ekal keŋ ta apukan keŋ, elipi min ekisil a Ekapolon ŋikaru ka ŋikaru.” 34 Aŋun, abu Benaia lokoku a Yekoiyada tolot kicum Yoab toar, tonukae kai keŋ a elope nariet. 35 Kitopoloo nai erwosit Benaia lokoku a Yekoiyada kilunyokin lorot a Yoab aruwor ekarikon ajore. Kilunyok erwosit esacaradoti Sadok neni ka Abiasar. 36 Kiyakiya nai erwosit ituŋanan anyarare Simei, tema erwosit neni a Simei, “Todukok akai kon Yerusalem, ido kiboi a nen. Nyinyou a nen tolot nakibois ace daadaŋ, 37 anerae akoloŋit ŋina inyounio iyoŋ a nen todok ayonae Kidiron itemokino iyoŋ toyenu atemar itwani, eruwor atwanare kon nakou kon a elope.” 38 Tema Semei neni ka erwosit, “Ejokak ŋakiro ŋuna ilimu iyoŋ; ikwapei ilimunio iyoŋ ekapolon kaŋ erwosit, etiyae ayoŋ eketiyan kon ŋun.” Aŋun, abu Semei kiboi alo Yerusalem ŋirwa ŋulu alalak. 39 Nai ekaku a ŋikaru a ŋiuni, apotu ŋipi a Semei ŋiarei toema neni a erwosit Akis lokoku a Maka a ŋolo alo Gas. Ani elimokinio Semei atemar eyakasi ŋipi keŋ Gas, 40 abu iŋes tonyou toenik esigirya, tolot akis nakwap ŋina a Gas akiwarit ŋipi keŋ. Tonyou Simei alo Yerusalem tolot Gas kinyaku ŋipi keŋ ai na. 41 Ani elimokinio Solomon atemar abu Simei tonyou alo Yerusalem alot Gas ka aboŋu daŋ, 42 kiyakiya erwosit ituŋanan anyarare Simei. Tema erwosit neni a Simei, “Pa ekesikoŋit ayoŋ iyoŋ alokiro ke Ekapolon a? Pa ekesileerekinit ayoŋ iyoŋ ebe, ‘Toyeni kire jik atemar akoloŋit ŋina inyounio iyoŋ a nen tolot nakibois ace daadaŋ, itwani iyoŋ a?’ Ibu iyoŋ itoboŋok ayoŋ tema, ‘Ejokak ŋakiro ŋuna ilimu iyoŋ.’ 43 Kaanukiro nai pa iwuapya iyoŋ ŋuna ibu kikoŋ neni a Ekapolon ka akiciket ŋina abu ayoŋ ekecikak iyoŋ?” 44 Tema daŋ erwosit neni a Simei, “Iyeni iyoŋ alotau kon aronis daadaŋ ŋina ibu iyoŋ kitiya neni a papa kaŋ a Daudi; aŋun, ikitoboŋokini Ekapolon iyoŋ aronis kon. 45 Nai eketerereŋio ayoŋ erwosit, ido itogogoŋio apukan a Daudi ŋina erubakini ejok aneni a Ekapolon ŋikaru ka ŋikaru.” 46 Tolimok nai erwosit Benaia lokoku a Yekoiyada alosit akiar Simei, ido abu tolot kicum Simei toar. Aŋun, abu apukan kisyakin egogoŋ erae Solomon ipukat. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda