Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Ŋirw. 18 - Ebaibul


Akirot a Ekapolon neni ka Aab

1 Ani kelunyar ŋirwa ŋulu alalak, ekaku a ŋikaru a ŋiuni emam akiru, bu akirot a Ekapolon neni ke Eliya ebala, “Ape, kitoodiyar neni ka Aab, ido eyakiuni ayoŋ akiru nakwap.”

2 Aŋun, abu Eliya tolot kitoodiyar neni ka Aab. Apaki ŋin, arono nooi akoro alo Samaria.

3 Abu Aab tonyarau Obadia ŋolo arae iŋes apolokinit akai ŋina ka apukan (arae Obadia ekile ŋolo etopoloorit Ekapolon nooi.

4 Apaki ŋina aarya Yesebel ŋikadwarak ŋulu ke Ekapolon, keris Obadia keya ŋikadwarak amiat kiwua anaturukanin a ŋaarei, ŋatomonikan a ŋinaturukan, inanari ikes ŋamugati ka ŋakipi a nen.)

5 Tema nai Aab neni ka Obadia, “Apena erimokisi akwap na odolo lolelyan daadaŋ ka nayona daadaŋ; acepaki ikipedori aryamun ŋinya ŋulu iteyarete ŋaŋolei ka ŋaŋolei-sigirya, ikotere nyikitwakiya iwon ŋice a ŋibaren a lu.”

6 Aŋun, apotu ikes totyaka akwap ŋina amaikina ikes todolo, tolot Aab bon lowae epei, ido tolot Obadia bon lowae ŋoloce.

7 Ani eriŋa Obadia elosi alorot, kiryamunos ka Eliya. Toyen Obadia Eliya, toryedik alokwap kijuuru tema, “Iyoŋ bare ca lo Eliya ekapolon kaŋ!”

8 Toboŋok Eliya iŋes tema, “Erae ayoŋ. Ape, tolimok ekapolon kon atemar eyai Eliya ne.”

9 Kiŋit Obadia iŋes tema, “Anukiro etiyat ayoŋ ŋuna aronok, ŋuna ikipotokinio iyoŋ ayoŋ ŋolo arae eketiyan kon nakan ka Aab okoari?

10 Ikwaŋinapei eyarya Ekapolon Akuj kon, mam akwap, kori apukan ŋina nyiyakiyara Ekapolon kaŋ ituŋanan, ido akiwarun iyoŋ. Ani ketemasi ŋituŋa ka akwap ka adio, kori apukan ka adio ebe, ‘Emam iŋes a ne,’ etemari ŋini ikiwuarit iyoŋ lotuŋa ŋulu ka akwap a ŋin, kori ŋulu a apukan a ŋin kikoŋo ebe, ‘Nyiŋolikina isua iŋes.’

11 Nai tokona ibala iyoŋ, ‘Ape, tolimok ekapolon kon atemar eyai Eliya ne.’

12 Arotokin ayoŋ aneni kon bon, ikiyai iyoŋ, etau ŋolo ke Ekapolon neni nyayeni ayoŋ; aŋun, ani kalot ayoŋ olimok Aab, atemar iyai iyoŋ ne, ido nyikiryamu iŋes iyoŋ, akaari Aab ayoŋ. Orae bo ayoŋ ŋolo arae eketiyan kon ŋolo elipi neni ke Ekapolon ŋinapei eriŋa adit.

13 Nyiirara iyoŋ, ekapolon kaŋ ŋuna abu ayoŋ etiya apaki ŋina aarya Yesebel ŋikadwarak ŋulu ke Ekapolon a? Abu ayoŋ ewua ŋikadwarak ŋulu ke Ekapolon amiat anaturukanin a ŋaarei, ŋatomonikan a ninaturukan, ido abu oinana ikes ŋamugati ka ŋakipi a nen.

14 Nai tokona ibala iyoŋ ayoŋ, Ape, tolimok ekapolon kon atemar ‘eyai Eliya ne.’ Kire jik, akaari Aab ayoŋ.”

15 Tema Eliya neni keŋ, “Ikwapei eyarya Ekapolon ŋolo etiron, ŋolo etiyanakini ayoŋ, alosi ayoŋ kire jik, etoodiyar neni ka Aab nakoloŋit na.”

16 Aŋun, abu Obadia tolot akiryamun ka Aab, tolimok ŋakiro ke Eliya, ido abu Aab tolot akiryamun ke Eliya.

17 Ani iŋolikini Aab Eliya, tema neni keŋ, “Iyoŋ bare ca lo Eliya nolo iyaunit ŋican Isirael!”

18 Toboŋoki Eliya tema, “Mam ŋican ayau ayoŋ Isirael, nai iyoŋ ke ekal a papa kon iyaut ŋican Isirael, anerae imyekis iyes ŋakiciketa ŋuna ke Ekapolon, ido iwuap ŋuna a ŋakujo a ŋuna enyaritae ata Baal.

19 Aŋun nai, tonyarau tokona ŋituŋa alo Isirael daadaŋ eryamunos ka ayoŋ lomoru Karimel. Yautu daŋ ŋikadwarak a Baal daadaŋ ŋulu erae ŋamiae ŋaomwon ka ŋatomonikan ka ŋikadwarak ka Asera daadaŋ ŋulu erae ŋamiae ŋaomwon, ŋulu eriito ka Yesebel.”


Kilou Eliya ŋikadwarak a Baal

20 Aŋun, abu Aab kiyakyia ŋituŋa anyarare Ŋisirael ŋulu ipukat iŋes daadaŋ, ido tocunak ŋikadwarak kidiama emoru Karimel.

21 Abu nai Eliya toapu lotuŋa tema, “Apaki ŋina etya ai iyaete iyes pa iyenete ŋuna kiwuapa anakiro a nu a ŋaarei? Ani kerae Ekapolon Akuj, kiwuapa iŋes ani robo kerae Baal akuj kiwuapa iŋes.” Mam akirot apotu ŋituŋa toboŋokis Eliya.

22 Tolimok nai Eliya ŋituŋa tema, “Ayoŋ bon edoŋit alokadwarak ke Ekapolon, nai eyakar Baal ŋikadwarak amiat ka ŋatomonikan.

23 Yautu ŋimoŋin ŋiarei neni kosi a ŋikadwarak. Emaikina ŋikadwarak a Baal tosyaasi epei aŋuna kec, toara, totubutuboto, ido kiwuakis kidiama ŋakito nai nyinokakis akim. Aari ayoŋ emoŋ ŋoloce, ido ewuak kidiama ŋakito nai nyenokakini ayoŋ akim.

24 Kirikakin nai nen, inyaraete iyes ekiro ka akuj kus, ido anyarae ayoŋ ekiro ke Ekapolon. Ŋina ikiboŋokini anakujo a ŋun yau akim, iŋes erae Akuj ŋina a kire.” Toboŋokis ŋituŋa daadaŋ temasi, “Ejokak ŋakiro ŋuna irworo iyoŋ.”

25 Tolimok nai Eliya ŋikadwarak a Baal tema, “Tosyaasi epei alomoŋin a lu kitemokis eriŋa ayoŋ, anerae ilalak iyes; ani kitemokis, tonyarata ekiro ka akuj kus, nai nyinokakis akim.”

26 Aŋun, apotu ikes kipakasi emoŋ ŋolo ainio ikes, ido kitemokis. Tonyarata ikes ekiro a Baal ŋinapei taparacu akitodol kidiŋ apaaran. Tocela ikes ebasi, “Okoe Baal toboŋokinoe isua!” Nai mam etoil aponi kirarae, mam ŋini abu toboŋok ikes. Nai apotu torubakis idoŋaete irimete namuroet ŋina adukito ikes.

27 Ani edoli kidiŋ apaaran, tokyenar Eliya ikes tema, “Tocelutu nooi! Kire jik erae iŋes akuj; acepaki etamatamae iŋes, kori elalakinit etic, kori elosit iwace, kori acepaki ejotoe, ido emaikina kitekyenyunae.”

28 Aŋun, apotu ikes tocelut nooi, toduŋuduŋos make a ŋileŋia ka ŋakwaaras, ikwapei araakar epite kec, akitodol ŋina aleleyaryata ŋaokot anawat kec.

29 Ani elunyar kidiŋ apaaran, torubakis ŋikadwarak a Baal edwarete nooi esibit ŋibaŋaanotin, todol tari apaki ŋina einanakinere ŋainakineta, nai mam etoil aponi kiirarae, mam ŋini abu toboŋok ikes ka mam ŋini amitakinit ŋakiro kec.

30 Tema Eliya neni a ŋituŋa a daadaŋ, “Toapuutu neni kaŋ;” ido apotu ŋituŋa daadaŋ toapuut neni keŋ. Abu Eliya kitemok mono Namuroet ke Ekapolon ŋina keris kielielaar;

31 Tolemu iŋes ŋamoru ŋatomon ka ŋaarei, ekimar ŋolo a ŋikabilae a ŋidwe a ŋulusapa a Yakob a ŋolo abu akirot bu neni keŋ ebala, “Eruwor ekiro kon Isirael.”

32 Abu Eliya todukok Namuroet a ŋamoru a ŋun akilipya neni ke Ekapolon. Tobokak akitelosit ŋina aloloman nawae Namuroet kiryam, elelebyanakin nakitelosit ŋin ŋakipi ŋuna edolete ŋilitae ŋitomon ka ŋikan.

33 Kinapanak Eliya ŋakito ejok kidiama Namuroet, totubutubu emoŋ, ido kidokonok akiriŋ nakito ŋun. Tolimok nai ŋituŋa tema, “Kilelebikisi ŋakipi namoti kus ŋuna apolok ŋaomwon, tobukokis ŋakipi ŋun nainakinet na ŋina epeyo ka nakito nu.”

34 Tema nai iŋes neni kec, “Kitiyata ikwaŋinapei penaarei;” kitiyata ikes penaarei. Tema nabo iŋes neni kec, “Kitiyata ikwaŋinapei penauni;” kitiyata ikes ŋun penauni.

35 Toleleyasi ŋakipi kwap Namuroet kilelebun tari nakitelosit ŋina erimokinit Namuroet.

36 Ani edoli apaki ŋina ainanakinere ŋainakineta, bu ekadwaran Eliya kiŋaren ŋituŋa, kilip tema, “Okoe Ekapolon Akuj ka Aburaam, a Isaka ka Isirael, kimyek toyenunae nakoloŋit na atemar irae iyoŋ Akuj alo Isirael ka arae ayoŋ eketiyan kon, ido etiya ayoŋ ŋakiro nu daadaŋ aŋuna ikicikakinia iyoŋ ayoŋ.

37 Okoe Ekapolon toboŋokinoe ayoŋ, toboŋokinoe ayoŋ, ikotere ŋituŋa lu eyenunete atemar iyoŋ Ekapolon irae Akuj, ido inyakuni iyoŋ ikes neni kon.”

38 Tocakun nai akim ke Ekapolon, tonyamuwa ainakinet ŋina epeyo ŋin, ŋakito, ŋamoru ka ŋalup, kideuwa tari ŋakipi ŋuna aya nakitelosit.

39 Ani iŋolikinete ŋituŋa daadaŋ ŋun, toramakinos kwap, kijuuroto, temasi, “Erae Ekapolon Akuj kire! Erae Ekapolon Akuj kire!”

40 Tema Eliya neni a ŋituŋa, “Kikamutu ŋikadwarak a Baal, nyimyekis epei daŋ ebucar.” Kikamut nai ŋituŋa ikes; yau Eliya ŋikadwarak ŋul totiyaaror nayonae Kison, ido toar ikes a nen.


Toyakaun nai akiru

41 Tolimok Eliya Aab tema, “Ape, kitipeiyo ikotere kimuj ka tomat, anerae eruuno akiru ŋina apolon.”

42 Aŋun, abu Aab kitipeiyo ikotere imuji ka emasi. Tolot Eliya todoka kidiama emoru Karimel, toryedik a nen kijuuru, kiwuak ereet keŋ kidiŋ ŋakuŋin keŋ.

43 Tema neni a eketiyan keŋ, “Kitipeiyo nen, kirereiyo lowae ŋolo ka anam.” Tolot eketiyan kirereiyo lowae ŋolo ka anam tema, “Emam ibore etakani.” Tema nai Eliya neni keŋ, “Tolot nen ŋalosiet ŋakanikaarei.”

44 Ani edoli alosyet ŋina a ŋakanikaarei, tema eketiyan, “Idou yi! Ekeun ananam idou ŋini nyetya tari nenidapal a akan a ituŋanan.” Tema nai Eliya neni keŋ, “Ape tolimok Aab ebe, ‘Toenik aŋole kon nagaari totiyaar kwap, ikotere nyikigolo akiru.’ ”

45 Apaki ŋina auruwuana, pena ŋidouwon ŋulukiryonok kidiama, tokut ekuwuam, kilim akiru ŋina apolon nooi. Tomyaa Aab aŋole keŋ, tolot lotaun Yesireel.

46 Nai abu Ekapolon toyakaun ke Eliya; toen Eliya elou keŋ anacir; toem tolunyar kiŋaren Aab lopuke ŋolo a etaun Yesireel.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan