1 Ŋirw. 14 - EbaibulTodwar Aija atemar itiyakin aronis nen a Yeroboam 1 Apaki ŋin, abu Abiya lokoku a Yeroboam todyakakin, 2 tosodi Yeroboam tema neni ka aberu keŋ, “Tonyou, kitusubun akoloŋinait, ikotere nyeyenut ŋituŋa atemar irae iyoŋ aberu a Yeroboam. Ape Silo; anerae eyai ekadwaran Aija nen. Aija iŋes akalimokinit ayoŋ atemar aruwor erwosit a ŋituŋa a lu. 3 Ya ŋabopuloe ŋatomon, ŋaboboryo ŋuna erukitoe esibit ŋamugati ka ao ileleba locupa, tolot neni keŋ. Ikilimokini iŋes iyoŋ ŋuna itiyakin neni a edya.” 4 Aŋun, abu aberu a Yeroboam kitiya ŋuna alimokinio iŋes, tolot iŋes Silo kai ka Aija. Pa apedorit Aija akitere ejok apaki ŋin, anerae aris ŋakonyen keŋ kemumu aŋuna ka amojoŋu. 5 Nai abu Ekapolon tema neni ka Aija, “Ebunit aberu a Yeroboam neni kon akiŋita ŋakiro alokoku keŋ, anerae edyaka lokoku keŋ. Emaikina iyoŋ tolimok iŋes ŋakiro ŋuna iyeni iyoŋ.” Ani edoluni aberu ŋin nen, pa etusubuna iŋes aberu a Yeroboam. 6 Nai ani iirari Aija eruye a ŋakejen keŋ apaki ŋina adolunio iŋes diyete epuke, tema Aija, “Tolomu tooma aberu a Yeroboam; kaanukiro itusubuna iyoŋ meere aberu a Yeroboam? Tolomu, anerae ekecikitae ayoŋ alimokin iyoŋ ŋakiro ŋuna apipilak. 7 Ape tolimok Yeroboam ebe, ‘Ebala Ekapolon Akuj ŋina a Ŋisirael: Abu ayoŋ eketopoloo iyoŋ alokidiŋ ŋituŋa, eketuruwo iyoŋ ekarikon a ŋituŋa kaŋ a Ŋisirael, 8 ido abu eela apukan aneni a ŋituŋa a Daudi aŋuna ka ainakin neni kon, nai nyikwaanikina iyoŋ ka Daudi eketiyan kaŋ, ŋolo abu kiwuap ŋuna abu ayoŋ ecik iŋes, abu iŋes ekewuap ayoŋ a etau keŋ a daadaŋ, itiyae ŋuna iyookino bon alokiŋaren kaŋ. 9 Itiya iyoŋ ŋuna aronok, akilo ŋituŋa daadaŋ ŋulu ke ekiŋaren. Itiyau iyoŋ aŋuna kon ŋakujo ŋace, ŋakujo ŋuna itiyaunitae a ŋasuwa; ikitoŋoo iyoŋ ayoŋ ka ikimana kaku kon. 10 Aŋun, ayauni ayoŋ ŋuna aronok neni a ŋituŋa a ekal a Yeroboam. Amunyari ayoŋ aneni a Yeroboam ŋikilyok daadaŋ, ŋipi ka ŋulu nyerae ŋipi alo Isirael. Ecunyari ayoŋ ŋituŋa a ekal a Yeroboam lopite ŋolo icunyia ituŋanan aoret todaun daadaŋ. 11 Enyamete ŋiŋokwo ŋituŋa a Yeroboam ŋulu etwanikinete lotaun, ido enyamete ŋikyeny ŋulu eporete ŋituŋa ŋulu etwanikinete nariet; anerae adau Ekapolon alimun ŋun.’ 12 Aŋun, torotok a ne, toboŋo lore kon. Apaki ŋina idolio iyoŋ lotaun kus, iridakini edya. 13 Igworete Ŋisirael daadaŋ aŋuna keŋ ido tonuka iŋes, anerae iŋes bon alokal a Yeroboam iwuakinio nakipany aŋuna araakar iŋes bon alokal a Yeroboam italakarit Akuj ŋina a Ŋisirael. 14 Elemuni Ekapolon nakoloŋit na ka esaa lopei lo erwosit ece kipuka Ŋisirael, emunyari erwosit ŋol ŋituŋa a ekal a Yeroboam. 15 “Isicani Ekapolon Ŋisirael emaranikinete lopite ŋolo iloilookinio ekuwuam eoot anakipi, elemari Ekapolon Ŋisirael anakwap keŋ a ŋina ajokan a ŋina abu iŋes inak atapapaa kec, ido ielari ikes yaye aŋolol ŋina enyaritae Eupurate, anerae apotu ikes kitoŋoa Ekapolon aŋuna etiyauniata ŋitorubei a akuj a ŋina anyaritae Asera. 16 Ipotori Ekapolon Ŋisirael aŋuna a asecit a ŋina etiya Yeroboam, ido abu torikok Ŋisirael nasecit.” 17 Tonyou nai aberu a Yeroboam torotok a nen, bu tari Tirisa. Ani edoluni iŋes lopuke a akuj keŋ, kiridak edya. 18 Tonuka Ŋisirael daadaŋ edya ŋol, kigworo aŋuna keŋ lopite ŋolo alimunitere anakirot ke Ekapolon, a ŋina abu Ekapolon kirwor aneni ka Aija a ekadwaran keŋ. Atwanare a Yeroboam 19 Ŋiticisyo a Yeroboam ŋuluce daadaŋ, epite ŋolo kejio ka epite ŋolo kipukator, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Ŋisirael. 20 Abu Yeroboam kipuka Isirael ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋiarei ido, abu totwana. Abu lokoku keŋ Nadab kilunyokin lokicoloŋ keŋ, kipuka Isirael. Kipuka Reoboam Yudaya ( 2 Ŋakiro a ŋirwa 11:5-23 , 12:1-16 ) 21 Apaki ŋin arae Reoboam lokoku a Solomon epukat Yudaya. Arae ŋikaru a Reoboam ŋatomoniomwon ka epei apaki ŋina esyakinia akipuka Yudaya, ido abu iŋes kipuka Yudaya alo Yerusalem ŋikaru ŋitomon ka ŋikanikaarei. Kipuka iŋes Yudaya alotaun a ŋolo abu Ekapolon toseu toyakaun ekiro keŋ alotaunio a daadaŋ a ŋulu a ŋikabilae a Ŋisirael. Arae ekiro a toto a Reoboam Naama, arae iŋes Amonait. 22 Apotu ŋituŋa a Yudaya daŋ kitiyata ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon, apotu ikes kitiyata ŋuna aronon nooi akilo ŋuna etiyato atapapaa kec. 23 Apotu ŋituŋa a Yudaya daŋ toduko aŋuna kec ŋakiboisyo ŋunamukur, kiwuanakis erae ŋakujo kec ŋamoru ka ŋitorubei ka akuj a ŋina enyaritae Asera lomukur ŋulu aoyak daadaŋ ka lokito ŋulu alibak daadaŋ. 24 Ŋuna aronok nabo nooi, ayakasi ŋimalaae ka ŋamalaae nakiboisyo ŋun, ŋuna elipyata ŋituŋa alo Yudaya. Abu Reoboam kisyak akitiya ŋakiro ŋuna aronok ŋuna etiyaete ŋituŋa ŋulu abu Akuj kirita anakwapin kec a ŋuna abu iŋes inak Ŋisirael. 25 Alokaru a ŋolo a ŋikan ipukat erwosit Reoboam Yudaya abu Sisak erwosit a Ijipit torem Yerusalem; 26 Kiwok ebari ŋolo ayai Kai ke Ekapolon ka ebari ŋolo ayai kai ke erwosit, ya ibore daadaŋ alo Yerusalem, ya tari ŋaupala daadaŋ ŋuna etiyat Solomon a egolid. 27 Aŋun, abu erwosit Reoboam kitiyau ŋaupala ŋace, a eburonis kilunyok neni a ŋuna aponi tolemarae; inak iŋes ŋun neni a ŋulu apolokinito ŋulu eteete ŋipukei a akai ke erwosit. 28 Apaki daadaŋ ŋina alosyo erwosit Kai ke Ekapolon, atiŋeneneete ŋiketeok keŋ ŋaupala, torukosi ka iŋes, ani ekaku kinyakasi ŋaupala nagule ŋina eyokiyere akai a erwosit. 29 Ŋiticisyo nai a Reoboam daadaŋ ka ŋuna daadaŋ etiyat iŋes, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwosi a Yudaya. 30 Apotu Reoboam ka Yeroboam torubakis ejiete. 31 Abu Reoboam totwan, ido aponi tonukae lotaun a Daudi neni anukitae atapapaa keŋ. Arae ekiro a toto keŋ Naama ŋina arae Amonait. Abu lokoku keŋ Abiyam kilunyokin lokicoloŋ keŋ kipuka Yudaya. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda