Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Ŋirw. 12 - Ebaibul


Toremokinos ŋikabilae ŋulu alo Kuju Reoboam
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 10:1-19 )

1 Abu Reoboam tolot Sekem, anerae acunakina Ŋisirael daadaŋ Sekem akituruwor iŋes erwosit.

2 Ani iirari Yeroboam lokoku a Nebat ŋakiro ŋun, (anerae ariŋa iŋes eyai Ijipit neni abu iŋes tosi aneni a erwosit Solomon), toboŋu alo Ijipit.

3 Kiyakiyarae ŋituŋa anyarare Yeroboam, torukut Yeroboam ka atukot a Ŋisirael daadaŋ, temasi neni a Reoboam,

4 “Abu papa kon ikiinak isua egogos ŋolo apotyon, nai tokona kitowowok ŋiticisyo a papa kon ŋulu atyonok ka egogos keŋ ŋolo apotyon ŋolo abu iŋes ikiinak isua. Iŋes nai ikitiyanakinia isua iyoŋ.”

5 Tolimok iŋes ikes tema: “Toloto a ne, kiriyata ŋirwa ŋiuni, ido nai toboŋut neni kaŋ.” Aŋun, apotu ŋituŋa toloto a nen.

6 Tolot nai Reoboam aanyun ŋikasikou ŋulu sek etiyato neni a Solomon a papa keŋ apaki ŋina ayarya. Kiŋit ikes tema, “Anukiro ikilimokinete iyes ayoŋ ŋuna apedori ayoŋ aboŋokin ŋituŋa?”

7 Toboŋokis ikes iŋes temasi, “Ani kicamit iyoŋ aruwor eketiyan a ŋituŋa a lu nakoloŋit na, kitoodiu atemar iinakina iyoŋ akitiya a ŋuna kec ka kirwor neni kec irimaana iboŋokini akiŋiset kec, ŋun nai ikitiyanakiniata ikes iyoŋ ŋikaru ka ŋikaru.”

8 Nai abu Reoboam tojamuwa ŋakiro ŋuna alimokinete ŋikasikou iŋes, tolot neni a ŋisorok a ŋulu arae ŋikesa keŋ a ŋulu etiyanakinete iŋes,

9 Kiŋit Reoboam ikes tema, “Anukiro ikilimokinete iyes ayoŋ, ŋuna emaikina iwon oboŋokisi, ŋituŋa ŋulu akalimokis ayoŋ ebe, ‘Kitowowok egogos lo ŋolo abu papa kon ikiinak isua?’ ”

10 Toboŋokis iŋes ŋikesa keŋ ŋul temasi, “Tolimok ŋituŋa ŋulu ebasi iyoŋ, ‘Abu papa kon ikiinak isua egogos ŋolo apotyon, nai emaikina iyoŋ kitowowok aneni kosi,’ tema iyoŋ ikes, ‘Nyepataka ŋiticisyo kaŋ a ŋolo cici, iloito ŋulu a papa kaŋ.

11 Abu papa kaŋ ikiinak iyes egogos ŋolo apotyon, nai eturuwori ayoŋ egogos ŋol ŋolo apotyon nooi akilo neni sek. Abu papa kaŋ ikida iyes a ŋadase, nai akadai ayoŋ iyes a ibore a ŋini ikoni epipil akisorit a ekiitwan.’ ”

12 Apotu nai Yeroboam ka ŋituŋa daadaŋ toloto neni a Reoboam epete ŋirwa ŋiuni lopite ŋolo sek alimokinitor erwosit ikes ebe, “Toboŋutu neni kaŋ epete ŋirwa ŋiuni.”

13 Toboŋok erwosit ŋituŋa ŋakiro eryenyaana, tojamuwa ŋakiro ŋuna alimokinete ŋikasikou iŋes,

14 Kirwor iŋes lotuŋa iwuapit ŋuna alimokinete ŋisorok iŋes tema, “Abu papa kaŋ ikiinak iyes egogos ŋolo apotyon, nai eturuwori ayoŋ egogos ŋol ŋolo apotyon nooi akilo neni sek, abu papa kaŋ ikida iyes a ŋadase nai akadai ayoŋ iyes a ibore a ŋini ikoni epipil akisorit a ekiitwan.”

15 Aŋun, abu erwosit toŋer ŋakiro a ŋituŋa, anerae arae neni ke Ekapolon abunitor akilocokinet ŋin, akisiyookin akirot ŋina aris Ekapolon kelimoki Yeroboam lokoku a Nebat aneni ka Aija a Esilonit.

16 Ani eyenunete Ŋisirael daadaŋ atemar aŋer erwosit akiirar ŋakiro kec, toboŋokis ikes erwosit temasi, “Nyo mono yok kona ejok eyai neni a Daudi? Mam ibore emaikina eruwor ŋini yok aneni a lokoku a Yese. Iyes Ŋisirael, emaikina ŋinituŋanan toboŋo lore keŋ! Okoe Daudi kite tokona ŋituŋa a ekal kon ke elope!” Aŋun, apotu Ŋisirael toboŋosi lorerya kec.

17 Nai abu Reoboam kipuka Ŋisirael ŋulu eboiyete alotaunio a ŋulu aya Yudaya.

18 Ani iyakiyari Reoboam Adoram ŋolo apolokinit ŋituŋa ŋulu areikinitae akitiya etic, neni a Ŋisirael daadaŋ tocaka Adoram a ŋamoru toara. Nai abu erwosit Reoboam toem atipei todoka nagaari keŋ tosi Yerusalem.

19 Aŋun, arubakis ŋikabilae a Ŋisirael ŋulu alo Kuju eŋerito ka eremokino ŋituŋa a ekal a Daudi tari tokona.


Apukan ŋina a ekiŋaren: Kipuka Yeroboam Isirael
( 2 Ŋakiro a ŋirwa 11:1-4 )

20 Ani iirarete Ŋisirael daadaŋ atemar aboŋu Yeroboam Isirael, kiyakiyasi ituŋanan anyaraun iŋes natukot a ŋituŋa ido kituruwosi iŋes erwosit ŋolo a Isirael a daadaŋ. Mam ituŋanan abu toriwo ke ekal a Daudi, mati ŋituŋa ke ekabila a Yuda make.

21 Ani edoluni Reoboam Yerusalem, tocunak ŋituŋa ŋulu ke ekabila a Yuda ka ŋulu ke ekabila a Benjamin, ŋituŋa ŋulu aseunitae ŋulu adolit ekimar kec ŋalipyo amiat ka ŋatomonikanikauni, ŋulu amaikina kitijioto Ŋisirael, ikotere inyakunete apukan a Isirael neni a Reoboam a lokoku a Solomon.

22 Nai abu akirot ka Akuj na bu neni a Semaia a ekile ŋolo amina Akuj ebe,

23 “Tolimok Reoboam lokoku a Solomon erwosit ŋolo a Yuda ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu a ekal a Yuda ka Benjamin ta ŋituŋa ŋuluce daadaŋ ebe,

24 ‘Alimu Ekapolon ŋakiro nu: Nyitipeiyosi akitijiore ŋikaitotoi kus Ŋisirael. Apesi iyes daadaŋ lorerya kus, anerae ayoŋ alimu ŋakiro ŋun.’ ” Aŋun, apotu ŋituŋa kiirasi ŋakiro ke Ekapolon toboŋosi lorerya kec ikwapei alimokinia Ekapolon ikes.


Kitiyau Yeroboam ŋitorubei a ŋitak

25 Abu Yeroboam toduk etaun Sekem, nakwap a Epuraim ŋina a ŋikamukumukui, toruwor neni eboiyo iŋes nen, kedau akiduk nen, abu tolot toduk Penuel.

26 Totamak nai Yeroboam alotau tema, “Acepaki epedori apukan aboŋor neni a ŋituŋa a Daudi,

27 erae kerubakis ŋituŋa lu eayeneneete ŋamuronisya kec kai a Ekapolon Yerusalem, ido eriyete nabo ke ekapolon kec Reoboam erwosit ŋolo a Yudaya ka epedorete akiar ayoŋ, ido toboŋosi kipuka Reoboam erwosit ŋolo a Yudaya.”

28 Aŋun, kedau erwosit akiŋitiŋit ŋituŋa ŋuna kitiya, abu totub akitiyaun ŋitak ŋiarei a egolid. Tolimok ŋituŋa tema, “Idaut iyes akitipeiyonor Yerusalem apaki ŋina aoyan. Ŋakujo kus ikes nu iyes Ŋisirael, ŋuna apotu ikiyaut iyes anakwap a ŋina a Ijipit.”

29 Kiwuak iŋes ŋakujo ŋun apei Besel ka ŋinace kiwuak Dan.

30 Apotu ŋakiro ŋun toruwor asecit, anerae apotu ŋituŋa toloto akilip alokiŋaren akuj ŋina ayai Besel ka alokiŋaren ŋinace ŋina alwana ŋina ayai Dan.

31 Abu daŋ Yeroboam toduk ŋakais nakiboisyo ŋunamukur, ido toseununu ŋisacaradotin alokidiŋ ŋatekerin daadaŋ tari daŋ ŋina pa araakatar ikes ŋulu ka ateker a Lepi.

32 Totub Yeroboam atemar kitiyaeneneetei ŋasuban ŋuna ka akwap keŋ ŋirwa ke elap ŋitomon ka ŋikan elap ŋolo a ŋikanikauni, lopite ŋolo etiyata ŋulu a Yudaya. Ya Yeroboam ŋamuronisya Namuroet ŋina ayai Besel, inak ŋamuronisya ŋun neni a ŋitak a ŋulu abu iŋes kitiyau.

33 Ani edoli ŋirwa ke elap ŋitomon ka ŋikan, elap ŋolo abu Yeroboam bon toseu, abu iŋes ya ŋamuronisya Namuroet ŋina aris iŋes kedukoki Besel. Aŋun, abu iŋes. togeu ŋasuban ŋun aŋuna a Ŋisirael, ido abu tolot Namuroet akicuny ekinyate.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan