1 Ŋakiro a ŋirwa 29 - EbaibulŊainakineta a ŋuna ka adukokinia Akai ka Akuj. 1 Tema nai erwosit Daudi neni a ŋituŋa a ŋulu atukokina daadaŋ, “Lokoku kaŋ lo Solomon ŋolo erae iŋes aseu Akuj, eriŋa iŋes edit, ido emam ŋuna alalak ŋuna eyeni. Epol etic nooi, anerae Akai ŋina ti apolon na, meere ŋina a ŋituŋa, nai erae ŋina ke Ekapolon Akuj. 2 Adau ayoŋ akitemonokin ŋiboro aŋuna ka Akai ka Akuj kaŋ, alotooma epite ŋolo abunio opedorya aryamun: Egolid ŋolo itiyaunere ŋiboro ŋulu itiyaunitae a egolid, esilipa ŋolo itiyaunitae ŋiboro ŋulu itiyaunitae a esilipa, eburonis ŋolo itiyaunere ŋiboro ŋulu itiyaunitae a eburonis, ŋasuwa ŋuna itiyaunere ŋiboro ŋulu itiyaunetae a ŋasuwa, ŋakito ŋuna itiyaunere ŋiboro ŋulu itiyaunitae a ŋakito, eyakasi daŋ lu ŋulu alalak nooi: Ŋamoru ŋuna areŋak-pusiyek ŋuna enyaritae Oniks, ŋamoru ŋunakisyakinet aduketait, ŋamoru ŋuna inyalal ŋiraŋgi ŋuna enyaritae Yasiper, ŋamoru ŋuna egelegelya ŋiraŋgi ka ŋikabilae a ŋamoru a daadaŋ ta ŋamoru ŋuna alalak nooi ŋuna iceo ŋiboro. 3 Nabo daŋ, alotooma ŋiboro ŋul daadaŋ ŋulu aryamu ayoŋ aŋuna ka Akai a ŋina asegan, eatakinit ayoŋ ŋiboro kaŋ ke elope, ikwapei egolid ka esilipa, aŋuna ka ainakina kaŋ Kai ka Akuj kaŋ, ainakini ayoŋ Kai ka Akuj kaŋ 4 ŋatalantae ŋuna ke egolid a ŋolo ka Opir ŋalipyo ŋauni ka ŋatalantae ŋuna ke esilipa a ŋolo eliitae ejok ŋalipyo ŋakanikaarei, ikotere idelesikinio narwatatain ŋuna ka Akai ka Akuj 5 ka loboro daadaŋ ŋulu itiyaunete ŋiketiyak, egolid loboro ŋulu itiyaunitae a egolid, esilipa loboro ŋulu itiyaunitae a esilipa. Ŋae nai tokona ecamit ainakin ka alakara neni ke Ekapolon kitaleunor bon aŋuna ke Ekapolon?” 6 Apotu nai ŋikarikok a ŋikalya, ŋikapolok a ŋikabilae a Ŋisirael, ŋikarikok a ŋasigarya a ŋalipulipui ka ŋamiamiae ta ŋikapolok ŋulu apolokinito etic ŋolo ke erwosit tocamut pa itiŋakinitae ainakin ŋainakineta aŋuna ka Akai ka Akuj. 7 Apotu tolemut aŋuna ke etic a ŋolo ka Akai ka Akuj: Ŋatalantae ŋalipyo ŋakan, ŋidinari ŋulu ke egolid ŋalipyo ŋatomon, ŋatalantae ŋuna ke eburonis ŋalipyo ŋakanikauni ka ŋatalantae ŋuna a ŋasuwa ŋalipyo amiat. 8 Ituŋanan daadaŋ ŋini ayakar ŋamoru ŋuna epol egyelit, abu ya neni eŋadao ŋiboro ŋulu ka Akai ke Ekapolon, inak neni a Yeiel a ŋolo arae Egerisonait kidar. 9 Apotu ŋituŋa tolelyana aŋuna aponiata ŋikarikok inakis alotooma acamit kec, apotu ikes inakis neni ke Ekapolon einakina a ŋitai kec a daadaŋ. Abu erwosit Daudi daŋ tolelyan nooi. Kipur Daudi Akuj 10 Kipur nai Daudi Ekapolon iteete ŋituŋa daadaŋ ŋulu atukokina nen, tema, “Okoe Ekapolon, akipuro toyai neni kon, Akuj a papaa kosi Isirael, ikipuri iyoŋ ŋikaru ka ŋikaru. 11 Okoe Ekapolon, irae iyoŋ ŋolo ipol nooi, iyakar apedor, apolou, akiloun ka ailiil; anerae ibore daadaŋ ŋini eyai nakuj ka kwap; erae ŋini kon; okoe Ekapolon, erae apukan ŋina kon; ikitopolooritae iyoŋ irae Ekapolon a daadaŋ. 12 Neni kon eponitotor ebari ka apolou; iyoŋ ipukat ŋinibore daadaŋ. Nakan kon eyakasi agogoŋu ka apedor, akitopoloor ka ainakin agogoŋu neni a daadaŋ. 13 Akuj kosi, ikilakar tokona isua neni kon, ikipuri apolou ŋina ke ekiro kon. 14 “Emam ibore ŋini erae ŋini kosi, ŋini ikiini ayoŋ ka ŋituŋa kaŋ iyoŋ, anerae erae ibore daadaŋ ainakinet aneni kon, ido ikiinak isua neni kon ibore ŋini sek erae ŋini kon. 15 Iyeni iyoŋ Ekapolon atemar ikilosi isua anakiyar a na ikwa ŋipeyok ka ŋigelaanotin lopite ŋolo koloŋ atapapaa kosi. Ikwaan ŋirwa kosi anakwap ka etorube, ido ikimamukar isua akigeno. 16 Okoe Ekapolon Akuj kosi, ŋiboro lu daadaŋ ŋulu alalak ŋulu ikilemu isua aŋuna ka adukio Akai ŋina ke ekiro kon a ŋolo asegan, erae ŋulu eponito anakan kon ka erae daadaŋ ŋulu kon. 17 Akuj kaŋ, ayeni ayoŋ atemar icamit iyoŋ ayenun ŋuna eyakasi lotau a ituŋanan, ido ilakara iyoŋ aŋuna a ŋini iyookino ka aŋuna ka akiyookino ke etau kaŋ, adau ayoŋ alotooma acamit kaŋ, ainakin ŋiboro lu daadaŋ, adau daŋ tokona akiŋolikin ŋituŋa kon, ŋulu tokona eyakasi ne, ŋulu ikiinakis iyoŋ ŋiboro alotooma acamit ka alelyanu. 18 Okoe Ekapolon Akuj atapapaa kosi: Aburaam ka Isaka ta Isirael, kiturubak acamit na alotai a ŋituŋa kon ŋikaru ka ŋikaru, kiturubak ŋitai kec ikitopoloorito iyoŋ. 19 Inak Solomon lokoku kaŋ kiwuap anacamit a ekeetau a daadaŋ ŋakiciketa kon, ŋakiro ŋuna itubuni iyoŋ ka ŋikisila kon, ido kitiya ibore daadaŋ aŋuna ka adukokin Akai kon ŋina adau ayoŋ alemun ŋiboro ŋuluduket.” 20 Tema nai Daudi neni ka atukot a daadaŋ, “Kipuro Ekapolon Akuj kus.” Aŋun, apotu ŋituŋa daadaŋ kipuro Ekapolon, Akuj atapapaa kec; apotu kijuuroto, toryediko itopoloorito Ekapolon ka erwosit daŋ. 21 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, apotu inakis ŋamuronisya neni ke Ekapolon. Inakis ŋainakineta ŋuna epeyo neni ke Ekapolon: Ŋimoŋin aliput, ŋimesekin aliput ka ŋikaalei ŋulumesekin aliput kaapei ka ŋainakineta ŋuna alalak ŋuna a ŋimaten kec ta ŋamuronisya ŋace ŋuna alalak aŋuna a Ŋisirael daadaŋ. 22 Apotu ŋituŋa kimuja ka tomata analelyanu alokiŋaren Ekapolon akoloŋit ŋin. Kituruwosi ikes Solomon lokoku a Daudi erwosit nabo, kiosakis iŋes akimyet ikwapei ekepukan ŋolo ke Ekapolon ka kituruwosi Sadok esacaradoti. Toseunae Solomon aruwor erwosit ( 1 Ŋirw. 1:38-40 , 2:12 ) 23 Aŋun, abu Solomon kiboikin ikwapei erwosit lokicoloŋ ŋolo esyakini Ekapolon, kilunyokin nakibois a papa keŋ Daudi. Arae iŋes erwosit ŋolo etiyae ŋinibore daadaŋ ejok, ido apotu ŋituŋa alo Isirael daadaŋ kiwuapa iŋes. 24 Apotu ŋikarikok daadaŋ ka ŋikajiok ŋulu etirok kaapei ka ŋidwe a Daudi ŋulusapa daadaŋ kiikis akitopoloorit Solomon ikwapei erwosit. 25 Abu Ekapolon kitopoloo Solomon nooi alokiŋaren Ŋisirael daadaŋ, inak iŋes apolou ŋina ailiilon, ŋina emam ekiŋaren erwosit alo Isirael ayakar. Ŋakiro ŋuna ka apaki ka apukan a Daudi euruwuaka 26 Aŋun, abu Daudi lokoku a Yese kipuka Isirael daadaŋ 27 ŋikaru ŋatomoniomwon. Abu iŋes kipuka Isirael alo Eburon ŋikaru ŋikanikaarei ka alo Yerusalem ŋikaru ŋatomoniuni ka ŋiuni. 28 Abu iŋes totwana emojoŋit nooi ka ebarit, torae ŋolo etopolooritae; ido abu Solomon lokoku keŋ kilunyokin lokicoloŋ keŋ ikwapei erwosit. 29 Ŋakiro a Daudi ke erwosit akisyakin anakisyakinet tari nasalunet, igiritae lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwa a Samuel a ŋolo arae eketeyenikinan ka lokitaabo ŋolo a ŋakiro a ŋirwa a Nasan a ŋolo arae ekadwaran ta lokitaabo a ŋakiro a ŋirwa a Gad a ŋolo arae eketeyenikinan. 30 Elimorito ŋakigireta ŋun epite ŋolo epukator iŋes, ŋolo araakar iŋes arae eketiron ka ŋakiro daadaŋ ŋuna apotu totakanikis neni keŋ ka Isirael ta ŋuna a ŋapukasinei a daadaŋ a ŋuna edunyatar iŋes. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda