Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Ŋakiro a ŋirwa 16 - Ebaibul


Kiwuakinae Asaduku ŋina ka Acamunet loeema
( 2 Sam. 6:17-19 )

1 Yaut ŋituŋa Asaduku ŋina ka Akuj, tolomuniata lotaun, ido kiwuakis tooma eema ŋolo sek aris Daudi kigurok nen aŋuna ka Asaduku; inakis neni ka Akuj ŋainakineta ŋuna epeyo ka ŋuna ke ekisil.

2 Ani kedau Daudi ainakin neni ka Akuj ŋainakineta ŋuna epeyo ka ŋuna ke ekisil, kiterereŋ ŋituŋa alokiro ke Ekapolon;

3 ido tokorak ŋamugati, akiriŋ adio ka ŋaboboryo ŋuna arukitoe esibit ŋamugati neni a ŋolokile ka ŋinaberu alo Isirael daadaŋ.

4 Toseu nai Daudi ŋilepi ŋidi akirik akilip aneni ayai Asaduku ke Ekapolon, akidyek Ekapolon ka alakar neni a Ekapolon ta akipuro Ekapolon Akuj a Isirael.

5 Ŋilepi ŋul ikes lu: Asap iŋes arae ekarikon kec, totupak Sakariya, bu Yeiel, Semiramos, Yeiel, Matisia, Eliab, Benaia, Obededom ka Yeiel. Arae etic a ŋul akiram ŋaduŋgui ka ŋagitae; arae etic ka Asap akiram ŋitworoi.

6 Ŋisacaradotin lu ŋiarei Benaia ka Yasiel, arae etic kec akikut ŋarupepe a ŋinapaki alokiŋaren Asaduku ŋina ka Acamunet ka Akuj.


Ekiruk ŋolo alakaror Daudi neni ka Akuj
( Ŋikiru. 96:1-13 , 105:1-15 , 106:1, 47-48)

7 Akoloŋit ŋin, togeu Daudi ainakin Asap ka ŋiyeneta keŋ ekiruk lo ŋolo ka alakar neni ke Ekapolon.

8 Tolakaros neni ke Ekapolon, tonyarata ekiro keŋ, kiteyenikisi ŋituŋa a ŋakwapin ibore ŋini etiya iŋes.

9 Toeikisi neni keŋ, toeikisi ŋieosyo ŋulukipuret iŋes; tolimosi ŋiticisyo keŋ daadaŋ ŋulu ka aumokin.

10 Tolakaros aŋuna ikiraakar iwon ŋulu keŋ; tolelyana iyes daadaŋ ŋulu ilipete neni keŋ.

11 Kiwara Ekapolon ka kiwara agogoŋu keŋ; kiwara ayakau neni keŋ jwi jwi.

12 Totamunito ŋiticisyo ŋulu ka aumokin ŋulu etiya iŋes, totamunito ŋakujuwuanisya ŋuna etiya iŋes ka ŋatubonokineta ŋuna abu iŋes tolimununu.

13 Totamunito ŋun, iyes ŋiletok ka Aburaam a ŋolo arae eketiyan keŋ, totamunito ŋun, iyes ŋidwe a Yakob a ŋolo abu iŋes toseu.

14 Erae iŋes Ekapolon Akuj yok; erae ŋatubonokineta keŋ ŋuna ka akwap a daadaŋ.

15 Etamunit iŋes acamunet keŋ ŋikaru ka ŋikaru, acamunet keŋ ŋina abu iŋes tolimu aŋuna a ŋanyameta a aliput.

16 Etamunit iŋes acamunet ŋina abu iŋes tocamunos ka Aburaam ka akiikinet keŋ ŋina abu kikoŋ neni ka Isaka.

17 Abu Ekapolon kisiyook aŋuna a Yakob ŋuna aris iŋes ketubu ka neni a Isirael acamunet ŋina a ŋikaru ka ŋikaru.

18 Tema Ekapolon neni a Yakob, “Akainakini ayoŋ iyoŋ akwap ŋina a Kanaan, ikwapei atutubet ŋina eruwor ŋina kon.”

19 Apaki ŋina akudyokyoto ŋituŋa a Akuj; ŋina araakatar ikes ŋikudyo nooi, ŋina araakatar ikes ŋigelae anakwap a Kanaan,

20 apaki ŋina erimitotor ikes anakwapin ka anapukasinei.

21 Abu Akuj nyecamak ikes kisicanae; aŋuna kec, abu Akuj kitoŋoiya ŋirwosi a ŋakwapin,

22 tolimok ikes ebe, “Nyitapa ŋituŋa kaŋ ŋuluseuna; nyitiyata aronis adio neni a ŋikadwarak kaŋ.”

23 Toeikisi ŋituŋa ka akwap a daadaŋ neni ke Ekapolon, kirworo a ŋinakoloŋit ŋuna ikilakunia iŋes iyes.

24 Tolimosi apolou keŋ neni a ŋakwapin a daadaŋ tolimosi ŋiticisyo keŋ ŋulu ka aumokin neni a ŋituŋa daadaŋ;

25 anerae epol nooi Ekapolon, ido emaikina kipuroe iŋes nooi, emaikina kitopolooroe iŋes nooi akilo ŋakujo daadaŋ.

26 Erae ŋakujo daadaŋ ŋuna eyakatar ŋituŋa ŋacaryo, nai Ekapolon iŋes abu tosub kidiama.

27 Erae iŋes ŋolo itopolooritae ka eiliili apolou keŋ nooi; eyakasi nakibois keŋ agogoŋu ka alelyanu.

28 Kipuro Ekapolon ŋituŋa daadaŋ ŋulu ka akwap, kipuro iŋes aŋuna ka apolou ka aŋuna ka agogoŋu keŋ.

29 Kipuro iŋes aŋuna ka apolou a ŋina emaikina kipurore ekiro keŋ. Yautu ŋainakineta, ido potu kiŋaren keŋ; kilipa neni ke Ekapolon inapito ŋilowi ŋulu asegak.

30 Tomarana alokiŋaren Ekapolon, iyes ŋisubuna daadaŋ anakwap. Esubunitae akwap egogoŋ nooi, emam ŋini epedori akisiyotokin.

31 Emaikina ŋisubuna ŋulu anakuj tolelyana, emaikina ŋisubuna ŋulu alokwap tolakaros; emaikina ŋisubuna ŋulu anakuj ka ŋulu alokwap tolimosi ebe, “Ekapolon iŋes erae erwosit!”

32 Emaikina anam kirurumak ka ibore daadaŋ ŋini eyai tooma keŋ; emaikina ŋimanikorin tolakaros ka ibore daadaŋ ŋini eyai tooma kec.

33 Eeikinete nai ŋikito a ŋamon alotooma alelyanu alokiŋaren Ekapolon, anerae ebuni iŋes atubokin ŋituŋa.

34 Tolakaros neni ke Ekapolon, anerae ejok iŋes; erae amina keŋ ŋina nyiryaŋiryaŋa ŋina a ŋikaru ka ŋikaru.

35 Tolimosi daŋ ebe, “Toiunae isua, okoe Akuj akaiunan kosi, tocunakinae ka toiunae isua alotuŋa a ŋakwapin, ikotere isua ikilakar aŋuna ke ekiro kon a ŋolo asegan, kitopolooroe akipuro iyoŋ.

36 Akipuro toyai neni ke Ekapolon, Akuj ŋina a Isirael, ameun tokona tari ŋikaru ka ŋikaru.” Apotu nai ŋituŋa daadaŋ temasi, “Amen,” ido apotu kipuro Ekapolon.


Torubakinae ilipyo lopite ŋolo amaikina kitiyaere

37 Toesik Daudi Asap a nen ka ŋirukitos keŋ alokiŋaren Asaduku ŋina ka Acamunet ke Ekapolon, akitiya nen a ŋinapaki, lopite ŋolo amaikina itiyaere a ŋinakoloŋit.

38 Abu daŋ Daudi toesik Obededom a nen ka ŋirukitos keŋ ŋatomonikanikapei ka ŋikanikauni, akitiya kaapei ka ikes. Etic ece ŋolo etiyaete Obededom lokoku a Yedusun ka Osa, arae akitere ŋipukei.

39 Toesik Daudi alokiŋaren eema ŋolo ke Ekapolon anakibois a ŋinamukur a ŋina enyaritae Gibeon esacaradoti ŋolo anyaritae Sadok ka ŋisacaradotin ŋulu arukitotor,

40 ainakin anamuroet ŋainakineta ŋuna epeyo neni ke Ekapolon a ŋinapaki, taparacu ke eboŋ, lopite ŋolo egiritere ŋinibore lokisila ŋulu ke Ekapolon, ŋulu abu Ekapolon kicik Ŋisirael akiwuap.

41 Arukito ŋisacaradotin ŋul ka Eman, Yedusun ka ŋulucetuŋa ŋulu aponi tonyarae a ŋirorwa alimonor alakara neni ke Ekapolon, anerae amina keŋ ŋina nyiryaŋiryaŋa, erae ŋina a ŋikaru ka ŋikaru.

42 Arae etic ke Eman ka Yedusun iŋes akikut ŋarupepe, akiram ŋitworoi ka akiram ŋiboro ŋulu eeore ŋieosyo ŋulu ipurore Akuj. Ainakinitae ŋidwe a Yedusun ŋulusapa akitere ŋipukei.

43 Ani irikakin ŋun, apotu ŋituŋa daadaŋ torotokis, tolot ŋinituŋanan lore keŋ, tolot Daudi daŋ lore keŋ akiterereŋ ŋituŋa ke ekal keŋ.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan