Markus 14 - ALA WENE HIVIS DIRUP WATUGWAYesus warup avok mbinggugwa wene ( Matius 26:1-5 ; Lukas 22:1-2 ; Yohanes 11:45-53 ) 1 Isogo ambi inis Vasika inim, isogo ambi inis ‘Erom roti virisigadek menda’ ako inim, adenggen isagu lagagwa ako vage ndugwis mberen dukluk isaruguluk ogagu dugwit, it imam-imam enasini inim, it Ala wene vagago welagagwa menda inim en, “At Yesus nggarogo mbauk hwilagago vakbaluk, waruk?” yiluk, avok mbinggu dugwit, 2 “Avakwa anggonggol hosek yugu saoen, isogo isagwi vaga vagarup andi dek,” yagagwa. Hwa ambien amburup Yesus ovaga ndibagagi wene ( Matius 26:6-13 ; Yohanes 12:1-8 ) 3 At Yesus o Betania ap ambi inis Simon o endak agap vaga amu hunik wisane welagagi amwa hora yiluk, erom ninggyama, hwa ambi amburup inis narwastu amben sek onggo ombok menda iwak helep mendago vaga nudik wolok nunggu wagagi. Nunggu wagya lagagirik, iwak ako atok hedalogo, “Wa,” yiluk, amburup Yesus unggul vaga ndibagagi. 4-5 Unggul vaga ndibagya lagagimu, it avakwa ninen yugu dugwit, “Aga! Amburup amben eve sek menda yi ako, onggo ombok yoparip 300 denari vaga onggo hunogo it ininggidek menda wogeraup sek hegek ovara, ogaga yi, nggarogo yiluk enam warogo ndibagen?” yiluk, enaninis en hwa ako mberogogwa. 6 Mberugu lagagwama, At Yesus en “Hwa yien mondok sek okbenanggarikmu, nggarogo yiluk, mberisagwi? Hekbas! 7 It ap ininggidek menda andi, hinim mondok-mondok dogosogom atma, yi menda ndi menda wogeraup umbutu hiniselok, wogeraup sek ovara, An andi, hit ninim mondok dogosogonbuk. 8 Hwa yi okbenanggas andi, segat okbenanggas higi. An hambigya neyalok, neyave wimu mabanup ako horok vanggalek atma, novaga dikduk erogo amburup ndibenanggas. 9 Hivis Sek Wene wolok yi awi ndi awi yugeregek nagu dugwit, hwa yi oknetas ako enape wenggenggu dogopwak yiluk, yugeregek nagu dogogup o, yiluk, avyarat yukheraliga,” yugeragagi. At Yudas en Yesus wogeragagi wene ( Matius 26:14-16 ; Lukas 22:3-6 ) 10 At Yesus anderogo yugirigya lagagimu, it ap 12 menda ambi inis Yudas Ikariot akoen, Yesus warupwak yiluk wogerayogon imbita lagagirik, it imam-imam enasini Yesus wogeragiluk enadema lagagi. 11 Enadema lagya lagagirik, yugirigya lagagimu, it ako enendawi adenggen umbutu dugwit, “Onggo wokhurusogom o,” yiluk, yugugu lagagwama, “Eyave vagarogo wogeraup nanonggal nggenam agya hami?” yiluk, sok higya lagagi. Yesus At eyaganggom inim isogo Vasika nunggugwa wene ( Matius 26:17-25 ; Lukas 22:7-14 , 21-23 ; Yohanes 13:21-30 ) 12 Isogo Adenggen Erom Roti Virisigadek Menda ako ogagusim, ndugwis endak vaga wam ndomba warogo isogo Vasika isagusigik, At eyaganggom akoen, “Yesus wai. Isogo Vasika naup nit nggoma dikduk erogo belauk?” yiluk, yugogogwa. 13 Yugugu lagagwama, At eyaganggom mberen lakbugu dugwit, “Hit o kota andoma nunggugu dogomundik, ap ambi sogolowak is nudik wolok wagyaim hinim avuk agu dogomundik, hinimat elalo. 14 Umwa andoma nunggwigya halok, ap awi werek ako yugugu dugwit, “At Nenasin Ngguru en, ‘An nane welagwi menda ninim isogo Vasika naguluk, o kamar nggoma vokot benanggao,’ yiluk, yagas,” yugerop. 15 Yugugu hiniselok, at akoen o handimen kamar ombok ovok vipuk ogarek agarik, yukhirigya halok, andoma-at isagago belalo,” yiluk, yugeragagi. 16 Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda ap mberen ako, lagu lagagwarik, o kota andoma nunggugu lagagwarik, yugeragagi ako ndatak-at inil hugu lagagwarik, andoma isogo Vasika isagago belagagwa. 17 Isagago balagu lagagwarik, werekma, o hup agya lagagimu, At Yesus aori 12 ako inim, wagagwa. 18 Wagu lagagwarik, hora yiluk, erom nunggu dugwit, At Yesus akoen “Hit An ninim erom nelagwi yi, at ambien narupwak yiluk, An neyave yugerayogon ako higi, yiluk, avyarat yukheraliga,” yugeragagi. 19 Yugirigya lagagimu, it enendawi burup yugu lagagwarik, at ambien Yesus yugigik ogagu dugwit, “An dek ai,” yiluk, 20 yugugu lagagwama, At akoen, “Hit naori 12 yien at ambi erom roti niperen virin vaga longgalogo ninggya halok, araro,” yiluk, yugeragagi. 21 An Ap-At Endaklagagis yi, An okbanup wene navok dirup warek agarik ako wane-wane ogari layogon ovara, aren it avakwa neyave narupwak yiluk yugerayogon andi, mondok anggin iya erogo ovaga arugwi. At ap andi endaklaklipuk en, at segat duklip ovara!” yiluk, yugeragagi. Erom roti inim anggur agas inim nunggugwa wene ( Matius 26:26-30 ; Lukas 22:14-20 ; 1 Korindus 11:23-25 ) 22 Yugirigya lagagirik, erom nunggu dugwit, At Yesus en erom roti ambi inggimu wigya lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk, “Roti yi An neyave atma, womanes o,” yiluk, ugurogo wogeragagi. 23 Wogirigya lagagirik, anggur agas nudik inggimu wigya lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk, wogirigya lagagimu, it ovok at nunggugwa. 24 Nunggu lagagwarik, “Ala hinim dambubigigaup yiluk, nggatuk erogo yukheraliga yi, hit avyarat ombarovovok yiluk, hit avakwa wisane henake namuya wilisogon ako yi aro. 25 An yogak yi hudien hivis Ala avema bisaligama andoma en anggur agas swi menda naup ako ao ari wagatek hegek, An anggur agas nenggetek-at dogosogon o, avyarat yukheraliga,” yiluk, yugeragagi. 26 Yugirigya lagagirik, it ako ndawi wakbaluk, wunggu lagagwarik, ndom Saitun vaga unggugwa. “Peterus en ‘Yesus an ninggut’ yisogon” yugogogi wene ( Matius 26:31-35 ; Lukas 22:31-34 ; Yohanes 13:36-38 ) 27 Unggu lagagwarik, At Yesus en Ala wene endak dirup warek ambi yugirigya dugwit: “‘An Ala en At wam ndomba vagenombogo agarik ako watya dogomima, wam ndomba hoda sak yusogom o,’ yiluk, Ala wene dirup warek agarik atma, hit ovok erogo henanggon en hekbaniluk, hoda wulusogom ovara, 28 An hambisagwima en niluk erogo mendok okbaninggya halok, nendak o Galilea ari layogon o,” yiluk, yugeragagi. 29 Yugirigya lagagimu, at Peterus akoen “Dek o. It ovok, ‘Nenanggon,’ yiluk, hekbagaluk hoda wunggusigik ovara, an andi, hekbagaluk mondok wilisogonbuk,” yiluk, yugogogi. 30 Yugugu lagagimu, At Yesus en “Yogak o hup swa ayam ane mberen ao yegetek hegek, hat elap henggam vaga, ‘Yesus andi, an ninggut,” yisogon, avyarat yukhisiga,” yiluk, yugogogi. 31 Yugugu lagagimu, at akoen, “An niperen hambup halok, segat ovara, Yesus ninggut andi mondok yisogonbuk,” yiluk, ane anye erogo yugugu lagagimu, it ovok erogo anderogo adigat yugogogwa. Yesus o Nggesemani samban ogagagi wene ( Matius 26:36-46 ; Lukas 22:39-46 ) 32 Yugugu lagagwarik, o inis Nggesemani lagagwa. Lagu lagagwarik, At Yesus ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Hit yenam horaik dogwes. An samban ogari landiga,” yiluk, yugeragagi. 33 Yugirigya lagagirik, it Peterus, Yakobus, Yohanes inim, wogonombolok lagya lagagirik, At ako endawi nggun damuk iri dugwit, endawi anggin wisane agagi. 34 Endawi anggin agya lagagirik, “Ap yoma, An nendawi burup iri dugwit, hambup-at okneraliga atma, hit yoma dugwit suam watu dogwes.” 35-36 Yugirigya lagagirik, horok lagani hedarek lagya lagagirik, wema ape samulik Ala yugugu dugwit, “Ai Nasin Abba. Yogak okneraup ako, dek okbaup sek imbita heyalok, dek okbain. Hat yi menda ndi menda ambi ogarup ovok ndak atma, it edup-mbedup okbanusogom ako dek okbain. Eke, dek halok, An ogarup ombasiga yi, Hat ‘Dek’ imbita heyalok, asugen. Hat hendawi ombasiga ako ogarinok,” yiluk samban ogagagi. 37 Samban okbaluk, it enadema wagya lagagirik, nogo yugusim il inugu lagagirik, Peterus ako yugugu dugwit, “Simon wai. Hat nogo adigat yiliga yi? Mo il ambiat vaga suam warup meyan a?” 38 iri lagagirik, “Henendawi en sek ogarup ombasagwi ovara, heneyave en ogarup meyan okhinivisiga atma, weyak ogarup henendawima ari wagya haoen, henova hwalogo dugwit, samban ogagu dogones,” yiluk, yugeragagi. 39 Yugirigya lagagirik endak samban ogari lagagi akoat hivis ambi inim ogari lagagi. 40 Hivis samban okbaluk, wagya lagagirik, it ako nogo yup oginipigirikmu, nogo yugwis il inugu lagagirik, nogo mumu nggarogo yuguruk yiluk, enanedek mbup yagagwa. 41 Mbup yugu lagagwama samban elap henggam vaga ogari lagya lagagirik, wagya dugwit, yugirigya, “Hit sat yangganggu dugwit, nogo adigat yugu dogop ombasagwi yi? Ovok aro! It weyak ogasagwi menda en An Ap-At Endaklagagis neyave narupwak yiluk wogeraup hudi vage horok ari wagarikmu yi hanes. 42 At neyave narupwak yiluk, nonggo mbanggas ako vage horok wandiga yi atma, laguluk, mendek eres,” yiluk, yugeragagi. Yesus vagatugwa wene ( Matius 26:47-56 ; Lukas 22:47-53 ; Yohanes 18:3-12 ) 43 Ao yugirigyama, it 12 menda ambi Yudas ako it imam-imam enasini inim, it Ala wene vagago welagagwa menda inim, it ap ombok-ombok inim it akoen ap ambi homago veram wugwi, yo mbandugul wugwi, ogakluk, lakbisa wagagwa ako wagu lagagwama, at Yudas ako inimat wagagwa. 44 At Yesus eyave warupwak yiluk, onggo wogogi akoen endak it yugirigya dugwit, “Yedok havovok yiluk, At ambi domatya neyalok, ‘Ap ako andiat,’ umbutu dugwit, vagakluk, des erogo wolok elalo,” yiluk, wene inim yagagwa. 45 Wene yagagwarikmu, at ako mbikit Yesus adema lagya lagagirik, “Nasin Ngguru wa,” yiluk, domatbagagi. 46 Wa yugugu lagagimu, it akoen yedok hugu lagagwarik, mbikit ininggi-vaga vagatugwa. 47 Vagatu lagagwama, ap ambi ugun welagagi akoen veram nggigis erogo ap imam-imam enasin inis ombok ayeloman ako aruk sobalogo lakbagagi. 48 Sobalogo lakbagya lagagimu, At Yesus akoen, “Ap enonggop agodem welagwi menda vaginivisagwi ako hak, An anderogoat vakneraguluk, yaga veram inim, yo mbandugul inim, wolok wagep yi? 49 Hutun-howam ninim At Ala awi valekma mamulhirigya neyagek, vaknetetek welagep ovara, yogak Ala wene dirup warek ako atma des yupwak yiluk, vaknera wagep andi sek aro,” yiluk, yugirigya lagagimu, 50 At aori ovok erogo Yesus hekbaluk, hoda wunggugwa. 51 Hoda wunggusigik, apsawe ambi Yesus inim lagagi ako asum eyave vaga adigat veralekma, vage vagatu lagagwama, 52 asum nggolalogo baluk, agap sigam hoda winggigi. Yesus owak dinggugwa wene ( Matius 26:57-68 ; Lukas 22:54-55 , 63-71 ; Yohanes 18:13-14 , 19-24 ) 53 Hoda wunggusigik, Yesus vagakluk at imam-imam enasin inis ombok adema lagu lagagwama, it imam-imam enasini inim, it ap ombok-ombok inim, it Ala wene vagago welagagwa menda inim, it ovok erogo at adema homagagwa. 54 At Yesus wolok lagusigik, at Peterus ako enambetaga yamamek imam-imam enasin ombok ako awi mbumbumu ilim erogo nunggwigya nonggagagi. Nunggwigya lagagirik, at ap ako ayeloman inim horaik dugwit, hali hunikmu soges isakhedagagi. 55 Soges isakhidigyaim, it imam-imam enasini inim, it Yakuri enawene amburup mbalisagwi menda ovok erogo inim homago dugwit, “At Yesus waruguluk, At ogaga adem saen dibagen?” yugogogwa ovara, degat hagagwa. 56 It ap iya erogo en huluk wene ovaga bagagwa ovara, it ambien wene des erogo yegetek un nadok-hadok erogo bagagwa. 57 Andi en, it nin ako mendek yugu lagagwarik, hulugat ovaga bagu dugwit, 58 “At akoen, ‘Dek o. Ala awi avakwa ininggis vaga vanggugwa ako, An masalogo baluk, ndugwis henggam vaga-at avoloma ap ininggis vaga ogarup dek menda ambi valugwis,’ yagagi,” yiluk, yagagwa ovara, 59 wene yi ogo adem ambien des erogo yegetek hagagwa. 60 Ambi en des erogo yegetek-at ogagu lagagwama, at imam-imam enasin ap ombok ako enanggelekma ilim mondok iri lagagirik, Yesus yugugu dugwit, “It ap yi enane hovaga bagalyagwi atma, Hat wene onggo yugeraup ombasiga a, dek a?” 61 Yugugu lagagimu, At Yesus wene onggo ambi yegetek mbup yagagi. Mbup iri lagagimu, at imam-imam enasin akoen “At Mondok Sek Adigat Agarik ako, Abut avakwa enagap wendarupwak yiluk enogo lakba wagagi Mesias ako andi, Harat ai?” yiluk, aigwakma wogogi. 62 Aigwakma wigya lagagimu, At Yesus en, “Andi ako An aro. An Ap-At Endaklagagis yi, hivis At Anye Adigat Agarik menda ako inggis amot vikit horaik dugwit, mbogot vaga en hena anggelekma wambu wagya neyagup,” yiluk, yugeragagi. 63 Yugirigya lagagimu, at imam-imam enasin ako at asum libilhidigya lagagirik, “Nit wene ambi ngga inim yuknerapwak yiluk, holek agipik? 64 At Ala wiyiknom-weyaknom erogo bagas nit ovok hunggup atma, nggarogo ogarup ombasagwi?” yugirigya lagagimu, it ovok en “Mondok warup aro!” yagagwa. 65 Yugu lagagwama, it nin akoen waris ovaga suvutbagwi, il hwilakbaluk ininggis vugut vaga watwis, ogagu dugwit “Saen hatya hegen? Iru!” yiluk yugugu lagagwama, it imam-imam enayeloman akoen ogo ininggis obak vaga watugwa. At Peterus en “Yesus an ninggut o,” yagagi wene ( Matius 26:69-75 ; Lukas 22:56-62 ; Yohanes 18:15-18 , 25-27 ) 66 Watu lagagwama, at Peterus ako olakma wenamen vikit andoma werekma, hwavyak ap imam-imam enasin ap ombok ako ayeloman ambi wagagi. 67 Wagya lagagirik, at Peterus soges isakhidigya il higya lagagirik, il yenaga wigya dugwit, “Hat ogo Yesus Nasaret menda hinim nagu lagen ako heyaliga,” yiluk yugogogi. 68 Yugugu lagagimu, at akoen, “Hat yagaliga andi an mondok ninggut,” yiluk, sup mbanggutmu nunggwisagwima akoma winggigi. 69 Winggigirik werekma, hwavyak ako il higya lagagirik, it avakwa ugun welagagwa ako yugirigya dugwit, “Dek o. At ap yi At aori ako menda aro.” 70 Yugirigya lagagimu, at Peterus akoen ambi inim “An mondok dek hegek yuknisagwi,” yiluk, yagagi. Iri lagagimu, akoma dugwit, iya erogo welagatekma it ugun welagagwa akoen, at Peterus ako yugugu dugwit, “Hat Galilea menda atma, it menda avyarat heyagyo.” 71 Yugugu lagagwama, at akoen, “Hit ap yegep andi, an ninggut atma, Nasin hanum o,” yiluk, ombao inis hanum mbanggya hegek, 72 ayam ane elap mberen vaga yagagi. Iri lagagimu, at Peterus ako, “Swa ayam ane elap mberen vaga yegetek hegek, hane henggam vaga ‘Yesus an ninggut’ yisogon o,” Yesus en at yugogogi ako, ape wengge iri dugwit, endawi burup iri lagagirik, yup yagagi. |
LAI 2023
Indonesian Bible Society