Lukas 11 - ALA WENE HIVIS DIRUP WATUGWASamban ogarup mamuleragagi wene ( Matius 6:9-13 ; 7:7-11 ) 1 Ndugwis ambi vaga At Yesus o ambima samban ogagagi. Samban ogagya lagagimu, At ane welagwi menda ambien Yesus yugugu dugwit, “Nasin. Ap Yohanes en At ane welagwi menda samban ogarupwak yiluk, mamuleragagi ako hak, nit samban ogaruguluk, Hat mamulneran.” 2 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hit samban ogagu dugwit, Ala yerogo yugugu dogop: ‘Nenasin! Hat hinis mondok adik denek agindik atma, siyabagalagwi o. Nit Hat havema dogoguluk, okbininima. 3 Nenagarom nunggu dogop ako o ndugurek-ndagarek woknirigya dogwen o. 4 It ap nit weyak erogo bininelagwi ako niren enomaduk degerogo biselagwi atma, Haren nit nenomaduk degerogo bininggu dogwen o. Eke, weyak ogarupwak en yiluk, nenavut mbanggya haoen, hekbininabuk, ninim dogwen o,’ yiluk, anderogo yugugu dogones,” yugeragagi. 5-6 Yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda ako ambi inim yugirigya dugwit, “Ap hit menda ambien o hup agako vaga at aswe ambi adema lagya dogomindik, yugugu dugwit, ‘Naswe wai. An naswe ambi o ambima lagya dugwit, bikneyagek waga ovara, erom wogorup mondok dekma, hat roti henggam wokniru o,’ yugugu halok, 7 at aswe amwa agarik akoen iri dugwit, ‘Nogo ovok agako agirikmu, an hane nggengges yuknirubuk. Sup ovok lakhidigi. Eke, naburi ninim nogo yugusim, mendek yiluk wokhirup andi meyan,’ yiluk, anderogo yugisogon. 8 Ako andi, nogo mondok agako agagirikmu, wogorup anggon ombarisogon ovara, alon embetetek ane hunik adigat yugisiga vaga at mendek yiluk, ‘Wokniru o,’ yugugu ako wogisogonbuk embetep? Wogisogon aro, yiluk, yukheraliga. 9-10 Anderogo hak, An wene ambi yukherayogon. It avakwa en nggino yuguguselok, wogirigya, belangguselok, havethedugwi, sogop dolen-dolen ogaguselok, sup hutbugu, ogasagwi. Ogasagwima, hiren Ala nggino yugugu dogop. Nggino yugugu hiniselok, Aren wokherayogon. Sek menda At ovaga belanggu dogones. Belanggu hiniselok, At elola en havethedasogom. Sup dolen-dolen ogagu dogones. Sup dolen-dolen ogagu hiniselok, Aren sup hurogo bigigayogon o. 11 Hit henaburi ambien, ‘Erom wokniru o,’ yukhirigya halok, helep wogorup ombasagwi? ‘Ikan ambi wokniru o,’ yukhirigya halok, mbas edup menda wogorup ombasagwi? 12 ‘Swa enggen ambi wokniru o,’ yukhirigya halok, hagudi wogorup ombasagwi? 13 Anderogo ogasagwidek atma, hit ap weyak menda ovara, henaburi en nggino yukhiruguselok, sek menda wogerelagwi ako ndatak, hit Henasin mbogot vaga agarik ako en, ‘Averiniki wokniru o,’ yugugu hiniselok, wokherayogonbuk ombasagwi? Avyarat wokherayogon aro,” yiluk, yugeragagi. Yesus Mbelesebul inis vaga ogasiga yugogogwa wene ( Matius 12:22-30 ; Markus 3:20-27 ) 14 Hivis ndugwis ambi vaga Yesus en madis ambi anedek okbisaliga menda ap endawima en nggigilogo wibagya lagagimu, wunggu hegek, ap anedek ako ane werek agagi. Ane werek agya lagagimu, it avakwa en, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. 15 Vok yagagwa ovara, it ninen yugu dugwit, “At Yesus andi, madis enasin Mbelesebul anye vaga en nggigilogo wibisaliga,” yagagwa. 16 Eke, it ninen At avut mbaluguluk, “Mbogot vaga ninilup arup nenalon werek menda ambi ogaru,” yiluk, At yugogogwa. 17 It enendawi umbutwi ako At Yesus yedok inugu lagagirik, it yugirigya dugwit, “Ap enowa ambi at avema agarwik inim adik-adik okhidugu dugwit ndup-at okhidugusigik, at avema bisaligama anyedek asogon. Eke, o yapwi ambiat agarwik atma, ir-it ogot baluk, adik-adik wungguselok andi, enawi ako um arisogon. 18 Hiren yugu dugwit, ‘At madis Mbelesebul anye vaga nggigilogo wibisaliga o,’ yagalagwima, Anen ‘At Sile en at avema menda inim ogot hidugu dugwit hoda wungguselok, at avema bisaligama andi, nggarogonggan anye dogop,’ yiluk, yukheraliga. 19 Eke An madis Mbelesebul anye vaga madis nggigilogo wibisaliga yuknisagwi ako, hit henaburi en ogo madis nggigilogo wibiselagwi ako madis anye vaga wibiselagwi yilip. Ovara it madis anye vaga wibiselagwidek. Anderogo atma, hit henaburi enat henanggadi wakbigigasogom. 20 Anen Ala inggis anye vaga madis nggigilogo wibugu neyalok andi, Ala avema bigigaup vage henadema ari waga atma, yiluk, umbutu dogones. 21 Ap ambi anye werek en yegen mbagerek dugwit awi malogo halok, at angge ugun andoma sek dogosogon. Angge sek dogosogon ovara, 22 ap anye werek adik ambi en ap ako awi vaga mikheda nunggwigya dugwit, at eyave sovalogo bagya halok andi, ayegen-ndugudis ako vaga endawi vanggabaluk, dogomi ako angge-angge ako wokbaluk, sumbureraliga. 23 An ninim dambulik agurikbuk halok andi, ninim ndup-at agarwik. Eke, an ninim homakbiselagwidek akoen, haryogo ndindis erogo wibiselagwi aro,” yiluk, yugeragagi. Madis edup agoda werek menda eyami vaga nunggu wandiga wene ( Matius 12:43-45 ) 24 Yugirigya lagagirik, Yesus en ambi yugirigya dugwit, “Madis edup agoda werek menda ap endawima en wunggu lagarik, ‘Nggoma sat yanggal hedaik,’ yiluk, is adem dekma belalit nagas-nagas sat yanggal hedapim dek halok, ‘Namwa wulu wagirikmu akoma neyami vaga suguliluk nunggwisogon,’ yiluk, 25 nunggwigya dogomindik, o um ovara at wulu wagarikmu akoma mupwak horek avolomambo ogarek halok, 26 andien, wunggu lagarik, at madis ako weyak ovara, madis mondok weyak menda eneyave 7 wonggabisiluk, woginiviluk eyami vaga nunggu waga. Nunggu wagya lagarik, akoma inim dugwit, ap ako endak madis ambiat endawima werekma ambukum weyak welagagi ovara, hivis madis wisane erogo hobo-hobo ari nunggugu dugwit, ap ako evelela weyagat dogosogon,” yiluk, yugeragagi. Enendawi adenggen umbutu dogop wene 27 Wene andi yugirigya lagagimu, avakwa wisane homago enanggelekma en hwa ambien ane ombok erogo Yesus yugugu dugwit, “Hwa eyak endakhitya lagagirik, agadyak wokhugu lagagi ako, endawi adenggen himbita dogosogon.” 28 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “At ako endawi adenggen imbita dogosogon ovara, it Ala wene des erogo hobaluk, ogarit laguselok andi, enendawi mondok adenggen wisane umbutu dogosogom,” yiluk, yugeragagi. “Ninilup arup menda ambi ogagya heyasogom,” yugogogwa wene ( Matius 12:38-42 ) 29 Anderogo yugirigya lagagirik, it avakwa wisane homari wagek yugusigik, Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit avakwa o yogak agipik yi, hit weyak ombok erogo ogarit lagu hinigis. ‘Hat avyarat mbogot vaga en Ala en lakbaga wagagi, nit ninilup arup menda ambi ogagya heyasogom,’ yiluk, yuknisagwi ovara, Anen adik ambi ogagya neyasogombuk. Ata, ap Yunus akoen inilup arup menda ogagagi ako andi adigat ogagya neyagup. 30 At Yunus ako avakwa o Niniwe inilup agek welagagi ako hak, An Ap-At Endaklagagis ako hit avakwa o yogak agipik yi, hinilup agek agirik. 31 O endak, hwa inis ombok ambi at amwa o adumu selatan vikit en at ap Salomo endawi werek dugwit, wene hulisiga menda ako aruk huligiluk wagagi. Wagagi ovara, at Salomo andi, ap horogat welagagi, eke, At ambi yoma agarik yi andi, mondok ombogat agarik. At hwa ombok akoen ap horogat ane huligiluk wagagi ovara, hit andi, At ombok agarik ako ane hunggitek agipik. Anderogo atma, hivis avakwa enowak dilup hudi vaga at hwa ombok akoen mendek yiluk, hit yogak agipik yi yukhirigya dugwit, ‘An ap horogat Salomo ako ane hunggwigis ovara, hiren ap ombok yi ane hunggitek atma, henanggadi ares,’ yiluk, yukhirigya hagup. 32 At Yunus andi, ap maduk ovagak dugwit, avakwa o Niniwe menda Ala wene yugirigya lagagimu, it ovok erogo enasam helok, enomaduk mbobagagwa. Mbobagagwa ovara, at ambi yoma agarik yi andi, ap mondok ombok atma, wene yukheraliga ako hobaluk, henomaduk mbobaup sek hegek, henendawi lakot agipik. Anderogo atma, hivis it avakwa enowak dilup hudi it o Niniwe menda akoen mendek yiluk, hit yogak agipik yi yukhirugu dugwit, ‘Nit ap maduk Yunus ako yuknirigya lagagimu, nenomaduk mbobagagup ovara, hit ap ombok ane hunggitek atma, henanggadi ares,’ yiluk, yukhirugu sagup,” yiluk, yugeragagi. Heneyave o awiya okbugugu dogop wene ( Matius 5:15 ; 6:22-23 ) 33 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Avakwa en indwa yevedogo baluk, mbedak avema a, sogolowak avema a, hwilak belagwidek. Ata, yevedogo baluk, it avakwa sup nunggu wendagwi ako awiya hapwak yiluk, winimen sigama belagwi. 34 Hit heneyave indwa yevedek ovagak awiya ako andi, hinil-at. Hit hinil sek agipik halok, heneyave ovok erogo awiya dogogup. Eke, hit hinil weyak werek halok andi, heneyave ovok erogo o hwiserek ovagak dogogup. 35 Andi halok, henendawima awiya agarik ako dek agya dugwit, o hwiserek ovagak agya haoen, dibagu dogwes. 36 Hit heneyave venak vikit ambi o hwiserek ovagak dek ovok awiya adigat agarik halok, indwa abya agya dugwit, heneyave awiya erogo bigigaliga hak, heneyave ovok awiya erogo dogogup,” yiluk, yugeragagi. Ala wene vagago welagagwa menda inim, Varisi menda inim, ogagagwa wene ( Matius 23:1-36 ; Markus 12:38-40 ) 37 Wene andi yugirigya lagagimu, ap Varisi menda ambi en, “Ninim erom naguluk, oma,” yiluk, Yesus yugogogi. Yugugu lagagimu, At Yesus ap ako amwa nunggwigya lagagirik, erom nagiluk, hora yagagi. 38 Erom nagiluk, At inggis adat vaga horekdek dugwit, ugun hora yagagi ap Varisi ako il higya lagagirik, “Ap yi nggarogo ogasiga wi!” imbitigi. 39 Ap Varisi ako imbita lagagimu, At Nenowa Yesus akoen, “Hit ap Varisi menda en henagas owak sogolowak inim, henowalup inim, agap weram adigat hurisagwi ovara hegek, henendawi ilim andi avakwa enangge haurogo hedaup inim, yi weyak ndi weyak ogarup inim, henendawima ovok erogo mbin erek agipik. 40 Hit ap wes ovagak yi! At Ala agap weram ogagagi akoen enendawima inim ogagagi dek yiluk yagalagwi? 41 Dek! Henendawima ilim en it ap ininggidek wogorugu hiniselok andi, Ala en sek henombarisogon. 42 Hit Varisi menda yi, un divu angga inim, hibi angga inim, henda inim, mariduk ako menda wogogo Ala ake sek belagwi ovara, hegek, avakwa enowak sek erogo dilisagwidek, eke, Ala hinim henendawi hunik ogasagwidek. Anderogo atma, anggin henovaga arugup! Wene adem ombok andi, ogagu dugwit, maridik-mariduk andi inim hondalogo ogarup sek atma, ogagu dogop. 43 Hit Varisi menda yi, it Yakuri samban ogasagwima akoma ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, o pasar ogasagwima nit adigat vok yuknerapwak yiluk, nagwis, ogagu dogop henendawi hogop adigat ombasagwima, anggin henovaga arugup! 44 Avakwa inunggut inigik, hiren weyak ogarupwak yiluk, enendawi nomalisagwi atma, anggin henovaga arugup.” 45 Yugugu lagagimu, ap Ala wene vagago welagagi menda ambien wene onggo Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai. It wiyiknom-weyaknom okbisaliga vaga nit ninim nenanggadi asiga.” 46 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Hit ap Ala wene vagago agipik menda ogo, Yakuri wene yerogo ogarup nderogo ogarup wene anggin wisane menda avakwa yugeralagwi ako, avakwa enomado vaga ndan okbaluk, wene ako anggin adigat viyaliluk nagusigik, yonggar-inisaup embetetek, hinil mengga-mengga hoda wilisagwi atma, anggin henovaga arugup! 47-48 It navi-navi hit henombawi en enarogo bogogwa ako, hiren it enowak vaga enawi sek erogo valisagwi. Enowak vaga enawi sek erogo valisagwi ovara, it wene yagagwa ako ogasagwidek atma, hit henombawi en navi-navi enatugwa ako andi, ‘Segat ogagagwa’ yiluk, yugu hinigis. Anderogo atma, anggin henovaga arugup. 49 Anderogo yiluk, At yi menda ndi menda ovok ilup agarik Ala akoen iri dugwit, ‘Navi-navi inim, lakbigik menda inim, lakbisa wagya neyalok, hit Iserali menda en nin initwis, nin anggin enovaga bisaguluk enamusek lagwi, ogagu hinisayogon o,’ yiluk, yagagi. 50 Anderogo atma, o wen yi bagagi hudien lenak-lenak it ap navi-navi enamuya wombagagi ako hit avakwa o yogak agipik yi henovadombok, yiluk, henarisogon. 51 O muk Havel amuya wombagagi hudien hivis ap Sakaria o Ala awi valekma Ala ake warogo hali hunisagwima ilim andoma amuya wombagagi hudi andi, ovok erogo andi hit yogak agipik yi henovadombok, yiluk, henarisogon, yukheraliga. 52 Hit Ala wene vagago agipik menda yi, yi wene ndi wene avakwa inilup agu saoen, sup hunsi hirat hwilagago vakbaluk agipik atma, anggin henovaga arugup! Nirat wene ninilup arup, embetetek dugwit, it nin inilup arup ombasagwi ako inilup agu saoen, sup ando mbabiselagwi,” yiluk, yugeragagi. 53-54 Yugirigya lagagirik, o andoma en wunggu lagagimu, it Ala wene vagago welagagwa menda inim, ap Varisi menda inim, o andi hudien At ane yupum-ndupum yimi vaga yidilogo baluk, vagaruguluk, enaninis en aigwakma dirit-darit wugu lagagwa. |
LAI 2023
Indonesian Bible Society