Lukas 10 - ALA WENE HIVIS DIRUP WATUGWAYesus en ap eneyave 70 denogo lakbogogi wene 1 Andien, hivis Nenowa Yesus en ap adik 70 denogo lakbugu dugwit, yi awi ndi awi o kota adik-adik laup imbitigirikmu akoma it enendak mberen hondok lakbogogi. 2 Lakbugu dugwit, “Enggen yugup wisane aga ovara, mbalisagwi menda eneyave horok ambukumat atma, At enggen yugup andok werek Ala akoen, enggen mbalisagwi menda lakbisapwak yiluk, yugugu dogones.” 3 “Eke, hit andi, elales. Hit ndomba eyagi ovagak yi, it avakwa yangge do ovagak werekma, enanggelekma lakbigigaliga. 4 Lakbigigaligama, henayoparip wonggalek inim, yerek-terek wokhiruguselok yekhedamunda yum inim, henaropato ambi adik inim, andi wolok labuk heneyave adigat elales. Eke, suvaga lagu dugwit, it avakwa iniselok, heyaga wakbigik labuk.” 5 “Avakwa enamwa ambima nunggugu dogomundik, endak heyaga wakbugu dugwit, ‘Wa! Ala en adenggen ombok erogo henovaga okbugugu dogopwak o,’ yiluk, yugerano. 6 Ap enawi werek ako enendawi sek vaga, ‘Yi nit nenaswei aro,’ yiluk, wokhinipuselok, enadenggen enovaga bisamwi ako enovaga asogon. Eke ap ako enendawi weyak en wokhinivup enanggon umbutuselok andi, enadenggen enovaga bisamwi ako, enovaga asogonbuk sugulogo hit henovaga-at okhedelok, wilitalo. 7 It avakwa en hit wokhinivup umbutuselok, enamwa hinim andoma-at dogop. It ap yavup ogasagwi yavup onggo waup sek atma, hinim dugwit, henagarom yi menda ndi menda menakhiruguselok, andi nunggu dogop. Ya nogo yigik nda nogo yigik yagan nagu dogobuk.” 8 “Hit o kota ambima nunggumundikmu, heyaga warogo wokhinipuselok, enagarom menakheramwi andiat nunggu dogop. 9 Eke, avakwa andoma aup warek iniselok, sek okbugu dugwit, ‘Ala avema bigigaup vage henadema vanggo yi waga o,’ yiluk, yugurugu dogop. 10 Eke, o kota ambima nunggumundikmu, it avakwa en wokhinipitek iniselok andi, weram sup ombok vaga wunggu dogomundik, yugurugu dugwit, 11 ‘Henovaga asogon ako andi, henovadombok, hinilup arovovok yiluk, nit henamwa dugwit, ninisok vaga mupwak hondo yagas ako horogo bigigelagwi. Ala avema bigigaup vage henadema vanggo yi waga, avyarat umbutu dogones,’ yiluk, yugerano. 12 O hivis avakwa enowak dilup hudi vaga it avakwa o Sodom endak welagagwa andi horogat enasogon ovara, it ap o kota andoma menda ako andi, mondok iya erogo enasogon, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. Yi awi ndi awi avyarat embetetek halok, yugeragagi wene ( Matius 11:20-24 ) 13 Wene ambi iri dugwit, “Hit avakwa Korasim menda andi, anggin henovaga arugup! Eke hit avakwa Mbesaida menda andi, anggin henovaga arugup! Nggarogo ogarubuk menda henamwa ogagya neyagagup ako, An o Tirus Sidon andoma ogagetek. An ogagetek ovara, o Tirus Sidon andoma ogagya duklimu en, it avakwa andoma menda en o muk erogo weyak ogasagwi ako enasam helap. Enasam hugu dugwit, hora yiluk enayum weyak yikhidugwi, isaben enagap vaga wakhidugwi, ogaklip. 14 Anderogo atma, hivis enowak dilup agya vaga avakwa Tirus Sidon menda andi, un horogat enasogon ovara, hit Korasim Mbesaida menda ako andi, mondok iya erogo henasogon. 15 Eke, hit avakwa Kapernaum menda andi, ‘Nit ap ombok atma, mbogot vaga siyabininayogon,’ yiluk, yagalagwi yi? Mondok dek. It hambuluk lendagwima yagamu andoma mbo wombabigigayogon, umbutu dogwes,” yiluk, yugeragagi. 16 Yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda wene ambi yugirigya dugwit, “It avakwa hit henane hungguselok andi, An nane hulisagwi, hit hekbuguguselok andi, An hekbanunggwi, eke, iren An hekbanungguselok andi, At lakbani wagagi ako hekbelagwi aro,” yiluk, yugirigya lagagirik, lakbogogi. It ap 70 ako eneyami vaga wagagwa wene 17 Andien, hivis it ap 70 lakbogogi ako enadenggen embetek eneyami vaga wagu dugwit, “Nenasin! Madis ogo Hat hinis vaga yugurugu niniselok, hunggu sugup.” 18 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit madis avakwa enendawima en nggigilogo wibugu hinigik, Anen at Sile o digavok ogasiga ako ovagak mbogot vaga en anyedek agya dugwit wambu wagya higi. 19 Mbas avakwa enasiga inim, hagudi inim, hinisok vaga sovalogo bagwi, at hinim ndup ogorek ako anyedek erogo bagwi, ogagu dogovovok yiluk, An nawene yukhirigi. Nawene yukhirigirikmu, weyak edup menda ambi henovaga asogon mondok dek aro. 20 Anderogo ovara, it madis henane hulisagwi ako vaga henendawi adenggen ombarubuk. Ata, hininis mbogot vaga eloma dirup warek agarik ako vaga henendawi adenggen umbutu dogones,” yiluk, yugeragagi. Yesus endawi adenggen en Ala heyaga watigi wene ( Matius 11:25-27 ; 13:16-17 ) 21 Ndugwis andi vaga Yesus endawima Averiniki en adenggen wisane okbagya lagagimu, Ala heyaga watya dugwit, “Wen-mbogot andok Hat Nasin wa yukhisiga. Hat ogarup yi ako, it ap enendawi werek inim, enendawi anggat inim, inilup agu saoen, hwilakbaluk, avyak mariduk swi endago ovagak vagalogo yugeragagin atma wa. Anderogo ogarup hendawi sek imbita dugwit ogagagin atma, Nasin wa, yukhisiga o.” 22 Yugugu lagagirik, “An Nasin en yi menda ndi menda ovok erogo An nandok dogopwak yiluk, woknogogi. Ala Abut andi sa? It avakwa inunggut Nasin adigat ilup agarik. Eke, Nasin andi sa? Andi, At Abut An nadigat nilup agirik. Eke, Abut Anen it avakwa Nasin inilup arupwak yiluk, vagalogo yugeraup imbita neyalok, it ogo, inilup asagwi,” yiluk, yugeragagi. 23 Yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda il biginigu lagagirik, enadikmu yugirigya dugwit, “An ogarit lagya hit hinil neyalagwi ako, it avakwa huguselok, hit hinim henendawi adenggen erogo hugu dogosogom. 24 Andi, hit hinil helagwi ako, it o muk welagagwa Ala en yugirigya hegek yugeraliga menda navi-navi inim, it ap ombok-ombok ininis werek inim, it wisane en, ‘Ninil helao ale,’ umbutu lagagwa ovara, ao halok, hegetek welagagwa. Eke, hit hulisagwi ako, it ogo, ‘Nenaruk hulup hogop ale,’ umbutu lagagwa ovara, hunggitek-at welagagwa, yiluk, yukheraliga o,” yugeragagi. Ap Samaria menda aigwak aberen ap sek okbagagi wene 25 Andien, hivis ndugwis ambi vaga ap Ala wene vagago welagagi menda ambien Yesus avut mbaligiluk, wagya lagagirik, yugugu dugwit, “Ngguru wai. An mondok-mondok niluk dogogiluk, nggarogo ogarik?” 26 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Musa wene dirup warek andi, nggarogo dirup warek agarik? Hat nggarogo hil haliga?” 27 Yugugu lagagimu, ap akoen, “‘Heneyave henanye inim, henendawi henanggela inim, ovok erogo Henasin Ala adigat henendawi hunik ogagu dogwes.’ Eke, ambi, ‘Hit heneyave henendawi hunik okhedelagwi ako hak, it hinim agipik ogo anderogoat henendawi hunik oginipu dogwes, Ala wene anderogo dirup warek agarik,’” yiluk, yugogogi. 28 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Sek yegen. Yegen ako ndatak ogagya heyalok, hiluk mondok-mondok dogogun.” 29 Yugugu lagagimu, ap ako, an sek-sek nombarupwak yiluk, Yesus yugugu dugwit, “Eke, nendawi hunik oginivigen it ninim agirik andi sa?” 30 Yugugu lagagimu, At Yesus en wene wakhegek vaga at onggo yugugu dugwit, “Ap ambi Yakuri menda o Yerusalem en o Yeriko wombagagi. Wambigyama, ap enonggop welagwi menda en vagarogo ndun okbaluk, asum angge-angge ovok erogo ndiyanggu dugwit, eyave watu lagagwarik, andenam hambupwak yiluk, hekbaluk wunggugwa.” 31 “Wunggusigik, hivis ap imam ambi un sup andi vaga lagya dugwit, ap warek ako hegek, alilis lagagi. 32 Lagya hegek, hivis ap Lewi menda ambi anderogo sup andi vaga ugun lagyama, ap watugwarikmu ari lagya dugwit, eyave warek andenam hegek, alilirup mbikit lagagi.” 33 “Lagya hegek, hivis ap Samaria menda ambi sup andi vaga wagagi. Wagya dugwit, ap warek ako il hagagi. Il higya lagagirik, abwa imbita dugwit, 34 adema lagya lagagirik, agap libik-lobak erek ako hotbaluk, anggur agas inim, amburup adik menda inim, eralogo heda makbagya lagagirik, eyave wogogo at anggom keledai vaga hora okbaluk avakwa nogo yilagwima hunogoma ba nonggagagi. Ba nunggwigya lagagirik, andoma malogo welagagi.” 35 “Eke, hutun at ayoparip mbusi perak mberen wogogo ap nogo yilagwima awi werek ako wogugu dugwit, ‘Ap yi malogo dogwen. Malogo dugwit, wokhigis yi ako dek agya halok, hat hangge ambi lobalogo hunggu dogomi halok, an wagya dogomindik, avoloma wokhisogon,’ yugogogi,” yiluk, Yesus en ap Ala wene vagago welagagi menda ako yugogogi. 36 Yugugu lagagirik, “Ap henggam ako it avakwa inim dugwit, enendawi hunik ombasagwi ovagak ap onggop welagwi menda en watugwa ako, ap ambi saen endawi hunik okbagagi ombasiga?” 37 Yugugu lagagimu, at ap Ala wene vagago welagagi menda akoen, “At ap aigwak aberen abwa ombakluk sek okbagagi ako aro.” Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hat andi, anderogo ndatak ogarit nagu dogwen,” yiluk, yugogogi. Maria Mareta bigisa lagagi wene 38 Yesus At ane welagwi menda inim lagu dugwit, o ambima nunggugu lagagwama, hwa ambi inis Mareta en Yesus at amwa nunggupwak yiluk, yugogogi. 39 Yugugu lagagimu, nonggagagirik werekma, hwa Mareta aot inis Maria ako, Yesus avema horaik dugwit, ane hunggigi ovara, 40 Mareta andi, Yesus ake yi walagek, ndi walagek aburuk ogagya lagagi. Ogarit lagya dugwit, Yesus adema lagya lagagirik, yugugu dugwit, “Nasin wai. Hat hake an nadigat ogagya dogopwak yiluk, naot hekbenanggarikmu Hat neyagetek agindik? Yonggat-neyapwak yiluk, yuguru!” 41 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Mareta, Mareta. Hat yi ogarup ndi ogarup adigat hendawi anggin dugwit, aburuk erogo ogarit lagya heyagi. 42 Ambiat mikbaluk, ogarup andi sek. Eke, hat haot Maria en sek ogarup mitarikmu, An, ‘Moga,’ yugisogonbuk,” yiluk, yugogogi. |
LAI 2023
Indonesian Bible Society