Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ululahu Samuel 15 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Armi gna Israel igne neke tei magra ka naiknodi Amalek

1 Kaisei fata, mae Samuel neke cheke eghu ka King Sol, “Lord neke kuru ghau iara mala taofi nigho iagho mala king, eghume iagho mala fanomho mei ka nogna famane cheke Lord igre.

2 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o igne ne cheke eghu, ‘Iara ginauna paradi naiknodi Amalek, naugna ka narane teke jifla mei funudi Ijep kuꞌemi ghotilo tifa ra, mare neke magra ka mare.

3 Ghotilo tei magra ka mare, eghuteuna ghotilo mala goigoni fahui nodi gobigna lepo mare are, eghuteuna thosei lisa faleghu kaisei glepo. Eghuteuna ghotilo mala kafe aknu falehe mae nalhaꞌu baludi goro gaꞌase, goro sua, nei goro sua gegeꞌe. Eghuteuna ghotilo mala jaola aknu falehe nodi buluka, sipu, kamel, nei nodi dongki teu mare re. Gobigna lepo igre mala jateula fafara eghu mala tusu lao ka Lord.’ ”

4 Aonu mae Sol ne kilodi nogna soldia re ne salo fodu mei ka namono Telaem, phei gobi thogha soldia gna Israel, nei nabotho thogha soldia gna Juda eghu te mei balugna mana jare na.

5 Aonu mana ne tei baludi nogna soldia re ka namono Amalek. Mare poru ofo neu ka kaisei khoꞌu biꞌo te moja mala magra ka naiknodi Amalek.

6 Nu ulu lahu na, mana ne fatei kaisei nonomho ka tharaknagna mae Kein. Mana eni igne, naugna kuꞌedi tharakna gna mae Kein igre neke toghodi kuꞌedi tharaknagna Israel kani teke jifla mei mare Ijep. Nonomho igne neke cheke eghu, “Ghotilo mala jifla kokoni Amalek glahu falehe ghami iara baludi mare.” Aonu mare jifla jare ne tei kokodi naiknodi Amalek.

7 Mae Sol tarabana nogna armi na ne tei baludi ne magra ka maedi Amalek igre ne uludi mare. Magra igne ne ghilei tei posa ka nohi ke maghati Havila, nei ka nohi Sua namo ke mosu Ijep.

8-9 Mare aknu falehe ne hui naiknodi Amalek, nu mare ne theome faleheni mae Agag nodi king mare na. Eghuteuna mare jaola ne hata famane buluka nei sipu teu igre baludi thudi re, nei keha famane glepo la ngau eghu. Mare ne theome goigoni glepo igre. Nu mare ne goigonidi kolho glepo te theome keli filodi re.


God ne theome magnahagheni mae Sol

10 Aonu Lord ne cheke eghu ka mae Samuel,

11 “Iare diꞌanagnafagu fara, naugna iara neke vahini mae Sol mala king. Nu gognarona mana la theome leghudi nei nomhidi eghu nogu cheke iara re, eghume iara theome magnahagheni mana teke king na eghu.” Aonu mae Samuel ne faꞌihoni fara ka puhi igne ne tarai ne tarai bongi thongana na.

12 Hamerane boibongi, mae Samuel kegra haghe ne tei hironi mae Sol. Nu mana nomhini tela teihi mana ka namono Kamel, eghuteuna mana ne lisei haghe kaisei thina fagaglana gna te uluni mana u magra na. Eghuteuna gnafa teuna mana jifla jare ne tei Gilgal.

13 Aonu mae Samuel tei ne filoni King Sol ka vido igne. Eghuteuna King Sol ne cheke eghu ka mana, “Iara toreni Lord mala fablahi nigho! Iara la edihi gobigna lepo teke chekedi Lord ra.”

14 Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Nu ne faꞌunha site nomhidi iara buluka nei sipu eghu te eha nei tanhi teu ra?”

15 Mae Sol ne cheke eghu, “Nogu soldia iara igre neke hata nodi famane sipu nei nodi famane buluka eghu naiknodi Amalek mala fafara ka Lord nou God iagho, nu keha glepo re ghehati la goigoni fahuihi.”

16 Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Iara ginauna chekeni ka iagho unha teke chekeni Lord ka iara bongi na.” Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu, “Cheke meini sagho.”

17 Mae Samuel ne cheke eghu, “Tifa na, iagho jame neke kaisei fiti mae kolho neku ka gaoghathomu na, nu gognarona iagho nodi mae mala baubatu vikegna Israel. Eigna Lord neke fablahi nigho iagho mala nodi king maedi Israel.

18 Eghuteuna kate kuru nigho mana teke tei magra ka naiknodi Amalek ra, mana neke cheke eghu, ‘Iagho tei ka naiknodi Amalek ra mala goigoni fahui naikno te diꞌa tuare. Nei iagho mala magra heta mala ghilei kafe lehe fahui mare.’

19 Nu iagho neke theome leghudi nogna cheke mana ra! Ba, mala unha site chari te tei hata iagho glepo te keli area? Tuare glepo te thono diꞌa fara te edi iagho ka Lord re!”

20 Nu King Sol ne cheke eghu, “Theo, iara faꞌuvediu kolho nogna cheke mana re. Iara tei jateula teke chekedi mana ra neku. Iara neke hata neke mei King Agag, eghuteuna aknu falehe naiknodi Amalek ra.

21 Nu nogu soldia iara gre teke theome aknu falehe nodi famane sipu nei nodi famane buluka teu naiknore, nu mare hata neke mei agne Gilgal mala fafara ka nou Lord God iagho gne.”

22 Nu Profet Samuel ne cheke eghu, “Unha te magnahagheni Lord na? Ba, mana magnahaghei nigho iagho te faꞌuveni nogna cheke na, ba, mala eni iagho fafara te thofno krono na? Te faꞌuveni iagho mana na tuana keli fara salaꞌuni fafara na. Te fanomho iagho ka mana na tuana keli fara salaꞌuni garofa gna sipu te fafara na.

23 Mae ihei te tirogna ni God na, mana tapla jafra jateula mae te loku ranghini naitu ra eghu. Eghuteuna mae ihei te fakliakligna ni thegna na, mae igne diꞌa fara jateula mae te pogho soru ka nodi mumuju god mae bongihehe ra eghu. Naugna te tirouni iagho chekegna Lord na, mana tirogna nighola iagho.”

24 Aonu, King Sol ne cheke eghu ka mae Profet Samuel, “Tutuani! Iara la jafrahi la theome faꞌuveni chekegna Lord na! Eghuteuna iara jaola neke theome leghudi nou cheke iagho ra neku. Iara neke mhaghudi nogu mae soldia gre neke leghudi unha te magnahaghedi mare re.

25 Nu gognarona, iara tore nigho iagho mala hata fadeleidi nakhibogu iara gre, eghuteuna iagho ke pulo balugu iara mala pogho soruni Lord.”

26 Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Iara theome tangomana te tei balumi iagho na. Naugna iagho ne tirouni chekegna Lord na, eghume mana theome magnahaghei nigho iagho te king Israel gognarona.”

27 Kate figri mala tei teu mae Samuel na, mae Sol ne loku famaku ka nogna pohe mana na, nu mae Samuel ne nheta ne tei nogna, aonu nogna pohe mana na ne breku.

28 Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu ka king, “Lord na la rerhekuhi nou nolaghi iagho na, mana ginauna nake tusu lao nogna kantri Israel gne ka kaisei mae agne Israel te keli salaꞌu nigho iagho.

29 Nodi God maedi Israel te au fabrahu igne theome jateula tahati eghu tangomana te chaghi na, nei jaola theome tangomana teke tughu gaoghathogna na.”

30 Aonu mae Sol ne cheke eghu, “Uve, iara la edihi glepo te diꞌa re, nu iagho ghatho tahu ghau iara ka tathajidi goro mae biꞌo te gnafa gre, nei ka tathadi naikno gre eghu. Mei sagho mala pulo tapa pogho soruni nou Lord God iagho na.”

31 Aonu mae Samuel neke pulo balugna mae Sol, eghuteuna mae Sol ne pogho soruni Lord.

32 Aonu mae Samuel ne cheke faheta eghu, “Tei hata mei ka iara mae Agag, king gna Amalek ia.” Kate mei na, mae Agag ne theome mhaghu naugna mana ne ghaoghatho eghu, “Iara gne keliu kolho na theome tangomana te lehe na.”

33 Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Ka nou naflahi mala magra iagho ana kmana gaꞌase neke lehe thudi re tagna, Eghume idomu iagho na ginauna na jaola lehe thugna re ka naflahi.” Eghuteuna thinigna King Agag na mare ginauna vaevahe faꞌikoi ke ulugna olta na Gilgal.

34 Ke leghugna igne, mae Samuel neke tei Rama, eghuteuna mae Sol neke tei Gibea.

35 Eghuteuna funu ka narane igne te ghilei thoke ka narane te lehe mae Samuel na, mana ne theome tei filoni mae Sol. Nu leuleghu fata na, mae Samuel neke diꞌanagnafa gna fara ka king, eghuteuna Lord neke diꞌanagnafa gna fara naugna mae Samuel neke fablahi ni mae Sol mala king gna Israel.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan