Ululahu Kronikols 28 - Buka Blahi Ka Cheke HoloKing Devet ne chekeni ka hatimare mae biꞌo gaoghatho te mala horo mae Solomon Sugablahi na 1 Mae Devet ne fatei cheke ka hatimare mae biꞌodi Israel mala kafe mei Jerusalem. Mana ne kilo meidi goro mae funeidi vike te gnafa, nei komandadi nogna tothoghei armi king, nei keha komanda ka armi, nei goro mae biꞌo te fiofilodi nogna gobigna lepo mana re, nei goro mae biꞌo te fiofiloni nogna suga biꞌo, nei nogna hose, nei goro thugna, nei nogna soldia teu king te thofno nheta tulao. 2 Aonu King Devet kegra haghe ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo thabusiguro nei nogu mavitu teura! Ghotilo fanomho mei! Iara thofno magnahagheni fara te horo kaisei Sugablahi mala lilisei nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord igne ke lamnagna. Igne vido nate tangomana God nate au tagna na. Eghuteuna iara la tarabanahi gaoghatho te mala horo Sugablahi igne. 3 Nu God neke theome snakre ghau iara te mala loku na, naugna iara kaisei mae soldia, eghuteuna khamegu iara gre fodu ka dadara. 4 “Neuba ngau, Lord noda God tahati maeda Israel neke vahi ghau iara nei vikegu teu iara igre ngala te mala king fruni ni Israel fabrahu tifa tifa. Iara ka vikegna Juda, God neke vahini Juda mala batudi keha vike are. Eghuteuna ka vikegna Juda mana neke vahini tharaknagna mae kmagu iara, eghuteuna ka tharakna igne mana neke magnahaghei ghau iara te mala king frunidi naikno te gnafa agne Israel. 5 Lord neke tusu ranghi ghau iara kmana sua, eghuteuna mana neke vahini mae thugu iara Solomon mala funei frudi naikno te gnafa Israel. 6 Lord neke cheke eghu ka iara, ‘Thumu iagho Solomon, ginauna horo nogu Sugablahi iara na. Iara la vahinihi mana mala jateula thugu eghu iara, eghuteuna iara ginauna mala jateula kmagna eghu mana. 7 Eghuteuna jame te thofno leghudi mana nogu vetula nei nogu cheke teu iara gre, jateula te edi iagho gognarogre teuna, tharaknagna mana na ginauna king fabrahu tifa tifa.’ ” 8 Eghuteuna mae Devet ne cheke eghu ka naiknore, “Eghume, iara gognarona cheke ke ulugna noda God, nei ke ulumi ghotilo naiknomi Israel, iara na cheke eghu fadoglo ari ka ghotilo. Ghotilo mala thofno leghu fakelidi nogna cheke te gnafa Lord noda God. Jame te eghu ghotilo na, ghotilo ginauna au ka famane glose igne, eghuteuna iheire nate karha mei ke leghumi ghotilo re ginauna au fabrahu ka glose igne.” King Devet ne cheke ranghini Solomon 9 King Devet ne cheke eghu ka Solomon, “Thuguo, ghatho tahuni Lord noda God. Iagho mala thofno leghuni mana, nei iagho mala sasaꞌa fara mala edi nogna gloku mana re. Lord na lasedi gaoghathoda tahatire, eghuteuna mana lasedi fara gobigna lepo te magnahaghedi tahati re eghu. Jame te hironi mana iagho na, iagho ginauna tangomana te filoni mana na, nu jame te figri tagruni iagho mana na, mana ginauna figri tagru nigho iagho fabrahu. 10 Fanomho fakeli iagho ia, naugna Lord neke vahi nigho iaghohi te mala horo nogna Sugablahi mana na. Eghume, iagho mala kegra heta, iagho mala loku ghilei gnafa gloku igne.” 11 Aonu mae Devet ne tusu lao nogna gaoghatho eigna Sugablahi na ka mae Solomon. Mana jaola ne tusu lao nogna gaoghatho eigna varanda gna Sugablahi na, nei gaoghatho eidi chogho mala liliseidi glepo teke tusu lao naiknore ka God, nei gaoghatho eidi vido kligna, nei gaoghatho eidi chogho lamna ka Sugablahi na, nei gaoghatho eigna Thofno Chogho Blahi aheva Lord tangomana te hata koko nakhibogna naikno na. 12 Gaoghatho igre neke tusu lao Tharunga gna God ka mae Devet, eghuteuna mana tusu lao ka Solomon. Igne gaoghatho eigna ke kosi te lithui ka Sugablahi na, nei gaoghatho eidi chogho te mala liliseidi glepo te mala loku ka Sugablahi na, nei gaoghatho eigna chogho te mala tathajidi glepo teke tusu lao naiknore ka Lord. 13 Eghuteuna king jaola neke cheke ka mana nogna gaoghatho mana te mala lilisei mae pris nei mae Livaet teu igre ka tothoghei te mala loku ka Sugablahi na. Eghuteuna mae Devet jaola ne cheke ka mae Solomon unha te mala eni mare ka Sugablahi igne, nei faꞌunha eghu mare te mala fiofilodi glepo blahi te mala loku ka Sugablahi igne. 14 Eghuteuna king jaola chekedi ka mana tahudi gol nei silva eghu te mala hata te mala horo mare thua nafnata glepo gna Sugablahi na. 15 Tuana te niha gol te mala horo juta gol na nei thaba te mala liliseidi juta re, nei niha silva te mala horo juta silva re, nei thaba te mala liliseidi juta re. 16 Nei niha gol malagna Tevo gna Bret Blahi na, nei niha silva te maladi keha tevo re. 17 Nei niha famane gol te mala edi foke, dis ikodi, nei ja. Nei niha gol nei silva eghu te mala horo tapera na. 18 Nei nihai famane gol te mala horogna Olta te mala Gahu Insens. Eghuteuna mae Devet ne tusu lao ka mae Solomon gaoghatho eigna glepo te jateula mumujudi phei engel teu igne. Mumuju teke horo ka gol igne au phei engel, eghuteuna baghidi phei engel igre toku tafru nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord. 19 Mae Devet ne cheke eghu ka mae Solomon, “Gobigna lepo igre au ke lamnagna gaoghatho teke riso soru iara kani teke au ka iara nogna nolaghi Lord. Lord neke tusu mei glalase ka iara eidi glepo te ikodi te au ka gaoghatho igne.” 20 Aonu King Devet neke cheke eghu ka mae Solomon, “Iagho thosei mhaghu, kegra heta mala eni gloku igne, naugna Lord nogu God iara na au balumu iagho. Mana ginauna togho nigho nei mana ginauna au fabrahu balumu iagho kate loku fahui iagho Sugablahi igne. 21 Hatimare mae pris nei hatimare mae Livaet tarabana mala eni nodi gloku na ka Sugablahi igne. Eghuteuna mae te gnafa te lasedi thua nafnata gloku igre ginauna togho nigho iagho. Uve, mae funei nei mavitu teu igre, mare te gnafa na tarabana mala edi gobigna lepo nate chekedi iagho re.” |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.