Ululahu Kronikols 16 - Buka Blahi Ka Cheke Holo1 Aonu mare ne lilisei Bokis Nhaꞌa Cheke igne ka suga tapuale teke enihi mae Devet igne. Mare ne falehe buluka nei sipu eghu mala fafara ka Lord. Kehare gahu knoro fara ka khaꞌaghi, eghuteuna kehare fafara mala au fakeli balugna God. 2 Eghuteuna ke leghugna te fafara te gnafa na, mae Devet ne fablahidi naiknore ka nanghagna Lord. 3 Eghuteuna mae Devet ne tufa gano ka naiknodi Israel teke khapru teku jare re. Mana tufa kaisei bret nei keha sisi det tela mojahi, nei keha sisi grep tela mojahi eghu. 4 Eghuteuna mana ne vahidi keha mae Livaet mala tarai ka Lord ke ulugna Bokis Blahi igne. Nodi gloku mae igre na mala tarai ka God, nei mala tegioni mana, nei mala kilo fnaknoni Lord nodi God mae Israel. 5 Mana ne vahini mae Asaf mala nodi mae funei mare mala lida ka tharai nei ka khoje. Mae Sekaraea te fapea ka mana na. Nanghadi mae iheire te mala lalahu gita re igre: Mae Jeiel, mae Semiramot, mae Jehiel, mae Matitaea, mae Eliab, mae Benaea, mae Obed-Idom, nei keha Jeiel. Mae Asaf jaola mae mala koje ka babuban. 6 Eghuteuna Pris Benaea ghe Pris Jahasiel, phia mae igre mala kufli koba ke ulugna Bokis Blahi igne. Koje mala kilo fnaknoniLord 7 Igne narane ululahu te nhaꞌa lao gloku mae Devet ka vikegna mae Asaf te mala koje nei kilo fnaknoni Lord. Mare ne koje eghu: 8 Tahati mala tegio Lord! Uve, tahati mala cheke fabiꞌoni nanghagna mana na! Eghuteuna tahati mala cheke ka naiknodi keha kantri are unha te edi God re. 9 Tahati koje mala kilo fnaknoni mana. Uve, tahati mala chekedi glepo biꞌo teke edi mana re. 10 Tahati gnafa mala pala hagheni nanghagna Lord te blahi, eghuteuna tahati tangomana te glealeꞌa naugna tahati pogho soruni mana. 11 Tahati filo ka Lord mala togho ghita, eghuteuna tahati tarai fabrahu ka mana. 12-13 Tahati neke karha mei ka vikegna Israel, nogna mae gloku Lord. Eghuteuna tahati goro thugna mae Jekop, mae ihei Lord teke vahini. Leuleghu fata na tahati mala ghathodi kofubobhoi teke edi mana ra, ba puhi te fatedi mana mae naoka ra. 14 Lord na noda God tahati. Eghuteuna cheke te rheta teke chekedi mana ra, maladi naikno te gnafa ka nauthoglu igne. 15 Nhaꞌa cheke teke edi mana ka tahati ra ginauna au fabrahu tifa tifa. Uve, leuleghu fata na mana ginauna tajini nhaꞌa cheke teke eni mana ka tahati igne nei ka iheire nate karha mei ke leghuda. 16 Nhaꞌa cheke teke kulu eni mana ka mae Ebraham igne, mana neke enila balugna mae Aesak, eghuteuna mana neke nhaꞌa cheke mala tajini nhaꞌa cheke igne. 17 Ke leghu na, mana neke enila nhaꞌa cheke igne balugna mae Jekop, eghuteuna nhaꞌa cheke igne ginauna theo ka huigna. 18 Mana neke cheke eghu ka mae Jekop, “Iara ginauna tusu ari ka iagho namono Kenan igne, eghuteuna vikemu iagho igre ginauna nate khotogna na.” 19 Nu ka narane igre, kuꞌeda tahati ra neke theome kmana nekeu, eghuteuna mare neke theome au ka kaisei vido kolho ka glose igne. 20 Leuleghu fata na mare jifla ka kaisei nohi ke tei ka keha nohi na, eghuteuna ke jifla kokoni kaisei kantri mala ke tei ka keha kantri na eghu fabrahu, 21 Nu Lord neke theome snakreni kaisei naikno mala goigonidi. Mana neke cheke faheta ka hatimare mae king naugna mana reireghidi nogna naiknore. 22 Mana neke cheke eghu ka hatimare mae king, “Ghotilo thosei goigonidi naikno teke vavahi iara gre, eghuteuna ghotilo thosei eni kaisei glepo te diꞌa ka nogu mae profet iara gre.” 23 Ghotilo naikno te gnafa ka nauthoglu ra, ghotilo koje ranghini Lord! Leuleghu narane na ghotilo toutonu eigna mana teke fakarhi ghita. 24 Ghotilo ginauna toutonu ranghidi naiknodi keha kantri are eigna nogna nolaghi mana na. Uve, ghotilo toutonu nei cheke thakleni nogna gloku te biꞌo ka naikno fateote'o. 25 God na fnakno kligna lahu. Uve, tahati pala hagheni nanghagna mana na. Mana haghe fara tulao salaꞌudi keha god are. Tahati mala ghatho tahuni mana kolho. 26 Nodi god naiknore theo nafudi kolho, nu Lord neke eni maloa gne baludi gobigna lepo te au ke lamnagna. 27 Naikno te gnafare laseni te au nolaghi nei King teu mana na. Uve, gobigna lepo te au ka nogna Sugablahi mana na, fagaglana gna te heta fara nogna nolaghi mana na eghuteuna naiknore thofno kelitadi fara. 28 Ghotilo vike te gnafa ka nauthoglu igne ra, ghotilo cheke fakelini Lord! Ghotilo cheke fakelini mana eigna nogna nolaghi biꞌo, nei eigna puhigna mana te thofno keli fara. 29 Nanghagna Lord na thofno fnakno kligna lahu, eghume ghotilo cheke fakelini mana. Eghuteuna ghotilo hata mei nomi fafara re ka mana. Ghotilo cheke fakelini nanghagna te blahi. 30 Ghotilo naikno te gnafa ka nauthoglu ra, ghotilo ghatho tahuni mana! Lord neke vuavuha nauthoglu igne mala au rheta mala theome tangomana te nghali na. 31 Maloa ghe nauthoglu, ghopa mala glealeꞌa nomi! Ghopa mala cheke eghu ka naiknodi kantri igre, “Lord na King!” 32 Thongna, iagho baludi gobigna lepo te au ka iagho ra, ghotilo thagru fabiꞌo balu gleale'a! Ghotilo nagare ra, ghotilo baludi gobigna lepo fateote'o te au ka ghotilo ra, ghotilo glealeꞌa! 33 Ghotilo gaju te gnafa mata ra, ghotilo glealeꞌa balu eha fabiꞌo mala cheke fakelini Lord kate mei mana na. Uve, mana na ginau mei mala funei frunidi naiknogna nauthoglu igne ka puhi te keli te thofno doglo fara. 34 Tahati kilo fnaknoni Lord, naugna mana thofno keli fara. Uve, mana namha ghita fabrahu. 35 Tahati eha eghu, “Iagho nomi God ghehati, iagho God mala fakarha naikno. Fakarhi ghami nei hata fadelei ghami eghu ka khamedi naikno bongihehe gre. Hata fapulo ghami ka namonomi ra. Te eghu na, ghehati ginauna tangomana te tegio nigho, eghuteuna ghehati tangomana te cheke fakelini nanghamu te blahi. 36 Tahati cheke fakelini Lord noda God tahati naiknoda Israel! Uve, tahati cheke fakelini mana gognarogne tifa tifa!” Eghuteuna naiknore ne kafe cheke eghu, “Tutuani fara!” ghe “Cheke fakelini Lord!” Mae te baubatu ka tharai Jerusalem nei Gibeon 37 King Devet ne vahini mae Asaf baludi vikegna mana re mala baubatu fei tharai ka vido aheva te au nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord na. Mae igre eni nodi gloku na ka vido igne leghu rane. 38 Eghuteuna mana vahini mae Obed-Idom, thugna mae Jedutun, nei mae Hosa, balugna namno salei mae ka vikegna mae Asaf mala reireghi ka grengathagna Sugablahi igne. 39 Eghuteuna King Devet ne vahini mae Pris Sadok baludi keha mae pris mala tarai ka nogna Suga Tapuale Lord ka namono Gibeon. 40 Nodi gloku mare na mala hata tharai leghu narane hamerane grafi, mare gahu fafara ka olta leghuni vetula teke tusu lao Lord ka naiknodi Israel tifa. 41 Eghuteuna mae Devet ne vahidi mae Heman ghe mae Jedutun, nei keha mae teke vavahi hatimare mae pris, mae igre mala toghodi hatimare mae pris mala cheke fakelini Lord nei mala cheke eghu, “Tahati tegioni Lord, naugna mana ghatho tahu ghita fabrahu!” 42 Mae Heman ghe mae Jedutun phia mae igre mala fiofilodi mae iheire te kufli nei lalahu babuban, nei keha nafnata khoje te mala cheke fakelini God. Eghuteuna mae ka vikegna mae Jedutun igre mare reireghini grengathagna vido blahi igne. 43 Kate edi te gnafa glepo igre, naiknore neke pulo ka sugadi re, eghuteuna mae King Devet neke pulo ka nogna suga biꞌo na ne fablahini tharaknagna na. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.