Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ululahu Kings 8 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Hatimare mae pris pala ne tei Bokis Blahi igne ka Sugablahi na

1 King Solomon ne kilo meidi hatimare mae biꞌo mala baubatu ka vikegna Israel, nei hatimare mae funeidi vike te gnafa, nei keha mae mala baubatu ka mare eghu ne kafe mei Jerusalem. Mana magnahaghedi mare mala mei Saion ka thofno namonogna King Devet na mala hata mei nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord na mala pala mei ka Sugablahi na.

2 Aonu mare ne kafe mei ka King Solomon ka Narane biꞌo te mala Au ka Suga Naota Ikoi na, ka nhigra te kiloni mare Etanim, ka fafitu nhigra ka nodi finogha mare na.

3 Kate mei te gnafa mare na, mae pris re ne pala Bokis Blahi na,

4 eghuteuna keha mae pris baludi keha mae Livaet pala ne tei Suga Tapuale te Blahi na baludi keha glepo blahi re. Mare pala ne tei glepo igre ka Sugagna Lord.

5 Aonu King Solomon baludi naiknodi Israel ne khapru ke ulugna Bokis Blahi igne, eghuteuna mare ne edi kmana fafara ka sipu, nei buluka. Eghuteuna theo kaisei naikno tangomana te kahadi sipu nei buluka teu igre naugna kaputudi glepo biꞌo fara.

6 Ke leghugna te fafara te gnafa na, hatimare mae pris pala nogna Bokis Nhaꞌa Cheke Lord na ne tei lamna Sugablahi. Mare lilisei lamna ka Thofno Chogho te Blahi fara na ke pari baghidi phei mumuju engel igre.

7 Aonu baghidi phei engel igre ne toku tafru Bokis Nhaꞌa Cheke igne baludi phei gaju te mala palagna Bokis igne.

8 Phei gaju igre brahu fara, eghuteuna jame ihei te kegra ka Chogho Blahi na, mana tangomana te filodi khukrudi phei gaju igre. Nu jame te kegra mana ke kosigna Sugablahi na, mana na theome filo laoni. Phei gaju igre au ngala jare mei thoke ka narane te thoutonudi glepo igre.

9 Theome kmana glepo te au ke lamnagna Bokis Blahi igne. Phei thina tataba kolho teke lilisei Moses jare tifa na. Kate jifla mei mae Moses nei naiknodi Israel teu Ijep na, Lord neke eni kaisei nhaꞌa cheke baludi mare ka Thogele Sanai, ka narane tuana mae Moses neke lilisei phei thina tataba igre ka Bokis Blahi igne.

10 Kate jifla mei mae pris gre ka Chogho Blahi na, kaisei khoveo mei ne fodu ka Sugablahi na,

11 eghuteuna mare ne theome tangomana te eni nodi gloku na, naugna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo Lord na ne fodu ka nogna Sugablahi na.

12 Aonu mae Solomon tarai ne cheke eghu, “Lord, teke chekeni iagho na, iagho ginauna au ke lamnagna kaisei khoveo te romno.

13 Nu gognarona iara la enihi nou famane Sugablahi iagho na, kaisei vido te mala au fabrahu iagho tagna.”


Nogna cheke King Solomon

14 Kate kegra teu naiknodi Israel ka vido tuana, king figri mei ne fablahidi naiknore.

15 Aonu mana ne cheke eghu, “Tahati cheke fakelini Lord, noda God tahati naiknoda Israel. Mana thofno leghuni unha teke nhaꞌa chekeni thegna ka mae kmagu iara King Devet.

16 Mana neke cheke eghu, ‘Funu ka narane teke hata fajifladi iara nogu naikno re Ijep te ghilei mei posa ka narane gognarogne, iara neke theome vahini kaisei namono biꞌo ka nodi vido glose vikegna Israel te mala horo ghotilo nogu Sugablahi iara tagna na, te mala tarai ghotilo ka Nanghagu iara na. Nu Iara neke vahi Devet mala funei frunidi nogu naikno iara Israel.’

17 “Aonu king tudu ne cheke eghu, kmagu iara King Devet ia, mana neke magnahagheni fara te horo kaisei Sugablahi malagna Lord, mala tangomana tahati te tarai ka Nanghagna mana na.

18 Nu Lord neke cheke eghu ka mana, ‘Keli fara te magnahaghei horo iagho kaisei Sugablahi te mala tarai ka iara na,

19 nu iagho ginauna na theome tangomana nate horo Sugablahi igne. Kaisei mae thumu iagho ginauna nate horo Sugablahi igne mala mei naiknore cheke fakelini Nanghagu iara na.’

20 “Eghume, u nhaꞌa cheke teke eni Lord igne la thoke mei tutuani fara gognarona. Iara tughuni kmagu mala king gna Israel, eghuteuna iara horo nogna Sugablahi mana igne mala pogho soruni tahati Nanghagna Lord noda God tahati naiknoda Israel.

21 Eghuteuna iara eni kaisei chogho ke lamnagna Sugablahi igne mala augna Bokis na. Ka Bokis igne au phei thina tataba, eghuteuna ka phei thina igre te au Nogna Nhaꞌa Cheke Lord teke eni mana baludi kuꞌeda ka narane teke hata fajifladi mana Ijep ra.”


Nogna tharai King Solomon

22 King Solomon tei ne kegra rhegna nogna olta Lord na ne figri lao ka mavitu gna Israel na. Aonu mana ngafa haghe phei khamegnare kligna,

23 ne tarai, “Lord, iagho nomi God ghehati naiknomi Israel, theo kaisei god te au kligna ba te au ka nauthoglu te jateula iagho teuna. Iagho leghuni fabrahu nou nhaꞌa cheke teke eni iagho ka ghehati. Eghume ghehati thofno gleꞌa fara te leghuni puhimu iagho na.

24 Iagho neke famane taji fakelini u nhaꞌa cheke teke eni iagho tifa ka mae kmagu iara nou mae gloku iagho, King Devet. Eghuteuna nhaꞌa cheke igne la mei horoghoto gognarona.

25 Lord, nodi God mae Israel, iara tore nigho mala jaola ghathoni nhaꞌa cheke teke eni iagho ka mae kmagu iara nou mae gloku iagho Devet. Iagho neke cheke eghu ka mana, ‘Devet, jame te leghu ghau iara mae thumu iagho igre jateula iagho teuna, iara ginauna vahini kaisei mae ka vikemu iagho igne mala funei frunini Israel fabrahu.’

26 Eghume, iagho nomi God ghehati naiknomi Israel, iara magnahaghei nigho te fathokeni nhaꞌa cheke teke eni iagho ka mae kmagu iara Devet igne.

27 “Lord! Iagho tangomana te mei au ka nauthoglu igne na? Neuba maloa kligna igne ne krepa fara, nu maloa kligna igne theome naba te mala au iagho tagna na. Sugablahi igne ikoi fara theome naba te mala au iagho tagna na.

28 Lord, iagho nogu God iara, iara tore nigho mala fanomho mei ka nogu thara iara nou mae gloku gne. Lolokeli ranghi ghau, nei tusu ranghi ghau glepo te toreni iara ka iagho gognarogne.

29 Iara magnahaghei nigho iagho te doadofrani fabrahu Sugablahi igne bongi narane. Igne vido teke cheke eghu iagho ia, ‘Naiknore ginauna mei namo ka iara mala pogho soru ghau iara jare.’ Jame te eghu na, iara laseni iagho ginauna fanomho kate mei tarai iara na iagho filo mei ka iara.

30 Lord, fanomho mei ka nogu tharai iara nou mae gloku gne, eghuteuna filo mei ka vido igne kate tharai nou naikno gre. Neuba iagho ne au kligna fanomho mei ka nomi tharai gre. Kate fanomho na, iagho hata fadeleidi nakhibomi gre.

31 “Jame kaisei mae eni kaisei najafra ranghini keha mae na, mare ginauna na hata mei mae igne ka nou olta iagho te au ka Sugablahi na igne. Glahu cheke heta mana ka tatathamu iagho na, eghuteuna mana na chekeni neke theome eni teuna.

32 Ka narane igne, neuba iagho ne au neu kligna, iagho fanomho mei mala fadoglini puhi igne. Jame te theome doglo tutuani mana na, iagho fateni nei parani eghu leghuni unha teke eni mana na. Nu jame te doglo kolho mana na, iagho tangomana te chekeni te mana theome naba te papara na.

33 “Glahu mei magra mae naoka gre uludi nou naikno iagho Israel igre, naugna mare tapla jafra ka nakhibo ranghi nigho iagho. Nu mare nake pulo mei ka iagho, eghuteuna mare na mei ka Sugablahi igne mala cheke fakelini nanghamu iagho na, eghuteuna mare na chekeni iagho na nodi God mare teuna, eghuteuna mare tarai ka iagho mala hata fadelei iagho nakhibodi re.

34 Te eghuna, neuba iagho ne au neu kligna, iagho fanomho mei ka nodi tharai nou naikno gre. Hata fadelei nakhibodi nou naikno iagho Israel. Eghuteuna ke hata fafigridi ka namono igne aheva teke tusu lao iagho ka kuꞌedi tifa ra.

35 “Glahu te theome nakhete naugna nou naikno iagho gre tapla jafra ka nakhibo ranghi nigho iagho. Nu mare na tarai mei ka Sugablahi igne, mala cheke fakelini nanghamu iagho na. Eghuteuna mare na tughu nagnafa nei koko nakhibo eghu naugna iagho neke paradi mare.

36 Jame te eghuna, neuba iagho ne au neu kligna, fanomho mei ka nodi tharai naikno gre. Hata fadelei nakhibodi nou naikno Israel igre. Farirhiudi ka puhi te doglo, eghuteuna snakre mei nakhete ka vido glose teke tusu lao iagho ka nou naiknore mala au fabrahu tagna.

37 “Glahu thoke mei narane te theo gano, ba fogra biꞌo, ba muno, ba cheche, ba naoka te mei te goigonidi nomi namono gre.

38-39 Jame te eghu na, iagho fanomho mei ka nodi tharai nou naikno iagho te au Israel igre. Lord iagho ngala te laseni unha te au ka thiꞌagna naikno na. Kehare theome gleale'a ka nagnafadire, eghuteuna mare tarai ari ka Sugablahi igne. Mare ngafa haghe khamedire na tarai ari ka iagho, neuba iagho ne au neu kligna, fanomho mei ka nodi tharai gre. Naugna iagho laseni unha te au ka thiꞌagna naikno na, iagho tangomana te fadoglini unha teke edi mare na.

40 Ka puhi igne, mare ginauna ghatho tahu nigho fabrahu kate au teu mare ka glose teke tusu lao iagho ka kuꞌedi tifa ra.

41-42 “Naikno phosa te mei funudi ka keha kantri igre ginauna nomhini eigna nou nolaghi biꞌo iagho na. Mare ginauna mei ka vido te khaba mala tarai ka Sugablahi igne.

43 Neuba iagho ne au neu kligna, fanomho mei sagho ka unha te toreni mare na. Aonu naikno te au heva heva ka vido te gnafa igre ginauna lase nigho, nei ghatho tahu nigho jateula te edi nou naikno iagho Israel igre eghu. Eghuteuna naikno te gnafa igre ginauna laseni Sugablahi te horo iara igne kaisei vido mala pogho soru nigho iagho.

44 “Glahu chekedi iagho nou naiknore mala tei magra ka nodi naokare ka keha vidore. Kate tei na, mare ginauna kulu tei ka namono biꞌo teke vahini iagho na, nei ka Sugablahi teke horo iara mala tarai ka iagho teku na.

45 Neuba iagho ne au neu kligna, fanomho mei sagho ka nodi tharai mare igre, mala toghodi mare.

46 “Theo kaisei naikno ka nauthoglu igne te theo nakhibo gna na. Eghume kate tapla jafra nou naikno iagho re, glahu diꞌatamu iagho ka mare, lisa lao ka mae naoka are mala uludi mare, nei mala hata tei mare ka nodi kantri re, neuba ne namo, ba khaba fara Israel.

47 Jateula teke au mare ka keha kantri delei ra eghu, glahu te figri gaoghathodi mare te tarai ari ka iagho te mala cheke thakledi puhidi te diꞌa, nei nakhibodi.

48 Glahu te tei au delei mare ka nodi kantri mae naoka re, mare glahula ke ghatho fapulo ka iagho. Eghuteuna kate tarai na mare ginauna figri mei ka nodi namono teke tufa iagho ka kuꞌedi tifa ra, nei ka namono biꞌo teke vahini iagho ia, nei ka Sugablahi teke horo iara malamu iagho teku igne.

49 Eghume, neuba iagho ne au neu kligna, iagho fanomho mei ka nodi tharai re mala toghodi mare.

50 Hata fadelei sagho nakhibodi nou naikno iagho te figri tagru nigho gre. Iagho tusu lao gaoghatho keli ka naokare mala keli ranghidi nou naikno iagho gre.

51 Iagho tangomana te eni igne, naugna mare nou naikno iagho. Tifa na kuꞌemi ghehati ra neke au Ijep, eghuteuna mare neke au papara fara jateula te au ke lamna khaꞌaghi ra neku kolho.

52 “Fanomho mei sagho ka nogu tharai iara gre, eghuteuna iagho jaola fanomho mei ka nodi tharai nou naikno iagho gre.

53 Iagho neke vahi fadelei ghami ka naikno te gnafa ka nauthoglu igne, mala nou naikno themu. Lord, iagho neke chekeni glepo igne ka nou mae gloku Moses, mala cheke mana ka kuꞌemi ghehati ra ka narane teke hata fajifladi iagho Ijep ra.”


King Solomon ne fablahidi naiknore

54 Eghuteuna mana tuturupuku soru ne ngafa haghe khamegna re ne tarai tei ka Lord. Kate gnafa tarai na, King Solomon kegra haghe ke ulugna olta na.

55 Aonu mana ne cheke fabiꞌo ne fablahidi naiknodi Israel.

56 Mana ne cheke eghu, “Tahati cheke fakelini Lord, naugna mana togho ghita tahati nogna naiknore mala au ka pharikeli, leghuni unha teke nhaꞌa cheke ni mana na. Mana tajidi nogna famane nhaꞌa cheke teke chekedi mana ka mae Moses nogna mae gloku ia.

57 Tahati toreni Lord, noda God mala au baluda jateula teke au baludi kuꞌeda tifa ra eghu. Tahati toreni mana mala thosei tei koko ghita.

58 Tahati toreni mana mala figri gaoghathoda re mala leghuni mana, eghuteuna leghuni puhigna, nei tajidi nogna vetula nei cheke te gnafa teke chekedi mana ka kuꞌeda tifa ra.

59 Neubane narane ba bongiro, snakreni noda Lord God mala ghathodi cheke te gnafa te tarai lao iara ka mana ra. Snakreni mana mala keli ranghi ghita nei togho ghita eghu tahati naiknoda Israel leuleghu narane nei unha te nabada.

60 Ka puhi igne naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna laseni te Lord na ngala God te tutuani na.

61 Nu ghotilo mala thofno ghatho tahuni Lord noda God. Ghotilo mala thofno ghatho tahudi mala leghudi nogna vetula nei nogna cheke teu mana re, jateula te edi ghotilo gognaro igre eghu.”


King Solomon ne fablahi Sugablahi na

62 Aonu king Solomon baludi naikno te gnafa Israel igre ne fafara ka Lord.

63 Mare ne falelehe varadaki phei thogha buluka nei kaisei gobi varadaki thogha sipu mala fafara, fagaglana gna te au fakeli mare balugna Lord. Ka puhi igne, king baludi naiknore ne fablahi nogna Sugablahi Lord na.

64 Ka narane igne King Solomon ne fablahi glalaba ke ulugna Sugablahi na, naugna olta teke horo mare ka bras igne ikoi fara, theome naba te kafe gahu fafara igre tagna na. Eghume ka vido igne te gahu te krono mare fafara na, fafara wit nei fafara garofa teu te mala au ka pharikeli balugna Lord.

65 Aonu King Solomon nei naikno te gnafa Israel igre ne ei gaghamu biꞌo eigna grorofe, mare ne eni gaghamu igne fitu narane. Eghuteuna ke leghugna igne mare neke eni gaghamu igne nabagna keha fitu naranei. Ka narane igre kmana naikno fara te mei funu ka namono ke raru Lebo-Hamat, tei posa ka khoꞌu ikoi ka nohi ke mata Ijep.

66 Aonu ka keha narane na, king neke kuru fapulodi ka nodi namonore. Naiknore ne filo glanini Lord teke keli fara ranghini nogna mae gloku King Devet tifa ia, nei jaola keli ranghidi mare. Mare cheke gleale'a ka King Solomon neke pulo ka namono, nei kelitadi fara ka unha te edi Lord ka mare igre.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan