Ululahu Kings 18 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMae Obadaea ne thafoni Profet Elija 1 Ka fatilo finogha te theome nakhete igre, Lord ne cheke eghu ka profet Elija. “Iagho tei filoni King Ehab. Eigna iara ginauna na theome raugha na kuru meini nakhete na.” 2 Aonu mae Elija kegra haghe ne tei filoni King Ehab. Ka narane igre, grofo na thofno diꞌa fara jare Samaria. 3 King Ehab ne kiloni mae Obadaea mala tei filoni mana. Mae Obadaea gne kaisei mae biꞌo te loku ka sugagna king. Eghuteuna mana mae mala tarai nei ghatho tahuni Lord. 4 Kate aknu falehe te gnafa Kuin Jesebel nogna profet Lord igre na, mae Obadaea ne hata kaisei gobi mae profet te karha teure ne tei pophoru ke lamnadi phei gluma thina. Mana tufa mae profet igre ne glimafulu mae ka keha na, eghuteuna glimafulu mae ka keha na neu. Eghuteuna mana ne faghamudi nei fakoꞌudi neu koba mae profet igre leuleghu narane. 5 Aonu, mae Ehab ne cheke eghu ka mae Obadaea, “Tapa mala tei filo ka glogu te ikodi nei ka glokha khoꞌu teu te au tafri ka noda vido theda ra. Glahula tapa tangomana te filodi keha buburu ka vido tura maladi nogu hose nei dongki teu iara igre, glahu lehe reꞌe.” 6 Aonu phiamare sopa thei ne filo tongana ka vido te gnafa te chekedi mae Ehab igre. 7 Kate nolo te tei na, mae Obadaea ne thafoni profet Elija. Eghuteuna mae Obadaea ne filo glani ni mana, eghuteuna mae Obadaea pogho soru pari ne ghusna eghu, “Iagho nogu mae funei iara mae Elija ngala sia?” 8 Mae Elija ne cheke eghu, “Uve. Iara mae Elija ngala. Iagho ke pulo mala ke cheke ka King Ehab, iara auhi agne.” 9 Mae Obadaea ne cheke eghu, “Mae biꞌo, naugna unha sagho te magnahaghei lisa lao ghau iara ka khamegna mae Ehab gnea, mala falehe ghau iara? Iara neke theome eni kaisei glepo te diꞌa! 10 Ka nanghagna Lord mae ihei te karha te tifa, iara thofno cheke kate tutuani ka iagho, King Ehab neke kurudi nogna mae glokure mala tei tongana ka kantri te gnafa ka nauthoglu igne mala hiro nigho iagho. Jame kaisei mae king chekeni te thosei au iagho ka nogna kantri na teuna, mana na eni kaisei cheke te nheta fara mala laseni te tutuani nogna cheke mana igne. 11 Nu gognarona iagho cheke ka iara mala tei cheke eghu iara ka nogu funei na, ‘Mae Elija na au agne.’ 12 Iara theome laseni aheva Tharunga gna Lord nate hata nigho te tei kate jifla koko nigho iara na. Jame te tei cheke iara ka King Ehab, eghuteuna theome filo nigho mana teuna, mana ginauna falehe ghau iara. Neuba, iara ghatho tahuni nei pogho soruni eghu koba Lord funu suagu. 13 Jau iagho theome nomhini unha teke eni iara kate falehedi koba Kuin Jesebel nogna Profet Lord ra. Iara neke pophoru kaisei gobi Profet ke lamnadi phei gluma thina. Iara lilisei glimafului ka keha na, eghuteuna glimafului ka keha na. Eghuteuna iara fei ghedi gano nei khoꞌu eghu leuleghu narane ka mare. 14 Nu gognarona iagho cheke ghau iara mala tei cheke eghu ka nogu funei na, ‘Mae Elija na au agneu.’ Jame te chekeni iara te au teu iagho agne na, mana ginauna falehe ghau iara!” 15 Nu mae Elija ne cheke eghu ka mana, “Iagho thosei mhaghu. Iara nogna mae gloku Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o te karha te tifa. Tutuani fara, ka nanghagna Lord, King Ehab ginauna filo ghau iara ka narane gognarogne.” King Ehab ne filoni profet Elija 16 Aonu mae Obadaea tei ne thafoni King Ehab ne cheke ka mana, eghuteuna mae Ehab kegra haghe ne tei cheke faheta ka profet Elija. 17 Eghuteuna kate filoni mae Elija na, mana ne cheke eghu, “Tore! Iagho si mae te ei puhi biꞌo agne Israel ia?” 18 Nu mae Elija ne cheke eghu ka mana, “Theo! Iara theome mae mala ei puhi biꞌo agne Israel. Iagho! Iagho baludi tharaknagna mae kmamu ra! Naugna ghotilo ne tiromi leghuni chekegna Lord na, eghuteuna ghotilo tarai ka mumuju god Baal. 19 Gognarona iagho kilo meidi naikno di Israel ra mala mei thafo ghau iara ka Thogele Kamel. Eghuteuna iagho hata mei fati gobi glimafulu profet nogna Baal ra baludi fati gobi profet nogna Astarot te reireghi Kuin Jesebel ra.” Profet Elija ne fariuriudi nogna profet Baal 20 Aonu King Ehab ne fatei cheke ka naikno te gnafa Israel, nei ka hatimare mae profet, mala kafe mei ka Thogele Kamel. 21 Profet Elija kegra ke uludi naiknore ne cheke eghu, “Niha fata au tami si ghotilo phei nafnata gaoghatho igre ia? Jame Lord gne te God tutuani na, leghuni mana, nu jame Baal gne te god tutuani na, leghuni mana.” Nu naiknore ne theome ghagri kaisei cheke. 22 Mae Elija ne cheke eghu, “Baal na au nogna fati gobi glimafulu profet, nu kaisei iara ngala te au na ka nogna profet Lord ra. 23 Ghotilo hata mei phei buluka nalhaꞌudi. Iara magnahaghei ghami ghotilo nogna profet Baal ra ginau vavahi kaisei buluka nalhaꞌugna mala aknu falehe, eghuteuna ghotilo vahe faꞌikodi. Aonu ghotilo lilisei nafnahi re ke kligna gaju, nu ghotilo thosei fahaghe khaꞌaghi tagna eghu. Eghuteuna iara ginauna na jaola eni jateula tuana eghu keha na. 24 Ghotilo nogna profet Baal ra tarai ka nomi god na, eghuteuna iara ginauna tarai ka Lord. Eghuteuna God mae ihei te snakre mei khaꞌaghi igne na ngala te thofno God te tutuani na.” Kate nomhini naiknore cheke igne, mare ne thagru eghu fabiꞌo, “Unha te chekeni iagho igne thofno doglo fara!” 25 Aonu mae Elija ne cheke eghu ka nogna profet Baal te kegra teu jare igre, “Naugna te kmana ghotilo gne, ghotilo na kulu eni nomi fafara na. Ghotilo na hata kaisei buluka nalhaꞌugna mala tarabanau. Ghotilo thosei eꞌei khaꞌaghi, nu ghotilo tarai ka nomi god Baal mala kuru mei mana khaꞌaghi na.” 26 Aonu mare ne hata keha buluka nalhaꞌugna na ne tarabana neu. Eghuteuna mare ne funu tarai ka Baal hamerane ne ghilei farihotei aublatha. Aonu mare ne eha eghu fabiꞌo, “Lord Baal! Fanomho mei ka nomi tharai ghehati gre!” Aonu mare ne ragi faligohoni olta teke horo mare na, nu theo kaisei cheke tughu te mei funu ka god Baal. 27 Farihotei aublatha, mae Elija ne funu maꞌedi mare ne cheke eghu, “Eha fabiꞌo si ghotilo! Tutuani, mana kaisei god! Jau mana gnafau. Jau mana au ka suga ikoi. Jau mana tei au delei! Jau mana thuru ihou, eghume ghotilo tei mala fadofrani mana!” 28 Aonu nogna profet Baal igre ne eha fabiꞌo fara. Eghuteuna mare ne leghuni nodi kastom thedi na ne funu vahedi thedi ka naflahi biꞌo nei ka grojo ne ghilei jifla mei dadara ka thinidi re. 29 Naublatha thongana na te ghilei thokeni vido mala fafara fei grafi na, mare eha fabiꞌo jateula naikno te noli ra neu. Nu theo kaisei cheke tughu te mei ka mare na, theo kaisei naikno te fanomho ka mare na, eghuteuna theo kaisei god te fanomho ka nodi cheke mare igre. 30 Profet Elija ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo kafe mei namo ka iara agne.” Aonu mare ne kafe mei ne khapru faligohoni mana. Eghuteuna mana neke funu babana haghe nogna olta Lord teke paꞌe soru mare igne. 31 Aonu mana ne hata nabotho phei thina, thina igre nanaba ka nabotho phei vike teke karha mei ka nabotho phei thugna mae Jekop, mae ihei Lord te kiloni mana Israel. 32 Eghuteuna mae Elija hata nabotho phei thina igre ne babana haghe olta na ka nanghagna Lord. Aonu mana ne dokha kaisei jolohomno falithui ni olta igne. Jolohomno igne biꞌo nabagna nabotho glima lita khoꞌu te au tagna na. 33 Aonu mae Elija ne lilisei gaju igre ke kligna olta. Eghuteuna mana ne vahe faꞌikoi buluka nalhaꞌugna igne, ne lilisei ke klignadi gaju igre. Aonu mana ne cheke eghu, “Ghotilo toho fafodu fati botol biꞌo are ka khoꞌu mala tofa ke klignadi nafnahi te mala fafara are baludi gaju are.” Eghuteuna mare ne leghuni unha te chekeni mana na. 34 Mae Elija neke cheke eghui, “Ke laoi si ghotilo.” Eghuteuna mare neke tofa lao khoꞌui. Eghuteuna mana neke cheke eghui ka mare, “Ke eni fatilo fata na.” Eghuteuna mare neke eni fatilo fata na. 35 Eghuteuna khoꞌu te tei faligohoni olta igne nei jolohomno teu igre fodu ne sala'ui fara. 36 Eghuteuna fei grafi ka vido mala fafara na, profet Elija lao ka olta na ne tarai, “Lord, iagho nogna God mae Ebraham, nogna God mae Aesak nei nogna God mae Israel. Iagho falase mei gognarogne iagho te nomi God ghehati maemi Israel, eghuteuna iara gne nou mae gloku iagho, eghuteuna iara eni igne, naugna iagho neke cheke ranghi ghau iara. 37 Lord, fanomho mei ka nogu tharai iara gne, eghuteuna iagho eni jateula unha te toreni iara igne eghu. Eghuteuna naikno te kegra teu agne gognaro igre, ginauna laseni te kaisei iagho ngala God te tutuani na. Eghuteuna iagho ginauna tuthughu nagnafadi naikno igre mala ke pulo mei ka iagho.” 38 Lord nomhini nogna tharai mana igne ne kuru soru khaꞌaghi na ne gnhubra fahui fafara igne. Eghuteuna gaju, thina, glose, nei khoꞌu eghu teke au faligohoni olta igne ra ne kafe moja ne hui. 39 Kate filoni igne, naiknore ne khoko soru pari ka glose na ne eha eghu, “Lord ngala God te tutuani na! Lord ngala God te tutuani na!” 40 Aonu profet Elija ne cheke eghu, “Ghotilo haru famaku nogna profet Baal are, thosei snakreni kaisei profet mala rikha!” Aonu mare ne kafe haru famakudi ne hui. Eghuteuna Elija hata mae profet igre ne soru ka Glogu Khoꞌu Kison ne kafe aknu falehe jare. Nhigra aho na ne nhigho 41 Profet Elija ne cheke eghu ka King Ehab, “Iagho faghose tei ghamu nei koꞌu eghu, naugna iara la nomhinihi naogla gna nakhete biꞌo na ginauna mei.” 42 Aonu King Ehab neke pulo mala ghamu, nu mae Elija ne haghe ka thogele Karmel. Mana turupuku soru pari ka glose na ne tarai. 43 Eghuteuna mana ne cheke eghu ka nogna mae gloku na, “Iagho tei filo fararu ka thongna gno.” Aonu mana tei ne filo. Kate ke pulo mei na, mana ne cheke eghu, “Iara theome filoni kaisei glepo.” Profet Elija ne kuru fapuloni mana fitu fata. 44 Kate pulo mei ka fafitu fata na, mana ne cheke eghu, “Iara filoni kaisei khoveo ikoi kolho te haghe ka thongna na, nu ikoi fara jateula khame naikno eghu kolho.” Aonu mae Elija ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei filoni king, eghuteuna iagho chekeni mana mala tarabana nogna chariot na mala faghose tei ka namono. Glahu nogra mana ka nakhete.” 45 Eghuteuna theome raugha, gromno igne ne thafru ka maloa na, eghuteuna nuri na ne funu ghaghafa mei, aonu nakhete biꞌo na ne soru mei funu kligna. Eghume King Ehab ne saghe ka nogna chariot na neke pulo Jesrel. 46 Eghuteuna nogna nolaghi Lord na ne mei ka mae Elija, eghuteuna mana ne haru famaku nogna pohe na ne chari uluni King Ehab ne kulu tei Jesrel. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.