Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ululahu Kings 12 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Israel theome magnahagheni King Rehoboam

1 Mae Rehoboam ne tei Sekem, naugna vike te gnafa Israel igre neke kafe tei jare mala fagnokroni mana ka sape gna King.

2 Kate nomhini mae Jeroboam thugna mae Nebat thoutonu eigna King Rehoboam igne, mana ne theome jifla Ijep. Naugna mana rikhani King Solomon neke tei au jare.

3 Aonu vike te gnafa Israel igre ne kiloni mae Jeroboam mala filoni King Rehoboam. Aonu, mana baludi mae biꞌo te gnafadi Israel igre ne tei ne cheke eghu ka King Rehoboam,

4 “Filo sagho. Kmamu iagho King Solomon ia neke huhuru ghami ghehati mala loku heta fara. Jame te roi fablagna ari iagho katha vido ikoi ka gobigna lepo te tahu ghami ghehati igre na, ghehati ginauna au ke parigna nou nolaghi iagho.”

5 Mae Rehoboam ne cheke eghu ka mare, “Ke tei ghu si ghotilo, eghuteuna ghotilo ke pulo mei ka fatilo narane gno, eghuteuna iara ginauna na cheke tughuni ka ghotilo.” Aonu mare ne tei kokoni mana.

6 Eghuteuna King Rehoboam ne kilodi goro mae biꞌo teke loku ranghini King Solomon kmagna mana tifa ra. Mana ne cheke eghu ka mare, “Unha gne nate cheke tughudi iara ka naikno igre na?”

7 Mare ne cheke eghu ka mana, “Jame te jateula kaisei mae gloku kolho teu iagho te eni unha te toreni mare na, mare ginauna na loku ranghi nigho iagho eghuteuna mare na kelitadi te leghu nigho fabrahu na.”

8 Nu mae Rehoboam ne tirogna fanomho ka nodi cheke goro mae biꞌo igre, aonu mana tei ne filodi goro mae majaghani teke biꞌo haghe balugna te loku ranghini igre.

9 Mana ne ghusna eghu ka mare, “Ghotilo au keha gaoghatho te keli te mala togho ghau iara te mala leghuni iara na? Unha nate chekeni iara ka mae iheire te magnahaghei fabluse ranghidi iara gloku na teu igre?”

10 Eghuteuna mae majaghani igre ne cheke eghu ka mana, “Iagho cheke eghu ka naikno te cheke eghu ka iagho igre, ‘Kmamu iagho King Solomon ia neke huhuru ghami ghehati neke loku heta fara, nu jame te keli na iagho ke edi glepo te tahu fara igre ke roi bligi kakatha ka ghehati.’ Nu cheke te mala chekeni iagho ka mare na igne, ‘Kmagu iara na kaisei mae nheta, nu geghesugu iara te ikoi igne nheta salaꞌuni mana.

11 Mana neke huhuru ghami ghotilo mala loku heta, nu iara ginauna nhaꞌa ari gloku biꞌo fara ke klignami ghotilo salaꞌuni unha teke eni mana ka ghotilo na. Mana neke para ghami ghotilo, nu iara ginauna na thono para ghami ghotilo fara.’ ”

12 Ka fatilo narane na mae Jeroboam baludi mae ira neke pulo mei mala filoni mae Rehoboam leghuni unha teke chekeni mana ka mare na.

13 King ne tirogna fanomho ka nodi famane cheke goro mae biꞌo igre, ne cheke balu diꞌatagna ka naiknore,

14 ne leghuni nodi cheke goro mae majaghani re. Mana ne cheke eghu, “Kmagu iara na neke huhuru ghami ghotilo neke loku heta, nu iara ginauna nhaꞌa ari gloku biꞌo fara ke klignami ghotilo. Mana neke para ghami ghotilo, nu iara ginauna na thono para ghami ghotilo salaꞌui fara.”

15 Aonu King Rehoboam ne theome fanomho ka nodi cheke naiknore. Naugna Lord magnahaghei te mei tutuani nogna cheke na, unha teke chekeni mae Profet Ahaeja maegna Saelo ka mae Jeroboam.

16 Nu kate filoni maedi Israel igre te theome fanomho king ka mare na, keha maere ne eha eghu fabiꞌo, “Mae Devet na theome noda tahati! Thugna mae Jesi igne theome noda tahati! Tahati te gnafa naiknoda Israel ra, tahati ke pulo ka namonoda ra! Lisa laodi mare mala reireghidi thedi!” Aonu maedi Israel igre neke kafe pulo ka namonodire.

17 Nu mae Rehoboam gne jaola king ranghidi naiknodi Israel te au ka namono te gnafa Juda.

18 King Rehoboam ne kuruni mae Adoniram, mae ihei te reireghidi mae gloku re, mala tei filodi hatimare mae mala baubatudi Israel, nu mare ne fada faleheni mana ka thina. Naugna igne, King Rehoboam faghose ne rikha ka nogna chariot na neke pulo Jerusalem.

19 Aonu funu ka narane igne te haghe na, maedi Israel igre ne theome snakreni vikegna King Devet te mala king frunidi mare na.

20 Kate nomhini maedi Israel igre te kela pulo meihi mae Jereboam na, mare ne kiloni mana mala mei ka kaisei nodi faidu goro mae biꞌo. Aonu mare ne vahini mana mala king gna Israel. Funu ka narane igne vikegna Juda kolho te leghuni thabuknagna mae Devet.


Profet Semaea ne cheke faheta ka mae Rehoboam

21 Kate posa mei mae Rehoboam Jerusalem na, mana ne kilodi kaisei gobi nhanasalei thogha nogna soldia mala tei magra ka vikegna Israel mala ke hata fapulo nogna naiknore. Mae soldia te gnafa igre jifla mei ka vikegna mae Juda nei ka vikegna mae Benjamin.

22 Nu chekegna God igne ne mei ka mae Semaea nogna mae gloku God. God ne cheke eghu,

23 “Iagho na cheke eghu ka mae Rehoboam, thugna mae Solomon king gna Juda, baludi vikedi mae Juda ghe mae Benjamin, nei ka naikno te gnafa ra langau eghu.

24 Igne unha te chekeni Lord na: ‘Ghotilo thosei tei magridi thabusimi ghotilo Israel ra. Ghotilo ke kafe pulo ka namono, naugna iara neke eni puhi igne.’ ” Aonu mare leghuni cheke igne neke figri ka namono, jateula te chekeni Lord ka mae Semaea igne neu.


King Jeroboam ne eni kaisei mumuju ka gol

25 Aonu King Jeroboam ne horo nogna namono Sekem ke kligna thogele ka provins Efrem. Aonu mana bara ne lithui ka thina biꞌo namono igne mala fanogradi nogna naoka re. Mana jifla jare ne tei Peniel, eghuteuna mana jaola ne bara ne lithui ka thina biꞌo namono igne.

26 Mae Jeroboam ne cheke eghu ka nagnafagna na, “Nogu naikno iara igre ginauna nake figri ke pulo ka vikegna King Devet.

27 Jame te haghe koba naikno igre Jerusalem te fafara ka nogna Sugablahi Lord na, mare ginauna tughu nagnafa nake ghatho tahuni Rehoboam king gna Juda igne. Mare ginauna na falehe ghau iara.”

28 Kate ghaoghatho fakelini igne, mae Jeroboam ne edi phei mumuju buluka nalhaꞌudi ka gol. Aonu mana ne cheke eghu ka naiknore, “Kmana fata ghotilo tei tarai koba Jerusalem, nu gognarona ghotilo thosei ke tei jare. Filo si ghotilo. Igre phei nomi god ghotilo maemi Israel ra. Phiamare neke hata kuꞌemi ghotilo tifa ra neke jifla Ijep.”

29 Mana ne lilisei kaisei mumuju ka namono Betel, eghuteuna keha na ka namono Dan.

30 Aonu naiknore ne tarai ka phei mumuju buluka igre. Ka puhi igne mana ne batudi naiknore mala tapla jafra ka nakhibo, eghuteuna neuba namono Dan gne ne thei brahu, naiknore tei jare mala tarai ka mumuju igne.

31 King Jeroboam jaola ne horo kaisei Sugablahi ikoi ke kligna thogele mala tarai ka mumuju. Eghuteuna mana ne vavahi keha mae te theome vikegna mae Livae mala pris.


Lordginauna paꞌe soru suga mala tarai Betel

32 Mae Jeroboam ne vahini kaisei narane biꞌo ka nabotho glimai gna narane fahana gna nhigra na, igne jateula kaisei nodi narane biꞌo eghu mae Juda. Mana neke horo kaisei olta Betel mala fafara ka phei mumuju buluka igre. Mana jaola neke fablahidi hatimare mae pris igre Betel mala loku ka vido blahi teke edi mana igre.

33 Ka nabotho glimai narane ka fahana gna nhigra igne mana thegna kolho teke vahini na, mana tei Betel mala fafara ka olta teke horo mana na. Mana neke vahini narane biꞌo igne maladi naiknodi Israel.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan