Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ululahu Kings 1 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


King Devet na la thofno khuekuꞌe farahi

1 King Devet gognarona thono khuekuꞌe fara, eghuteuna neuba nogna mae glokure ne totokuni ka blanket mana theome tangomana te brana kolho.

2 Aonu nogna mae ofisa mana re ne cheke eghu ka mana, “King, ghehati ginauna tei hironi kaisei gaꞌase majaghani mala mei au balumu iagho, mala reireghi nigho. Naꞌa ginauna mei thuru rhemu iagho mala theome reka iagho.”

3 Aonu mare ne tei ka namono te gnafa Israel igre ne ghilei filoni kaisei famane gaꞌase majaghani nanghagna na Abisag, ka namono Sunem, eghuteuna mare hata ne mei gaꞌase igne ka King Devet.

4 Gaꞌase igne thono famane fara, eghuteuna naꞌa ne reireghini king, nu king neke theome thuru balugna naꞌa.


Mae Adonaeja magnahaghei te king

5-6 Mae Adonaeja gne thugna King Devet neke karha ka Hagit. Mana neke karha ke leghugna mae Absalom, eghuteuna mana kaisei mae famane fara. Nu mana patugama fara, naugna mae kmagna na theome cheke faheta ka mana mala fadoglini. Mae Adonaeja magnahaghei king ne cheke eghu, “Iara ginauna king.” Aonu mana tarabana chariot nei hose mala magra, eghuteuna mana hata glimafulu mae mala chari ke ulugna ka vido aheva te tei mana na mala reireghini.

7 Mana ne roghe baludi komanda Joab thugna Seruia ghe mae pris Abiata. Aonu phei mae igre ne kaisei gaoghatho balugna mana ne toghoni mana ka gaoghatho igne.

8 Nu pris Sadok, Benaea thugna mae Jehoeada, profet Natan, Simei, Rei nei kaisei mae biꞌo te mala reireghini King Devet igre ne theome phile ka mana.

9 Kaisei narane mae Adonaeja ne tei fafara ka Thina Mogo, rhegna glokha khoꞌu En-Rogel. Ka vido igne, mana ne falehe sipu, buluka nei sua buluka te blokha mala fafara. Eghuteuna mana kilodi mae thabusigna thegna re, baludi hatimare mae biꞌodi Juda te loku ranghini king, mala tei ghamu ka fafara igne.

10 Nu mana ne theome kiloni thofno thabusigna thegna mae Solomon, baludi profet Natan ghe mae Benaea, nei mae soldia te mala reireghini King Devet.


Profet Natan ghe Batseba tei ne filoni King Devet

11 Kate nomhini profet Natan eigna igne, mana tei ne cheke eghu ka Batseba idogna mae Solomon, “Adonaeja thugna Hagit igne gognarona kiloni thegna king, iagho nomhinihi thoutonu igne, ba theo? Eghuteuna noda king tahati igne jame jaola theome nomhiniu glepo igne.

12 Jame te magnahaghei fakarhini iagho nakarhamu na, nei nakarhagna thumu Solomon gne teuna,

13 te keli na iagho faghose tei filoni king gognarola. Iagho tei cheke eghu ka mana, ‘Nogu funei nei nogu king, iagho neke nhaꞌa chekehi ka iara eigna thuda Solomon igne te mala king ke leghumu iagho na. Eghume ne faꞌunha si teke la King Adonaeja gognarognea?’

14 Kate cheke teu iagho balugna king na, iara ginauna ruma mei mala togho nigho iagho ka unha teke chekeni iagho ka mana eigna mae Adonaeja igne.”

15 Aonu Batseba tei ne filoni king ka sapegna na, naugna mana thono kuekuꞌe farahi. Eghuteuna Abisag thaugna Sunem igne ne reireghi fakelini mana.

16 Batseba pogho soru ne fafnaknoni king. Eghuteuna king ne ghusna eghu ka naꞌa, “Iagho magnahaghei keha unha glepo?”

17 Naꞌa ne cheke eghu ka mana, “Nogu funei, iagho neke nhaꞌa chekehi ka iara ka nanghagna Lord nou God te mala king thugu iara Solomon gne ke leghumu iagho.

18 Jau iagho theome laseni, Adonaeja gognarona kiloni thegna king.

19 Adonaeja falehe kmana buluka, sipu nei sua buluka te blokha eghu mala fafara. Eghuteuna mana kilodi pris Abiata, nou komanda iagho mae Joab, nei thumu te gnafa iagho ra eghu ne tei ghamu ka fafara igne. Nu mana theome kiloni Solomon mala tei baludi mare.

20 Nogu funei, iaghou king na, eghuteuna naikno te gnafa Israel igre filo kolho ka iagho, iagho na chekeni ihei nate tughu nigho iagho te mala king na.

21 Jame te theome cheke iagho ka mare gognarogne na, kate lehe iagho na, mare ginauna filo ka ghepa Solomon na jateula naikno te diꞌa ra eghu kolho, eghuteuna mare ginauna falehe ghami ghepa.”

22 Kate cheke teu Batseba balugna king na, Profet Natan ne ruma mei lamna suga.

23 Keha naikno ne cheke ka mae Devet te mei profet Natan igne, eghuteuna mana ne tei ruma ka nogna chogho king na ne mei pogho soru ke ulugna king

24 ne cheke eghu, “Nogu funei, iagho teke chekeni mae Adonaeja te mala king tughu nigho iagho te mala gnokro ka nou sape nafnakno iagho na tekuna?

25 Ginei na, mana hata kmana buluka, sipu nei sua buluka te blokha neu ne tei fafara. Eghuteuna mana kilodi mae pris Abiata, mae Joab nei thumu te gnafa iagho ra eghu ne tei ima ka fafara igne. Eghuteuna gognarona mare ima nei koꞌu eghu balugna mana, eghuteuna mare eha eghu fabiꞌo, ‘King Adonaeja, iagho king fabrahu tifa tifa!’

26 Nu mana theome kilo ghau iara nou mae gloku gne, ba mae Pris Sadok, ba Benaea thugna mae Jehoeada, ba thumu iagho mae Solomon.

27 Nogu funei, ghehati gre nou mae gloku iagho. Glahu iagho ngala teke eni puhi igne nu iagho theome falase ka ghehati ihei nate tughu nigho iagho te mala king na.”


Mae Devet ne vahini Solomon mala king

28 Aonu, King Devet ne cheke eghu, “Ghotilo ke cheke ka Batseba mala ke ruma mei.” Aonu naꞌa mei ne kegra ke ulugna king.

29 Aonu king ne nhaꞌa cheke eghu ka naꞌa, “Tutuani, Lord neke fakarhi ghau iara ka thua puhi biꞌo fateoteꞌo ra.

30 Eghume, iara na eni gognarogne unha teke nhaꞌa chekeni iara ka nanghagna Lord, nodi God mae Israel. Thumu iagho Solomon igne mana ginauna mala king tughu ghau iara, mala gnokro ka nogu sape nafnakno iara na. Gognarogne ngala, nate thoke mei tutuani unha teke nhaꞌa chekeni iara igne.”

31 Kate nomhini Batseba cheke igne, naꞌa pogho soru ke ulugna king ne cheke eghu, “King, iagho nogu funei iara, iagho king fabrahu tifa tifa!”

32 Eghuteuna King Devet ne kilodi pris Sadok, profet Natan, nei mae Benaea thugna mae Jehoeada mala mei filoni mana. Kate mei thilo mare na,

33 mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo hata keha mae biꞌo mala reireghini mana, eghuteuna ghotilo cheke ka thugu iara Solomon mala gnokro ka nogu dongki iara na. Eghuteuna ghotilo hatani mana soru ka glokha khoꞌu Gihon.

34 Jare ghopa pris Sadok ghe profet Natan ra tofa oel ka phaꞌugna mae Solomon mala king gna Israel. Ke leghugna igne, ghotilo kufli nei thagru eghu fabiꞌo, ‘King Solomon, iagho king fabrahu tifa tifa!’

35 Aonu ghotilo ke kafe pulo mei agne balugna mana. Eghuteuna mana ginauna gnokro ka nogu sape nafnakno iara igne mala tughu ghau iara, naugna iara neke vahini mana mala king frunidi Israel ghe Juda.”

36 Eghuteuna mae Benaea ne cheke eghu, “Amen! Ghehati magnahagheni nou Lord God te eni unha te chekeni iagho igne.

37 Lord ginauna au balugna Solomon mala toghoni mana, jateula teke eni mana ka iagho ia eghu. Eghuteuna nogna nolaghi mana na ginauna rheta salaꞌuni nou nolaghi iagho na.”

38 Aonu pris Sadok, profet Natan, Benaea thugna mae Jehoeada, nei hatimare mae te mala reireghini king teu te au faleghu ka vikedi mae Keret ghe mae Pelet igre ne cheke ka mae Solomon mala gnokro ka nogna dongki King Devet na ne hatani ne tei ka glokha khoꞌu Gihon.

39 Aonu pris Sadok tei ka nogna Suga Tapuale te Blahi Lord na ne hata hona gna sipu na ne toho fafodu oel ne tofa ka phaꞌugna mae Solomon, igne fagaglana gna te king mana na. Ke leghugna igne, mae pris ne kufli, eghuteuna naiknore gleale'a ne thagru eghu fabiꞌo, “King Solomon, iagho king fabrahu tifa tifa!”

40 Mare te gnafa na ne kafe gleale'a fara ne leghuni nodi king majaghani na neke pulo Jerusalem. Ka narane igne mare ne kufli nei ifu balu thagru fabiꞌo neu ne nghali tongana glose na.


Nogna gaoghatho mae Adonaeja ne theo nafugna

41 Ka vido igne mae Adonaeja nei mae teke kilodi mana igre eghu ne namo gnafa ghamu. Kate nomhidi te thagru nei naogladi khufli teu igre, mae Joab ne cheke eghu, “Unha site nomhi teidi iara ka namono biꞌo na area?”

42 Kate cheke teu mana igne, mae Jonatan thugna mae pris Abiata igne ne posa mei ka mare. Aonu mae Adonaeja ne cheke eghu ka mana, “Mei agne! Iagho kaisei mae keli fara, eghume iagho jame hata mei keha famane nonomho agne.”

43 Nu mae Jonatan ne cheke eghu, “Theo! Noda funei tahati King Devet ia la vahini mae Solomon te mala king tughuni mana na.

44 King Devet ne kuruni pris Sadok, profet Natan, Benaea thugna mae Jehoeada, nei hatimare mae soldia, Keret ghe mae Pelet mala reireghini mana. Eghuteuna mare la fagnokroni mana ka nogna dongki mae king na.

45 Aonu pris Sadok ghe profet Natan la tofa oel blahi ka phaꞌugna mae Solomon na mala king jare glokha khoꞌu Gihon. Ke leghugna igne, mare neke pulo Jerusalem balu gleale'a nei eha fabiꞌo. Eghuteuna naikno gna namono biꞌo Jerusalem na jaola ne thagru fabiꞌo balu gleale'a. Naogladi nathagru biꞌo tuare te nomhidi ghotilore.

46 Gognarona mae Solomon la gnokrohi ka nogna sape nafnakno king.

47 Eghuteuna noda mae biꞌo te gnafa tahati ra kafe tei filoni King Devet, ne cheke eghu ka mana, ‘Ghehati thofno gleale'a fara! God ginauna tusu ranghini nafnakno biꞌo thumu Solomon. Eghuteuna nogna nolaghi mana na rheta fara salaꞌuni nou nolaghi iagho na.’ Aonu King Devet thuru neu ka sape na ne cheke fakelini God.

48 Eghuteuna mana ne cheke eghu, ‘Lord, nodi God mae Israel, iara cheke fakeli nigho, naugna gognarogne, iagho snakre ghau iara te filoni kaisei mae thugu iara te kegra tughu ghau ka sapegna king.’ ”

49 Aonu kate nomhini igne, mae teke gnokro ghamu teku balugna mae Adonaeja igre, mare ne thono mhaghu nodi fara ne ghosei ne rikha kokoni vido igne.

50 Mae Adonaeja jaola ne mhaghuni mae Solomon. Aonu mana tei ka Suga Tapuale te Blahi na ne loku ka olta na.

51 Keha mae tei ne cheke eghu ka King Solomon, “Mae Adonaeja na mhaghu nigho iagho la tei loku ka olta na la cheke eghu, ‘Cheke ka King Solomon mala nhaꞌa cheke ka iara gognarogne mala thosei falehe ghau iara.’ ”

52 Aonu mae Solomon ne cheke eghu, “Uve, iara na theome eni kaisei glepo te diꞌa ka mana jame te thofno leghu ghau iara mana na. Nu jame te eni mana puhi te diꞌa na, mana ginauna lehe.”

53 Eghuteuna King Solomon kurudi keha mae gloku ne tei hata fadeleini mae Adonaeja ka olta na. Kate mei ke ulugna mae Solomon na, mae Adonaeja ne pogho soru pari. Aonu king ne cheke eghu, “Iagho jifla tei ka nou suga na.”

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan