Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -


Letas Teke Riso Tei Mae Pol Ka Khiloau Rom 9 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Naiknodi Israel

1 Iara cheke kate tutuani fara, naugna iara nogna naikno Kraes. Eghuteuna Tharunga te Blahi te au ke balugu iara na funei frunini gaoghathogu iara na. Mana na cheke faheta ka gaoghathogu iara na eidi cheke nate edi iara gre tutuani fara.

2-3 Igne te chekeni iara na. Iara tahu fara gaoghathogu na, eghuteuna iara diꞌanagnafagu koba naugna mae Jiu, mae ihei te kheragu thofno iara nei thofno vikegu iara teuna, theome fatutuani ni mae Jisas. Iara magnahagheni God te mala para ghau iara nei hata fajifla ghau ka Kraes, jame tangomana te toghodi mae Jiu gre mala fatutuani ni mana.

4 God neke vahidi naiknodi Israel mala jateula goro thugna eghu neku, eghuteuna mare jaola neke filoni nogna nolaghi biꞌo mana na. God neke edihi nogna nhaꞌa chekere baludi mare, eghuteuna tusu ranghidi u nogna vetula mae Moses na. Mana jaola farirhiudi thofno puhi te mala pogho soruni God na, eghuteuna mana neke nhaꞌa cheke ranghidi kmana glepo.

5 Mare neke jifla mei ka vikedi goro mae biꞌo Jiu te ulu tifa ra, eghuteuna Kraes na jaola neke karha mei naikno ka vikedi mare. Eghuteuna mana ngala mae funei biꞌo ke klignadi naikno te gnafare, mae ihei tahati te mala kilo fnaknoni tifa tifa. Amen.

6 Neubane kmana mae Jiu te theome fatutuani ni nga teu mae Jisas Kraes, nogna nhaꞌa cheke God ranghidi mae Ebraham, mae Isak, nei mae Jekop na theome jafra. Naugna keha naikno ghu kolho Israel te thofno nogna naikno God re.

7 Tutuani, theome naikno te gnafa te karha mei ka vikegna mae Ebraham nate nogna thofno naikno God re. Nu ka grioriso te blahi na God neke cheke eghu, “Vike teke nhaꞌa cheke iara ka iagho ra ginauna jifla mei ka mae Isak.”

8 Gaoghathogna cheke igne, theome naikno te gnafa ka vikegna mae Ebraham te karha mei ka puhidi goro sua te goro thugna God re, nu naikno te karha mei leghuni nogna nhaꞌa cheke God na te thofno thugna Ebraham re.

9 Eghuteuna nogna nhaꞌa cheke God igne neke cheke eghu, “Ka thofno narane tuana, iara ginauna nake pulo mei ka iagho eghuteuna Sera ginauna au kaisei thugna nalhaꞌu.”

10 Theome tuana ngala eghu, naugna Rebeka na jaola neke karha mei phei thugna nalhaꞌu ka kaisei mae ngala, mae kuꞌeda Isak. Phei thugna nalhaꞌu mae Isak re, mae Jekop ghe mae Iso.

11 Nu God magnahaghei te leghuni nogna gaoghatho thegna na neke vahini kaisei mae ka phiamare. Ka narane theome karha teku phiamare na, phiamare neke theome eni kaisei glepo te keli ba te diꞌa,

12 God neke cheke eghu ka Rebeka, “Thumu nalhaꞌu iagho teke kulu karha na mala loku ranghini mae thumu nalhaꞌu iagho teke karha ke leghu na.” Ka puhi igne God teke theome vahini mae Jekop leghuni unha te keli teke eni mae Jekop na, nu vahini mana leghuni nogna gaoghatho thegna na.

13 Jateula te cheke eghu ka grioriso te blahi ia, “Iara namhani mae Jekop, nu iara theome magnahagheni mae Iso.”

14 Unha nate chekeni tahati na? Ba, God na edi glepo te theome doglo ka naiknore sia? Theo!

15 Naugna God neke cheke eghu ka mae Moses, “Iara ginauna kokhonini ihei te magnahaghei kokhonini thegu na, eghuteuna iara ginauna toghoni ihei te magnahaghei toghoni thegu na.”

16 Eghume God ginauna vahini kaisei naikno leghuni nogna lolokeli thegna na. Eghuteuna nogna vavahi mana tuana theome lelheghu ka unha te magnahaghedi naiknore ba unha te fariuriu eni mare na.

17 Naugna kau grioriso te blahi na God neke cheke eghu ka mae Fero, “Iara vahi nigho iagho mala King, naugna iara magnahaghei te falalase ka iagho nogu nolaghi na mala lase ghau naikno te gnafa ka nauthoglu igne.”

18 Eghume te laseni tahati na, kate magnahaghei kokhonini God ihei na, God ginauna kokhonini mana, eghuteuna kate magnahaghei fameglini God ihei na, God ginauna jaola fameglini mana.


Diꞌa tagna God nei nogna namha

19 Glahula ghusna eghu ghotilo ka iara, “Jame te eghu na, ne faꞌunha si God te fate falehedi naikno eidi nakhibodi grea? Naugna kate tapla jafra ka nakhibodi gre, mare neke eni kolho unha God te magnahagheni na.”

20 Nu nogu cheke tughu iara na, iagho ihei sia te mala cheke fapulo ka God na? Iagho naikno kolho! Gaoghathogu iara na igne. Tapera teke hohoro mare ka glose na theome tangomana teke cheke eghu fapulo ka mae ihei teke hohorogna na, “Naugna unha sagho teke hohoro eghu ghau iara gnea?”

21 Mae ihei te hohorodi taperare mana hohoro leghuni unha te magnahagheni thegna na. Mana tangomana te hohoro phei nafnata glepo ka kaisei naphuki glose ngala. Mana tangomana te hohoro kaisei tapera nabagna narane te ulu, eghuteuna keha tapera na nabagna mala leghu narane kolho.

22 Unha te eni God na jateula tuana eghu. Mana magnahaghei te falaseni nogna diꞌatagna na mala laseni naiknore nogna nolaghi na. Nu mana loku famaku diꞌatagna na ka naikno naba te mala roꞌedi mana kate diꞌatagna na.

23 Eghuteuna mana jaola magnahaghei te falalaseni nafnakno gna te biꞌo tulao na ka naikno te kokhoni nognadi mana re. Eghuteuna mana vahidi hi naikno igre mala hata u nafnakno te biꞌo tulao tuana ka mana.

24 Tahati ngala naikno teke kilo ghita God na mala hata nogna namha biꞌo mana na. God neke kilodi mae te theome Jiu nei jaola kilodi mae Jiu.

25 Jateula God te cheke eghu ka nogna buka mae profet Hosia, “Naikno teke theome nogu iara re, iara ginauna kilodi nogu naikno iara. Naikno teke theome namhadi iara re, iara ginauna namhadi fara.”

26 “Eghuteuna ka kaisei namono na iara neke cheke eghu ka mare, ‘Ghotilo theome nogu naikno iara.’ Uve, ka namono tuana iara ginauna na cheke eghu ka mare, ‘Ghotilo thugu iara, God mae ihei te karha te tifa.’ ”

27 Mae Isaia ne eha eghu eidi maedi Israel, “Neuba naiknodi Israel gre ne kmana fara jateula nusu ka glilihi neu, God ginauna fakarhadi keha ghu kolho.

28 Naugna theome raugha, God ginauna paradi fabrahu naikno te au ka nauthoglu igne.”

29 Igne jateula mae Isaia neke cheke eghu, “Jame Lord mae ihei te heta fara ulu ghita te gnafa na theome snakredi keha mae mala au ka noda vike gre meuna, tahati na groꞌe fahui jateula phei namono biꞌo Sodom ghe Gomora eghu.”


Nonomho te Keli gne jaola maladi mae Israel

30 Igne unha te chekeni ghehati na. Neuba iheire te theome Jiu neke theome fariuriu hironi kaisei nabrou te doglo ka tathagna God na, mare la doglohi ka tathagna God na naugna mare neke fatutuani ni mae Jisas kolho.

31 Nu naiknodi Israel, te fariuriu leghuni nogna vetula mae Moses na mala doglo ka tathagna God na teuna, mare na theome doglo ka vetula na.

32 Naugna unha ne theome thokeni nga mare? Mare theome thokeni igne naugna mare ne fariuriu doglo ka tathagna God na ka unha te edi thedire, nu theome lelheghu ka fatutuani neu. Mare uka ka thina te faꞌukadi naiknore igne,

33 eigna God neke cheke eghu ka grioriso te blahi na, “Fanomho si ghotilo, iara ginauna lilisei haghe Saion kaisei naikno jateula kaisei thina mala faꞌukadi nei fatotokheidi naiknore. Nu ihei te fatutuani ni mana na, naikno igne ginauna theome tangomana te mamaja na.”

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan