Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Profet Jeremaea 51 - Buka Blahi Ka Cheke Holo


Lordginauna roꞌeni Babilonia

1 Lord ne cheke eghu, “Iara ginauna kuru mei kaisei nuri biꞌo mala mei roꞌeni namono biꞌo Babilon baludi naikno te gnafa te au ke lamnagna.

2 Iara ginauna kurudi hatimare mae phosa mala mei goigonini Babilonia, jateula nuri biꞌo te pala te tei delei chara ra eghu. Puhi biꞌo ginauna thoke mei ka narane tuana, eghuteuna mae naoka ginauna jifla mei ka vido te gnafa igre mala magra.

3 Ghotilo nodi naoka naiknodi Babilonia! Ghotilo thosei snakredi mae soldia di Babilonia mala pipichi nodi pohe mala magra re, ba tarabana nodi phalohore. Ghotilo mala kafe falehedi gnafa mae soldiare. Ghotilo thosei snakreni kaisei mae majaghani mala karha.

4 Maedi Babilonia igre ginauna kafe lehe hui, eghuteuna thinidire ginauna naga tafri ke lamna glalaba, ba ke lamna nabrou.

5 Iara Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o nei iara nodi God mae Israel te blahi fara. Iara ginauna eni igne ka naiknodi Babilonia, naugna iara theome ghatho ihodi nogu naikno te au Israel nei Juda. Neuba mare ne nabadi te mala au papara eidi nakhibo biꞌo teke edi mare re, nu iara theome ghatho ihodi mare.

6 “Ghotilo nogu naikno iara te au Israel nei Juda, ghotilo jifla Babilonia mala rikha tei! Ghotilo sopagna rikha, eghuteuna ghotilo ginauna theome lehe. Na eghunu lehe ghotilo baludi mare ka kantri Babilonia eghu, naugna gognarona nogu narane iara Lord mala paradi mare eidi unha puhi te diꞌa teke edi mare ra.

7 Funu tifa te mei posa gognarogne, Babilonia gne neke jateula kapu gol te louloku teu iara ka khamegu na ia eghu. Eghuteuna diꞌatagu iara na jateula kapu te fodu ka waen te raha ra eghu. Babilonia gne batudi keha kantri ka nauthoglu igne mala koꞌu ka waen te raha igne, mala jateula te koꞌu te salaꞌui ra eghu mala fameomekro tafri.

8 Nu gognarona Babilonia gne ginauna na jaola uka pari, eghuteuna nogna naoka naꞌare ginauna mei goigonini naꞌa. Aonu ghotilo ginauna na tanhi nei diꞌanagnafa eghu! Ghotilo hiro meresin mala lama thubu gna na glahu ke mafo naꞌa.

9 “ Naikno di Israel nei Juda teu igre ginauna cheke eghu, ‘Tahati fariuriu mala famafoni naꞌa, nu tahati theome tangomana eghu. Jame te keli na tahati tei kokoni naꞌa mala doglo ke figri ka noda thofno namono ra. Naugna naꞌau papara te thokeni naꞌa igne thono biꞌo fara. Uve, naikno na theome tangomana te lase fakelini puhi biꞌo te thokedi mare igne.’

10 “Naiknodi Israel igre na eha eghu fabiꞌo, ‘Noda Lord God tahati igne mana fadogli ghita kolho, eghuteuna ke atha fapulo ghita jateula thofno nogna naikno thegna eghu. Tahati ke figri Jerusalem mala ke toutonudi glepo te keli teke edi Lord ra.’

11 “Lord ne cheke ka nagnafadi hatimare mae king di Media mala tei magra mare Babilonia, naugna mana magnahaghei te roꞌeni Babilonia. Lord ginauna tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi mae Babilonia ka Suga gna Mana ra. Hatimare mae komanda ne cheke eghu, ‘Tarabana nomi jata ra! Tarabana nomi greoreo ra!’

12 Rafe haghe nomi flagi ia, fagaglana eigna narane te mala tei paꞌe soru gna gringni thina gna namono tuana! Lilisei soldia faligohodi mare, eghuteuna lilisei kmana mae ka tahati mala reireghi! Lilisei keha soldia mala poru ligoho, mare tangomana te lokini ihei te fariuriu rikha na! Lord na la enihi nogna gaoghatho te mala parani Babilonia. Eghuteuna mana ginauna edi glepo igre leghuni unha teke ghathoni thegna na.

13 Ghotilo naiknomi Babilonia te au ka vido te kmana khoꞌu nei dedei fara teu ra. Nu nomi narane ghotilo te mala au papara na la namo meihi.

14 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o igne mana na eni kaisei nhaꞌa cheke eghu ka ghotilo, ‘Iara ginauna kurudi mae naoka mala mei magra ka ghotilo. Eghuteuna kmana soldia fara jateula tothoghei cheche te goigonidi nagare ra eghu na mei goigoni ghami ghotilo. Eghuteuna mare ginauna na eha fabiꞌo, naugna mare ginauna na ulu ghami ghotilo.’ ”


Khoje mala cheke fakeliniLord

15 “God neke vuavuha nauthoglu igne ka chekegna te nolaghi fara. Ka nogna glalase mana neke lilisei nauthoglu igne mala au fabrahu, eghuteuna lilisei maloa gne ka mala augna na.

16 Cheke gna mana na poha jateula fila eghu, eghuteuna khoꞌu ka maloa na oa'ongha fabiꞌo. Mana neke vuavuha khoveo na mala mei funudi ka keha philegna nauthoglu igne. Mana neke vuavuha nakafli mala kafli kate soru mei nakhete biꞌo na, eghuteuna mana vuavuha nuri na mala jifla mei ka vido aheva teke lilisei gna mana na.

17 Naikno igre thono fameomekro fara, mare theome lalase. Naikno te hohoro glepo ka gol igre mamaja nodi fara, naugna mumuju god te edi mare igre khogla chaichaghi kolho. Glepo igre theo karha tadi.

18 Mumuju igre theo nafudi kolho, eghume keliu kolho naiknore te cheke fadiꞌadi glepo igre. Ka narane fate na, Lord ginauna goigonidi glepo igre.

19 Nu noda God tahati vike gna mae Jekop igre theome jateula keha god are eghu. Kaisei mana ngala teke vuavuhadi gobigna lepo ka nauthoglu igne, eghuteuna mana vahi ghita mala nogna naikno mana. Uve, nanghagna mana na, Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o.”


Babilonia gne jateula nogna hama biꞌo eghuLord

20 Lord ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Babilonia! Ghotilo jateula kaisei nogu hama biꞌo eghu iara nei jateula kaisei glepo mala magra eghu. Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi kantri nei tapla sorudi hatimare mae king, baludi nodi naiknore.

21 Iara atha ghami ghotilo mala goigonidi mare balu nodi hose. Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi chariot mala magra balu nodi mae draeva.

22 Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi nalhaꞌu nei gaꞌase. Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi naikno biꞌo nei naikno majaghani, goro sua nalhaꞌu nei goro sua gaꞌase.

23 Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi iheire te reireghi sipu balu nodi sipu. Iara neke atha ghami ghotilo mala jaola goigonidi mae te loku ka nagare balu nodi buluka. Eghuteuna iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi hatimare mae gavana balu nodi mae biꞌo.”


Papara ginauna thokedi naikno gna Babilonia

24 Lord ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Israel. Ghotilo ginauna filoni te goigoni ni iara Babilonia baludi iheire te au ka kantri tuana eidi glepo te diꞌa teke edi mare Jerusalem.

25 “Babilonia! Iagho pala haghe nigho themu kligna fara jateula thogele biꞌo eghu. Iagho neke loku ka nou nolaghi biꞌo neke goigonini nauthoglu igne. Nu iara nou naoka iagho! Iara ginauna tapla fapari nigho iagho, eghuteuna nako nigho ka khaꞌaghi mala vuhai nakrofu kolho iagho.

26 Theo kaisei mae ginauna nate pulei nou thina iaghore te mala horo nogna suga na. Iagho ginauna na vuhai namono nagou, eghuteuna iagho ginauna eghu fabrahu tifa tifa.” Igne chekegna Lord.

27 “Ghotilo nogna naoka Babilonia ra! Ghotilo rafe haghe flagi ia, fagaglana eigna magra! Ghotilo kufli mala nomhini kantri te gnafare! Ghotilo fatei cheke ka armi gna Ararat, nei ka kantri Mini, nei ka kantri Askenas mala mei magra ka kantri Babilonia. Vavahi kaisei mae biꞌo mala baubatu ka armi igne. Fatei kmana hose mala magra. Hose igre kmana fara jateula thara cheche ra eghu.

28 Tarabana mala mei magra ka kantri Babilonia. Eghuteuna ghotilo jaola fatei cheke ka king gna Media, baludi mae gavana nei hatimare mae biꞌo, nei ka kantri aheva te funei fruni mae king igre mala kafe mei.

29 Glose igre na jaola nghali, naugna igne ginauna thoke meigna nogna gaoghatho Lord ranghini Babilonia. Babilonia igne ginauna vuhai namono nagou, theo kaisei naikno nate au tagna na.

30 Mae nheta te mala magra Babilonia igre ginauna theome tangomana nate magra na. Mare ginauna poru kolho ka vido te keli. Mare na glaꞌe soru jateula gaꞌase eghu kolho. Suga gna namono igne ginauna nhako ka khaꞌaghi, eghuteuna grengathagna baragna namono igne ginauna kafe phaꞌe.

31 Mae te mala atha cheke re ginauna chari tei cheke ka king tela athahi mae naoka nogna namono mana igne.

32 Vido te gnafa te mala kasa ka khoꞌu biꞌo re la athahi mae naoka, eghuteuna ka grano ra la gnubrahi ka khaꞌaghi, eghuteuna mae soldiadi Babilonia thono mhaghu nodi fara.”

33 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o nodi God mae Israel igne ne cheke eghu, “Mae naoka igre ginauna tapla ke klignadi mae Babilonia jateula buluka te tapla ke kligna wit ra eghu. Eghuteuna ka narane te mei mare igne, mae naoka igre ginau tapla ke klignadi kantri igre.”

34-35 Naiknodi Jerusalem igre ne cheke eghu ka Lord, “King Nebukadnesa gna Babilonia igne, mana goigoni ghami ghehati fara. Ghehati gne jateula kaisei botol khoꞌu te koꞌu fateo king te peso ra eghu. King igne jateula kaisei mogo biꞌo te au ka nhorora na te tomno fahui gano te magnahaghedi thegna ra eghu, eghuteuna ke luꞌa koko gobigna lepo te theome magnahaghedi ra eghu. Ke tughu fapulo sagho puhi biꞌo teke edi mae Babilonia te thoke ghami ghehati gre. Maedi Babilonia igre nabadi na au papara eidi dadarami ghehati ra, naugna mare neke falehe ghami ghehati.”

36 Aonu Lord ne cheke eghu ka naiknodi Jerusalem, “Ghotilo nogu naikno iara ra, iara ginauna phile ka ghotilo, eghuteuna iara ginauna paradi nomi naoka ghotilo teke eidi puhi biꞌo ka ghotilo are. Khoꞌu biꞌodi Babilonia baludi keha khoꞌu biꞌo are ginauna kafe gata.

37 Iara ginauna goigoni ni namono Babilonia mala vuhai bukrei thina kholo mala mei au nodi khuma mata, eghuteuna theo kaisei naikno nate au jare na. Eghuteuna iheire te tei salaꞌu jare na ginauna rhana nodi cheke fadiꞌani.

38 Naiknodi Babilonia igre ginauna eha fabiꞌo jateula lion te ku'e fabiꞌo ra eghu.

39 Eghuteuna kate magnahaghei fara te ghamu nei koꞌu teu mare na, iara ginauna eni kaisei gaghamu biꞌo maladi mare. Iara ginauna na faꞌimadi nei fakoꞌudi eghu mare ka diꞌatagu iara te biꞌo fara na ghilei thaviru salaꞌui mare, eghuteuna mare ginauna thuru iho theome tangomana nate ke dofra haghe na.

40 Iara ginauna athadi mare tei mala aknu falehe, jateula mae te falelehe sipu, ba nanigot te mala ghamu ra eghu.” Igne chekegna Lord.


Papara biꞌo thokeni Babilonia

41 Lord ne cheke eghu, “Naikno te gnafa ka nauthoglu igne neke fafnaknoni fara Babilonia. Nu mae naoka ginauna uludi mare, eghuteuna naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna rhana nodi fara kate filoni igne.

42 Naoka igre ginauna mei jateula phobro biꞌo te mei te thafru namono ra eghu, ba galo te mei poha ke kligna thina ra eghu.

43 Nogna namonore ginauna diꞌa fara jateula namono nagou te theo khoꞌu tagna ra eghu, eghuteuna theo kaisei naikno tangomana te au tagna, ba te magnahaghei te tei salaꞌu tagna na.

44 Iara ginauna jaola parani Bel, nodi god mae Babilonia. Iara ginauna faluꞌani mana mala luꞌa fajifladi mana gobigna lepo teke tomno soru mana ra. Naikno gna nauthoglu igne ginauna nake theome pulo mei mala pogho soru, eghuteuna iara ginauna paꞌe soru gringni gna nogna namono mana na!

45 “Iara diꞌatagu fara ka namono igne! Ghotilo nogu naikno iara ra, faghose rikha kokoni kantri Babilonia!

46 Ghotilo thosei mhaghudi nei diꞌanagnafadi eghu kate nomhidi thua nafnata thoutonu te flalo tafri ka nauthoglu igne. Ka finogha te mei igre ghotilo ginauna nomhidi keha nafnata cheke te tei tafri are. Naiknore na cheke eidi magra ka keha namono, ba kaisei mae king te magra ka keha mae king na. Nu ghotilo thosei mhaghudi cheke igre eghu.

47 Nu iara la vahinihi kaisei narane, eghuteuna ka narane igne, iara ginauna goigoni nodi mumuju god mae Babilonia. Naikno gna kantri igne ginauna mamaja nodi fara, eghuteuna thinidi naikno te lehere ginauna naga tafri ka namono na.

48 Kate mei armi gna ke raru na te goigoni ni kantri igne, thua nafnotu ka maloa kligna nei thua nafnotu ka nauthoglu teu igre ginauna glealeꞌa eha fabiꞌo, naugna Babilonia na la groꞌehi!

49 “Kmana naikno heva heva ka nauthoglu igne neke uka pari, naugna Babilonia neke goigonidi mare. Nu gognarona Babilonia mala uka pari, naugna mare neke goigonini Israel.

50 Ghotilo maemi Israel te karha nga teura, ghotilo faghose jifla Babilonia! Neuba ghotilo ne au ka vido te khaba fara, te keli na ghotilo ghatho ghau iara Lord, nei ghathoni Jerusalem.” Igne chekegna Lord.

51 Lord ne cheke eghu, “Ghotilo cheke eghu, ‘Naiknore cheke fadiꞌa ghami ghehati, eghuteuna ghehati mamaja nomi fara, naugna maedi delei gre ne tei ruma lamna ka nogna Sugablahi Lord te Blahi fara na.’

52 “Nu te chekeni iara ka ghotilo na, narane igne ginauna mei te mala goigonidi iara nodi mumuju god mae Babilonia, heva heva ka kantri igne. Eghuteuna naikno te ghorehore mare na kabru ghedi tanhi fabiꞌo.

53 Neuba maegna ka namono igne ne babana gringni thina ne tei posa ka maloa ro, ba ne horo famaku vido mala porure, nu iara ginauna kurudi mae naokare mala tei goigoni vido igre.” Igne chekegna Lord.


Lordginauna goigoni ni Babilonia

54 Lord ne cheke eghu, “Naiknore ginauna nomhini naogla biꞌo eigna magra Babilonia, eghuteuna naoka igre mala goigonidi gobigna lepo ka kantri Babilonia.

55 Nu iara Lord ginauna goigoni ni namono igne, mala au kmu kolho naiknore nei jaola mala theo kaisei naikno te nomhidi naogladire. Hatimare mae naoka igre ginauna mei ka mare jateula goigovi biꞌo te longa te thafru mata ra eghu. Eghuteuna naogladi mare te eha fabiꞌo ka magra na igre oa'ongha jateula galo biꞌo te poha ka khalaꞌe ra eghu.

56 Iara ginauna kurudi mae naoka igre mala goigoni ni Babilonia. Eghuteuna mare ginauna lokidi hatimare mae soldia, eghuteuna mare na lolhopa nodi phalohore. Leuleghu fata na iara Lord tughu fapulo ka iheire teke edi gobigna lepo te diꞌare.

57 Iara ginauna paradi hatimare mae biꞌo, hatimare mae glalase, hatimare mae gavana, hatimare mae komanda, nei hatimare mae soldia mala koꞌu mare diꞌatagu iara na. Eghuteuna mare ginauna koꞌu salauꞌi ghilei fameomekro. Eghuteuna mare ginauna na thuru iho na theome tangomana te kegra haghe na!” Igne chekegna king, nangha gna na Lord, mae ihei te au nolaghi fateote'o.

58 Lord mae ihei te au nolaghi fateote'o igne ne cheke eghu, “Gringni biꞌogna namono te maku fara igne ginauna phaꞌe grofo soru pari. Eghuteuna baragna namono te haghe fara kligna igne ginauna gnhubra ka khaꞌaghi. Naiknodi kantri te gnafa teke uludi ghotilo naiknomi Israel igre na loku heta fara na ghilei glaꞌe soru, nu mare na theome uluni kaisei glepo maladi thedi. Nu gobigna lepo teke babana mae Babilonia igre ginauna gnhubra ka khaꞌaghi!”


Profet Jeremaea ne fatei cheke Babilonia

59 Mae profet Jeremaea ne fatei cheke Babilonia. Mana ne fatei cheke igne ka mae Seraea, thugna mae Neraea, thugna mae Masaea. Mae Seraea gne kaisei nogna mae gloku King Sedekaea, mae ihei te funei frunini Juda. Ka fafati finogha igne mae Seraea ne tarabana mala tei Babilonia balugna king.

60 Mae Jeremaea ne atha kaisei buka ne rioriso soru nogna cheke Lord eigna Babilonia nei puhi biꞌo nate thokedi mare ginauna.

61 Mae Jeremaea neke cheke eghu, “Ghema Seraea, kate tei thoke iagho Babilonia na, iara magnahaghei nigho iagho te iu'iju soru ka naiknore, cheke te gnafa te au ka pepa brahu na igre.

62 Aonu iagho ginauna tarai eghu, ‘Lord, teke chekeni iagho ia, iagho neke magnahaghei goigoni ni namono igne mala diꞌa mala theo kaisei naikno nei theo kaisei buluka, ba sipu eghu te au tagna na. Eghuteuna namono igne ginauna nake theome keli fapulo tifa tifa.’

63 Kate iu'iju te gnafa iagho pepa brahu igne, iagho ginauna haru kaisei thina ka pepa brahu igne, eghuteuna iagho na koko soru ka Khoꞌu biꞌo Iufretis.

64 Aonu iagho na cheke eghu, ‘Babilonia gne ginauna plulu pari jateula pepa brahu igne eghu, eghuteuna naꞌa ginauna na theome tangomana nate ke kegra haghe na. Naugna, iara Lord ginauna goigoni ni namono igne.’ ” Igne gnafa gna nogna cheke mae profet Jeremaea.

© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Lean sinn:



Sanasan