Profet Daniel 3 - Buka Blahi Ka Cheke HoloMumuju nei khaꞌaghi brana 1 King Nebukadnesa ne eni kaisei mumuju ka gol. Brahugna na thokeni varadaki fitu mita, eghuteuna biꞌogna na namo thokeni thilo mita. Mana fakegra haghe mumuju biꞌo igne ka sare Dura ka provins Babilonia. 2 Gnafa teuna, mana ne kilodi hatimare mae minista, hatimare mae sekretri, hatimare mae primia, hatimare mae advaesa, hatimare mae mala reireghi sileni, hatimare mae mala fate, hatimare mae funei nei keha mae biꞌo ka provins. Mana ne cheke faheta ka mare mala kafe mei mala pogho soru ka mumuju igne. 3 Mare ne kafe mei kegra ke ulugna mumuju biꞌo igne ne pogho soru. 4 Aonu nogna mae mala cheke king na kegra haghe ne eha eghu fabiꞌo, “Ghotilo naikno te gnafa ka kantri te gnafa, ka vike te gnafa, ka cheke te gnafa teura, ghotilo fanomho mei ka nogna cheke mae king igne! 5 Kate nomhidi ghotilo naogladi khufli, nifu, ghita, belo, sesele nei keha nafnata khoje teu igre na, ghotilo mala kafe pogho soruni mumuju gol te fakegra haghe King Nebukadnesa igne. 6 Nu ihei te theome maimanihini mumuju gol igne na, ghehati ginauna koko laoni naikno tuana ke lamna bokis khaꞌaghi te brana fara na.” 7 Eghume, kate nomhidi naogladi glepo igre, naikno te gnafa ka kantri te gnafa, ka vike te gnafa, nei ka cheke te gnafa teu igre mala kafe maimanihini mumuju gol igne. Thilo kheragna mae Daniel 8 Ka narane igne, keha maedi Babilonia ne goghotudi mae Sadrak, mae Misak, nei mae Abenegho. Aonu mare tei ka king ne fathoethoke ka mana. 9 Mare tei ne pogho soru ke ulugna King Nebukadnesa ne cheke eghu, “King, iagho mae ihei te fnakno fara! 10 Iagho neke lilisei vetula igne: Kate nomhidi ghehati naogladi khufli, nifu, gita, belo, sesele nei keha nafnata khoje teu igre, ghehati te gnafa na mala kafe maimanihini mumuju gol teke eni iagho igne. 11 Eghuteuna, te chekeni iagho na, jame ihei te theome pogho soru te tarai na, nou mae gloku iaghore mala koko lao naikno tuana ke lamna khaꞌaghi te brana fara na. 12 Nu mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho teke vahidi iagho mala reireghidi nou mae gloku te gnafa ke lamna gna provins Babilonia igne teku iagho igre theome leghuni nou cheke iagho na. Thilo mae igre tirodi maimanihini mumuju gol teke fakegra haghe iagho igne.” 13 Kate nomhini King Nebukadnesa cheke igne, mana ne thofno diꞌatagna fara ne cheke faheta fara ka mare mala hata tei thilo mae igre ka mana. Aonu mare hata ne tei thilo mae igre ka king. 14 Mana ne ghusna eghu ka thilo mare, “Tutuani site tiromi maimanihini ghotilo mumuju gol teke lisei haghe iara ignea? 15 Kate nomhidi ghotilo naogladi khufli, nifu, gita, belo, sesele nei keha nafnata khoje teu igre na, ghotilo ginauna tarabana mala maimanihini mumuju gol teke eni iara igne. Jame te theo ghotilo na, iara ginauna chekedi nogu mae soldia gre mala koko lao ghami ke lamna khaꞌaghi te brana fara na. Eghuteuna theo kaisei god nate mei fakarhi ghami ghotilo na.” 16 Nu mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho ne cheke eghu ka mana, “King, ghetilo theome tangomana te chekeni kaisei glepo eigna igne. 17 Nu God mae ihei te pogho soruni ghetilo na ginauna fakarhi ghami ghetilo ka khaꞌaghi te brana fara tuana, nei fakarhi ghami ka nou nolaghi iagho na. 18 Nu jame neuba God ne theome mei fakarhi ghami ghetilo, ghetilo ginauna theome tangomana te pogho soru ka mumuju gol te pogho soruni naiknodi Babilonia te fakegra haghe iagho igne.” 19 Kate nomhini King Nebukadnesa igne, mana ne diꞌatagna fara ka mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho. Aonu mana ne cheke faheta ka nogna mae glokure mala eni khaꞌaghi na mala brana fara nabagna fitu fata salaꞌuni teke ului na. 20 Eghuteuna mana ne chekedi nogna mae soldia te nheta re ne harudi thilo mare ne koko lao lamna khaꞌaghi te brana te salaꞌui igne. 21 Aonu mare ne haru balu nodi pohe ne koko lao ke lamnagna khaꞌaghi te brana te salaꞌui igne. 22 Mae soldia teke paladi thilo mare mala koko lao ke lamnagna khaꞌaghi te brana fara igne ne kafe gnhubra ne lehe. Naugna king neke chekedi nogna mae glokure neke eni khaꞌaghi igne neke brana fara neke salaꞌuni tifa na. 23 Mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho ne soru lamna khaꞌaghi balu phukri teke haru ka thinidire. 24 Kate filo laodi thilo mare na, mae Nebukadnesa ne jaglo nogna fara ne ghosei kegra haghe. Mana ne ehadi nogna mae biꞌore ne cheke eghu, “Tore! Thilo mae si teke haru tahati teke koko lao lamna khaꞌaghi biꞌo ra, ba nihai sira?” Mare ne cheke eghu, “Uve king, tahati neke haru thilo mae kolho.” 25 Mana ne cheke eghu, “Nu ne faꞌunha site filodi iara fati mae te nolo tafri teu lamna khaꞌaghi ra? Theo kaisei phukri ka thinidire, eghuteuna khaꞌaghi na theome ghamudi kolho mare. Fafati mae ka mare igne jateula kaisei engel eghu filo gna na.” 26 King Nebukadnesa ne tei rhegna khaꞌaghi te brana fara igne ne eha eghu fabiꞌo, “Sadrak, Misak, Abenegho, ghotilo thilo nogna mae gloku God ka maloa kligna ra, jifla mei!” Aonu thilo mare ne jifla mei ka khaꞌaghi na. 27 Hatimare mae minista te gnafa, mae sekretri te gnafa, mae primia te gnafa, mae biꞌo te gnafa teu ka provins igre ne mei khapru faligohodi thilo mare. Khakladi nei nodi pohe teu thilo mae igre theome gnhubra ka khaꞌaghi, eghuteuna thinidire jaola theome siri khaꞌaghidi kolho. 28 King ne cheke eghu, “Tahati cheke fakelini nanghagna nodi God mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho! Naugna mana ne kuru meini nogna engel na ne fakarhidi thilo nogna mae gloku te rouronu kolho ka mana igre. Thilo mae igre theome leghuni nogu cheke iara na, neke tirodi maimanihidi keha god delei re, nu thilo mare fatutuani ni nodi God na. Eghuteuna kelitadi kolho te lehe eigna nodi God na. 29 Eghume, igne nogu cheke iara na. Jame ihei te cheke faparini nodi God thilo mae igre na, neubane unha kantri, ba kokholo, ba cheke, iara ginauna puri faleheni mana, eghuteuna iara ginauna paꞌe soru nogna suga mae tuana. Naugna theo kaisei god te fakarha naikno jateula God te fakarhidi thilo mae igre teuna.” 30 Aonu, King Nebukadnesa ne tusu ranghidi mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho gloku majaghani te ulu tulao ka provins Babilonia. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.