Profet Daniel 2 - Buka Blahi Ka Cheke HoloNogna mifi King Nebukadnesa 1 Ka fapea finogha te funei fruni King Nebukadnesa Babilonia igne, mana ne filoni kaisei mifi ne theome tangomana te thuru na, naugna mana ne nanga nogna fara eigna mifi igne. 2 Aonu mana ne kilo meidi nogna mae glalase te gnafa, nogna mae khaekae te gnafa, nogna mae kastom te gnafa, nei nogna mae glalase te lasedi gobigna lepo fateote'o te gnafa. Mana ne kilo meidi mae igre mala rurutha ranghini gaoghathogna mifi igne. 3 Mana ne cheke eghu ka mare, “Ke leghugna te filoni mifi igne, iara ne thono diꞌanagnafagu fara. Eghume iara thono magnahagheni fara te laseni gaoghathogna mifi igne.” 4 Mare pogho soru ka mana ne cheke ka Arameik, cheke gna kantri igne. Mare ne cheke eghu ka mana, “King, iagho te fnakno fara! Iagho toutonu mei ka ghehati nou mifi na. Ghehati ginauna rurutha gaoghatho gna nou mifi iagho igne.” 5 Nu mana ne cheke eghu ka mare, “Nogu cheke iara na la auhi! Ghotilo toutonu mei mifi igne ka iara. Aonu ke leghugna igne ghotilo jaola rurutha gaoghathogna nogu mifi iara igne. Jame te theome toutonu mei ghotilo ka iara na, iara ginauna falehe ghami ghotilo, eghuteuna iara ginauna paꞌe nomi suga ghotilo are eghu. 6 Nu jame te toutonu mei ghotilo ka iara mifi igne balu gaoghatho gna na, iara ginauna cheke fakeli ghami nei tufa keha namha ka ghotilo. Gognarona ghotilo mei toutonuni mifi igne balu gaoghatho gna.” 7 Mare neke cheke eghu ngala ka mana, “King, jame te toutonu mei iagho mifi igne ka ghehati na, ghehati ginauna rurutha gaoghathogna mifi igne ka iagho.” 8 Nu king ne cheke eghu ka mare, “Iara lasenihi te theome faghose ghotilo igne, naugna ghotilo lasenihi tela auhi nogu cheke iara igne. 9 Iara laseni, eigna ghotilo neke roghe fodu mala chaghi ghau iara neku, naugna ghotilo fariu riu ofou kolho mala tughu iara gaoghathogu na. Nu te chekeni iara ka ghotilo na, jame te theome toutonu mei ghotilo ka iara na, iara ginauna kafe para ghami ghotilo. Ghotilo toutonu mei mifi igne ka iara gognarola mala lase ghami iara te tangomana te rurutha ghotilo gaoghatho gna mifi igne.” 10 Aonu, mae igre ne cheke eghu ka mana, “King, theo kaisei naikno ka nauthoglu igne te tangomana te rurutha ka iagho glepo te magnahaghei laseni iagho igne. Theo kaisei king, ba kaisei mae biꞌo te toreni glepo jateula igne teku ka nogna mae khaekae nei nogna mae kastom teku na. 11 Glepo te toreni iagho igne thofno ninhigrana fara! Theo kaisei naikno te tangomana te eni igne. Jame keha god are te tangomana na, nu god igre theome au baluda tahati.” 12 Kate nomhini nodi cheke mare igne, king ne thofno diꞌatagna fara. Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo mae glalase te gnafa Babilonia igre mala lehe.” 13 Aonu, king ne cheke faheta fara te mala falehedi mae glalase te gnafa igre balugna mae Daniel nei thilo mae kheragna mana igre. God ne falalase gaoghatho gna mifi igne ka mae Daniel 14 Mae Ariok, mae funei biꞌodi mae te mala reireghini king igne, mana tarabana te mala falehedi mae igre na. Mae Daniel ne thofno ghatho fakelini eigna unha nafnata cheke nate eni mana ka mae Ariok igne. Aonu mae Daniel tei ne filoni mae Ariok, 15 ne ghusna eghu, “Naugna unha site chekeni king nafnata cheke ignea?” Aonu, mae Ariok ne toutonu ka mana eidi glepo igre. 16 Aonu mae Daniel tei ne toreni king mala ofo lao ghu katha vido ikoi mala tangomana mana te rurutha gaoghatho gna mifi igne. 17 Ke leghugna igne, mae Daniel neke figri ka thilo mae kheragna igre: mae Hananaea, mae Misael nei mae Asaraea ne toutonu ka thilo mare eigna unha nate mala eni na. 18 Mana ne cheke eghu ka thilo mare, “Tahati na toreni God gna kligna mala kokhoni ghita, nei mala fakakhana mei ranghi ghita mifi igne balu gaoghatho gna na mala theome falehe ghita baludi keha mae glalasedi Babilonia igre.” 19 Ka bongi igne, God ne fakakhana ka mae Daniel glepo igre ka mifi. Aonu mae Daniel ne cheke fakelini God, 20 ne cheke eghu: “Leuleghu fata na tahati mala cheke fakelini God. Naugna mana lalase fara nei au nolaghi fateote'o. 21 God na funei frunidi narane, nei naprai, nei nakhete. Mana tusu lao nolaghi ka hatimare mae king, eghuteuna mana jaola hata koko nolaghi na ka mare. Mana ngala te tusu lao gaoghatho te keli nei glalase biꞌo teu ka naikno na. 22 God tangomana te fakakhana glepo te poru, nei glepo te theome lasedi gaoghathodi. Mana lasedi gobigna lepo te poru kate romno na, eghuteuna leuleghu fata na naphae na au faligohoni mana. 23 Iagho nodi God mae kuꞌegu iara ra. Iara kilo fnakno nigho nei cheke fakeli nigho! Iagho tusu mei glalase nei nolaghi eghu ka iara. Iagho nomhidihi nomi tharai ghehati igre, eghuteuna iagho falalasehi ka ghehati gaoghathogna nogna mifi mae king igne.” Mae Daniel ne rurutha gaoghathogna nogna mifi mae King na 24 Mae Daniel ne tei filoni mae Ariok, mae ihei king te vahini te mala falehedi mae glalase igre. Mae Daniel ne cheke eghu ka mana, “Iagho thosei falehedi mae glalase igre. Iagho hata ari ghau iara ka king. Iara ginauna rurutha ranghini mana gaoghathogna nogna mifi mana tuana.” 25 Aonu mae Ariok ghosei ne hatani mae Daniel ne tei ka King Nebukadnesa, ne cheke eghu ka mana, “King, iara hata mei ka iagho maegna Juda igne. Mae igne tangomana te rurutha gaoghathogna nou mifi iagho na!” 26 King ne ghusna eghu ka mae Daniel, “Beltesasa, iagho tangomana te cheke meini nogu mifi iara igne balu gaoghathogna?” 27 Mae Daniel ne cheke eghu ka mana, “King, theo kaisei mae khaekae, ba kaisei mae kastom, ba kaisei mae glalase te tangomana te ruruthani unha te magnahagheni iagho igne. 28 Nu God gna kligna na ngala te tangomana te fakakhana glepo te poru igre. Eghuteuna mana neke fakakhanahi ka iagho unha nate thoke mei gna narane leghu lahu na. Iara ginauna toutonuni mifi igne ka iagho, eghuteuna igne unha thuru teke filoni iagho na. 29 “King, kate thuru teu iagho na, God neke fakakhana ka iagho unha glepo te poru nei unha glepo nate thoke mei ginauna. 30 Glepo te poru igre God na la falalasehi ka iara. Theome eigna te lalase fara te salaꞌudi iara keha mae glalase igre. Nu mala laseni iagho gaoghathogna mifi igne, nei mala lase fakelidi iagho unha te au ka gaoghathomu iagho na. 31 “King, ka mifi igne, iagho neke filoni kaisei mumuju naikno. Mumuju te kegra ke ulumu iagho igne biꞌo fara nei brahu fara nei thono siasigla fara. 32 Phaꞌugna mumuju igne neke hohoro ka gol. Eghuteuna babangogna nei khamegna teure neke hohoro ka silva. Eghuteuna funu ka thiꞌagna te soru ka phei gahegnare neke hohoro ka bras. 33 Phei gahegnare neke hohoro ka aean te maku fara. Nu funu ka phupukugna pari te soru ka geghesugna re neke hohoro ka aean balu glose ukru. 34 Uve, kate filo teu iagho na, kaisei thina biꞌo neke phili funu holo ne sukha thegna ka phei ghahegna teke hohoro ka aean balu glose ukru igre ne klopa. 35 Eghuteuna aean, nei glose ukru, nei bras, nei silva, nei gol, teu igre ne kafe nghuja ne vuhai nakrofu. Kate mei nuri na, nakrofu igre flalo ne tei dofidi. Nu thina teke sukha teke klopa mumuju igne, ne kegra haghe jateula kaisei thogele biꞌo neu ne toku tafrudi namono te gnafa ka nauthoglu igne. 36 “Gognarona, iara na rurutha ari ka iagho gaoghathogna nou mifi iagho igne. 37 King, iagho fnakno fara salaꞌudi keha king igre. God gna kligna igne neke vahi nigho iagho mala king neku, eghuteuna mana neke tusu ari ka iagho nolaghi. 38 God neke vahi nigho iagho mala funei frunidi naikno te gnafa, buluka te gnafa, nei nanghaji te gnafa, teu te karha ka nauthoglu igne. Iagho jateula phaꞌugna eghu mumuju teke hohoro ka gol igne. 39 “Eghuteuna babangogna mumuju te filoni iagho igne, tuana keha king nate mei ke leghumu iagho na. Nu mae igne na theome keli jateula iagho eghu puhigna na. Eghuteuna vido bras ka mumuju na igne, tuana fatilo king nate funei fruni ke leghumu iagho na. Mae igne ginauna na jaola funei frunidi naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Nu king igne ginauna theome jateula iagho eghu. 40 Ke leghudi thilo mae igre, fafati king na ginauna kegra haghe. Nogna vetula king igne nheta fara jateula aean eghu, mana ginauna thofno goigonidi kantri te gnafa teke kulu au funu tifa igre. 41 Ka mifi igne, iagho neke filodi gahegna pari nei geghesugna teku teke hohoro ka glose nei aean teku igre. Gaoghathogna igne, kantri te funei frunini mana igne ginauna fnota. Nu ke leghu na kantri igre ginauna na jateula aean te ngigno balu glose ra eghu. 42 Geghesu ghahegna teke hohoro ka aean balu glose igne fagaglanadi kantri te gnafa igre. Keha kantri re ginauna rheta jateula aean eghu, nu keha kantri re ginauna na jateula glose eghu theome rheta kolho. 43 Gaoghatho gna te ngigno aean balu glose igne, eidi keha king te magnahaghei tolaghi ka thudi keha king di keha kantri are, mala tangomana mare te au fakeli na. Nu mare ginauna na jateula aean te ngigno fodu ka glose igne eghu na theome tangomana te loku fodu na. 44 “Ka nodi narane mae king igre, God gna kligna na ginauna funei frunidi naikno te gnafa heva te heva ka nauthoglu igne. Theo kaisei king nate tangomana te roꞌeni ba nate uluni mana. Nu mana ginauna goigonidi kantri te gnafare, eghuteuna mana funei frunidi naikno nei glose heva heva tifa te tifa. 45 Thina biꞌo te phili funu ka thogelero te soru thegna te goigonidi gol, nei silva, nei bras, nei aean, nei glose teu igre, fagaglana gna God mae ihei te au nolaghi fateote'o igne te fakakhana ka iagho unha nate thoke mei ginauna. Eghuteuna gaoghathodi unha te filodi iagho igre ginauna thoke mei tutuani fara.” King ne vahini mae Daniel mala kaisei nogna mae funei biꞌo 46 Aonu, King Nebukadnesa nomhini nogna cheke mae Daniel igne ne pogho soru pari ke ulugna mae Daniel. Aonu mana ne cheke faheta ka nogna mae glokure mala fafara lao keha glepo ka mae Daniel. 47 Mana ne cheke eghu ka mae Daniel, “Tutuani fara, nou God iagho igne haghe fara salaꞌudi keha god te gnafa te tufru sorudi ghehati igre. Mana nodi Lord hatimare mae king te gnafa igre. Eigna Mana tangomana te fakakhana gaoghathodi gobigna lepo te poru ka iara igre. Gognarona iara laseni igne, naugna iagho la rurutha la thofno glola fakeli ka iara.” 48 Aonu mae King Nebukadnesa ne tusu lao nolaghi biꞌo nei tusu lao keha glepo ka mae Daniel, eghuteuna vahini mana mala Primia gna Babilonia, nei mala mae funeidi hatimare mae glalase te gnafa ka kantri tuana. 49 Mae Daniel ne toreni mae king eidi mae Sadrak, mae Misak nei mae Abenegho mala funeidi gloku te gnafa ke lamnagna provins Babilonia. Eghuteuna mae Daniel ne loku ka sugagna mae king. |
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.